Page 11 - 09.05.2016 Faktor 176
P. 11

PONEDJELJAK              I 11
                                                                                                                            9.5.2016. I

                                                                                                                                  Intervju



     utjecajem prije svega izvanbo-  bosanskog jezika, ali i onog  centrima skrbi čitav niz insti-  Srbije, s pozicija SANU-a i svih  kampanje protiv bosanskog je-  a devedesetih godina 20. sto-
     sanskih lingvističkih nacionali-  što se najčešće zaboravlja, a to  tucija na sistemski i organizi-  drugih važnih mjesta u vezi sa  zika u  RS-u.   ljeća, kad se dešavalo obnav-
     zama ime bosanskog jezika bilo  su sadržaji na bosanskom jezi-  ran način te uz snažnu podršku  srpskim jezikom, književnošću   Pitate da li možemo doći u  ljanje svijesti o bosanskom
     ukinuto 1907. godine, dok je  ku, na što stalno upozoravam,  države. Rezultati su jasni: na  i kulturom, nisu nimalo slučaj-  situaciju da nekad možda izgu-  jeziku, mnogi su se ismijavali
     devedesetih godina 20. st. tek  pri čemu prije svega mislim  njihovu sreću, hrvatski i srpski  ni, nisu pojedinačni, čak i onda  bimo bosanski jezik u instituci-  s idejom i imenom bosanskog
     obnovljeno, a ne izmišljeno.   na bošnjačku književnost, koja  jezik i književnost potpuno su  kad izgledaju kao takvi. Navest  jama RS-a? Da, i to je moguće,  jezika smatrajući da je takvo
     FAKTOR: U proteklim godi-  je vjerovatno i u goroj pozici-  stabilni i etablirani, a bosanski  ću samo jedan nedavni primjer.  i to ne samo u RS-u, jer i u ne-  što izmišljeno. I danas, čak i
     nama svjedočili smo strašnim  ji negoli sam bosanski jezik.  jezik i bošnjačka književnost i  Možemo, naime, razgovarati  kim drugim bosanskohercego-  među intelektualcima, postoje
     nasrtajima na bosanski jezik,  Mi, naime, nemamo dovoljno  dalje lebde između priznatosti i  o autentičnosti izvjesnih sni-  vačkim sredinama insistira se  oni koji sumnjaju u ideju bo-
     posebno u entitetu Republi-  razvijene institucije koje se  nepriznatosti. Sve ovo olakša-  maka presretnutih telefonskih  također na tzv. "bošnjačkom"  sanskog jezika kao povijesne
     ka Srpska. Bošnjačkoj djeci  sistemski i fokusirano bave  va negiranje bosanskog jezika,  razgovora pojedinih funkcio-  jeziku, što npr. imate u nekim  i kulturalne činjenice. Mnogi
     zabranjuje se njegovo izu-  bosanskim jezikom, odnosno  naše književnosti, kulture..., u  nera RS-a, ali u jednom od tih  kantonalnim ustavima, ili, pak,  zapravo, da budem do kraja
     čavanje u školama. Da li je  bošnjačkom književnošću, a  konačnici i same države, a