Page 10 - 09.05.2016 Faktor 176
P. 10

10 I              I  9.5.2016.
                                 PONEDJELJAK

              Intervju



              RAZGOVARAO
              ALMIR ŠEĆKANOVIĆ

                     edavno održani “Su-
                     sreti bosnista“ u Mo-
                     staru iznjedrili su Ne-
             Nretvansku deklaraciju
              o bosanskom jeziku, kojom se
              ističe njegov značaj za područje
              bosanskohercegovačkog juga,
              odnosno Hercegovine. Dekla-
              racija je odmah nakon donoše-
              nja izazvala niz reakcija, kako
              pojedinih lingvista i drugih,
              tako i osoba poput fra Andrije
              Nikića, franjevca koji je mimo
              zajednice kojoj pripada i insti-
              tucija čiji je član, iznio stav da
              je Deklaracija antihrvatska.
              Jedan od autora Deklaracije,
              ugledni profesor sarajevskog
              Filozofskog fakulteta Sanjin
              Kodrić u razgovoru za Faktor
              objašnjava razloge nastanka
              ovog dokumenta, osvrće se
              na optužbe pojedinih kolega i
              fra Nikića te analizira aktuel-
              no stanje bosanskog jezika u
              BiH i regionu.
              FAKTOR: Prije nekoliko
              dana predstavljena je Nere-
              tvanska deklaracija o bosan-
              skom jeziku, čiji ste jedan od
              autora. Kako i zašto je nastao
              taj dokument?
                KODRIĆ: Neretvanska de-
              klaracija o bosanskom jeziku,
              čiji smo autori kolega mr. Ja-  KODRIĆ: Bosanski jezik je u
                                       nepovoljnom položaju na jugu
              smin Hodžić i ja, kao i potpi-
              snici skupa s kolegicom prof.  jezika, pa je naš jug i polazi-  mogu se, pak, svrstati u dvije  čin afirmacije bosanskog je-  Moguće je, dakle,   jezik izmišljotina s kraja 19. i
              dr. Dijanom Hadžizukić, pri-  šte pluralnog i policentričnog  kategorije. S jedne strane, jeste  zika smatra nacionalističkim   početka 20. stoljeća, da je ideja
              log je svijesti o vezi bosanskog  lingvističkog zajedništva i na  reakcija fra Andrije Nikića, koja  grijehom. Uz ovo, u nekim od   da se bosanski   bosanskog jezika rezultat oku-
              jezika i bosanskohercegovač-  širem južnoslavenskom pro-  je do kraja nacional-šovinistička  ovih i ovakvih slučajeva radi   jezik izgubi i   pacione politike Austro-Ugar-
              kog juga. Uz to što je, naža-  storu. Za jug se vežu neka od  i negatorska spram bosanskog  se i o također nespremnosti da   institucionalno i na   ske, da je to imaginacija Benja-
              lost, u nekim našim sredina-  ključnih imena onda kad je  jezika i Bošnjaka, pa i Bosne,  se prihvati realna i povijesna,   mina Kallaya koja se pokušala
              ma na jugu bosanski jezik u  riječ o književnosti i kulturi  pri čemu se od takvih stavova  i kulturalna, i društvena činje-  razini pojedinca.   nametnuti našem društvu itd.
              vrlo nepovoljnom položaju,  Bošnjaka i drugih govornika  fra Nikića ogradila i Hrvatska  ničnost bosanskog jezika te s   Možemo izgubiti i   To je notorni povijesni falsifi-
              posebno u školskom sistemu,  bosanskog jezika, počev od  akademija znanosti i umjet-  njim najuže povezane bošnjač-  svijest o jeziku, što   kat i gola ideološka konstruk-
              Deklaracija je inicirana prije  Mehmed-bega Kapetanovi-  nosti BiH, kao i Središnji ured  ke književnosti. Pritom, kod    cija, a posebno je porazno to
              svega potrebom da se, s jed-  ća Ljubušaka i Safvet-bega  HKD "Napredak", što s rado-  ovih kritizera bosanski jezik   nam se jednom već i   što se ova potpuna neistina jav-
              ne strane, u bosnistici afirmi-  Bašagića s kraja 19. stoljeća  šću pozdravljam. Inače, osim  funkcionira uglavnom samo   desilo 1907. godine  lja čak i u pojedinim školskim
              ra bosanskohercegovački jug,  i početka 20. stoljeća, preko  što je falsificirao brojne povije-  kao nužna, prisilna zamjena   udžbenicima, knjigama i dru-
              ali i njegov značaj za bosanski  Maka Dizdara i Alije Isakovića  sne činjenice, fra Andrija Nikić  za neki drugačiji jezički kon-  izvorni otpor i spram samog  gim radovima koji u principu
              jezik te, s druge strane, da se  bliže današnjem vremenu, pa  nije razumio da se Deklaracija  cept, a koji nije sklon bosan-  bosanskog jezika, bošnjačke  imaju afirmativan odnos prema
              afirmira sam bosanski jezik  sve do Dževada Karahasana  obraća prije svega govornicima  skom jeziku i bošnjačkoj knji-  književnosti i bosnistike kao  bosanskom jeziku, a što je pri-
              kroz bosanskohercegovački  u aktuelnom trenutku, koji je,  bosanskog jezika, pa se ni na  ževnosti i koji i bosanskom  takve kod većine kritizera iz  je svega stvar neznanja, odno-
              jug. Sa sviješću o bosanskoher-  iako Duvnjak, čvrsto vezan za  koji način ne bavi hrvatskim  jeziku, a posebno bošnjačkoj  ove grupe.   sno rezultat izostanka kritičke
              cegovačkoj cjelovitosti, sama  ono što je širi kulturalni prostor  jezikom u Bosni i Hercegovi-  književnosti prilazi u suštini   Samo po sebi jasno je to da  naučne svijesti i preispitivanja
              Deklaracija pokazuje da je naš  bosanskohercegovačkog juga,  ni - hrvatski jezik pitanje je i  sa snažnim unutrašnjim otpo-  su vrlo opasni oni stavovi koji  kvazinaučnih predstava koje su
              jug odigrao jednu od ključnih  jer kad govorimo o jugu, onda  pravo bosanskohercegovačkih  rom i stvarnim predrasudama  se o bosanskom jeziku, odno-  nam nametnute i koje nam se
              uloga u profiliranju onog što  ne mislimo samo na ono što  Hrvata, a Bošnjaci se u njega  i animozitetima.    sno o govornicima tog jezi-  i dalje, nažalost, nameću. Me-
              je tradicija bosanskog jezi-  se danas zove Hercegovinom,  ne trebaju miješati.  FAKTOR: Koje reakcije su  ka, prije svega Bošnjacima, o  đutim, bosanski jezik ima više-
              ka, zbog čega je Deklaraci-  nego ovaj prostor posmatramo   S druge strane, dominiraju  opasnije: one koje u pozadini  njihovoj književnosti, kulturi,  stoljetnu povijest dokumenti-
              ja i predstavljena u okvirima  nešto šire. Inače, to je i jedan  reakcije jednog specifičnog,  imaju nacionalistički interes  tradiciji i identitetu, kao i o sa-  ranosti njegove činjeničnosti,
              naučno-stručne manifestacije  od razloga što smo Deklaraci-  međusobno dobro uvezanog i  ili ipak one iza kojih stoji lič-  moj Bosni uopće, izriču s naci-  a ovdje je dovoljno podsjetiti
              "Susreti bosnista" koju smo  ju naslovili kao neretvansku.  jasno koordiniranog kruga gla-  na netrpeljivost?  onal-šovinističkih osnova. To  tek na to da se npr. u prvim li-
              održali u Mostaru, srcu našeg  FAKTOR: Zašto je onda De-  snih i agresivnih pojedinaca,   KODRIĆ: Ni bosanskom  su one reakcije koje imaju za  stovima koji izlaze u BiH od
              juga. S bosanskohercegovač-  klaracija naišla na niz osuda,  a koji reagiraju prije svega na  jeziku ni autorima ili potpisni-  cilj ukidanje ne samo bosan-  1866. godine pa nadalje kao
              kog juga potječe i dijalekatska  prije svega od Vašeg kolege  ličnoj, a vjerovatno i na zajed-  cima Deklaracije bilo kakve  skog jezika nego i Bošnjaka  zvanično, službeno ime našeg
              osnovica standardnog bosan-  Envera Kazaza i fra Andrije  ničkoj programskoj osnovi iz  reakcije i napadi, ma koliko  kao realne činjenice, ali u ko-  jezika navodi upravo bosanski
              skog, ali i standardnog crno-  Nikića, koji tvrde da je ona  razloga o kojima ne bih u ovoj  orkestrirani, ne mogu ništa, po-  načnici i same Bosne. Takvim  jezik, i to ne samo kod bosan-
              gorskog, hrvatskog i srpskog  proizvod bošnjačkog nacio-  prilici detaljnije govorio. Kako  gotovo ne one reakcije  koje su  ciljevima, međutim, doprinose  skih muslimana već i kod bo-
                O bosanskom            nalizma? Da li ste očekivali  to pokazuju i raniji protiv mene  sračunate na objedu, klevetu i  i spomenuti kritizeri na ličnim  sanskih katolika i pravoslavaca.
                                                                                                                                          Druga od brojnih neistina
                                       ovakve reakcije?
                                                               lično usmjereni istupi nekih iz  pokušaj lične eliminacije, i to iz  osnovama. Jer, je li se iko od
                jeziku izriču se        KODRIĆ: Složeno je to pi-  ove grupe, to su reakcije koje  vrlo jednostavnog razloga - jer  njih makar i osvrnuo na na-  koja nam se vrlo često plasira,
                mnoge neistine         tanje, mada moram priznati da  za cilj imaju između ostalog i  su zasnovane na lahko dokazi-  cional-šovinističko negiranje  posebno kod tzv. kritičara na-
                jer je negiranje       lično do ovakvih reakcija ni  to da se denuncira i na svaki  voj neistini... Naravno, krajnje  bosanskog jezika i Bošnjaka  cionalizma, pa tako i u većini
                                       najmanje ne držim. U naučnom  mogući način, a prije svega  je sramno to da pojedinci idu  kod fra Andrije Nikića i da li  reakcija na Deklaraciju, jeste
                bosanskog jezika       smislu, Neretvanska deklaracija  neistinama i teškim optužba-  toliko daleko u ličnim animozi-  im takvo što uopće predstavlja  tvrdnja da je bosanski jezik
                jedan od ključnih      o bosanskom jeziku ne dono-  ma ospori prvenstveno ličnost  tetima prema svojoj "meti" da  ikakav problem?!    nastao nacionalističkim razara-
                načina za negiranje    si ništa posebno novo, nova je  autora i potpisnika ove Dekla-  njihov cilj ne bira sredstva, pa  FAKTOR: Zašto je bosanski  njem nekadašnjeg srpskohrvat-
                                       samo sistematizacija činjenica i  racije, naročito moja, i to tako  tako, denuncirajući prije sve-
                                                                                                                jezik stalna meta, ne samo  skog/hrvatskosrpskog jezika.
                Bosne i Bošnjaka.      fokus u koji ih je dovela Dekla-  što se potpuno lična neprijatelj-  ga jednog autora Deklaracije,  ovoga puta, nego u kontinu-  Ni to, naravno, nije tačno jer je
                Jedna od najčešćih     racija. Te činjenice, dakle, jesu  stva s njihove strane "oblače"  u pitanje dovode i sam bosan-  itetu skoro dvije decenije?  srpskohrvatski/hrvatskosrpski
                neistina jeste i ta    općepoznate i one su kao takve  u tobože naučno ruho i danas  ski jezik i bošnjačku književ-  KODRIĆ: O bosanskom  jezik nastao Bečkim književnim
                                                               pomodnu i vrlo unosnu kritiku  nosti ili bosnistiku kao naučnu  jeziku izriču se mnoge neisti-
                                       dugo prisutne i odavno verifici-
                                                                                                                                        dogovorom 1850. godine, i to
                da je bosanski jezik   rane u nauci, i u tome smislu ne  nacionalizma. Nacionalizma,  disciplinu, pri čemu i bosanski  ne jer je negiranje bosanskog  iz društveno-političkih potreba
                izmišljotina s kraja   predstavljaju nikakvu novinu,  međutim, ni kod nas autora  jezik, bošnjačka književnost i  jezika jedan od ključnih nači-  jednog vremena, i postojao tek
                19. i početka 20.      čak ni za najglasnije kritizere  ili potpisnika Deklaracije ni  bosnistika u ovim slučajevima  na za negiranje Bosne i Boš-  stoljeće i po, a bosanski jezik
                                                                                                                                        kao jezik Bosne trajao je i sto-
                                       Deklaracije. Zato su reakcije  u samoj Deklaraciji nema niti  trpe i posve neprihvatljivu ko-
                                                                                                                njaka. Jedna od najčešćih ne-
                stoljeća               kao pojava vrlo indikativne, a  ga može biti, osim ako se sam  lateralnu štetu, uz spomenuti  istina jeste i ta da je bosanski  tinama godina prije, da bi pod
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15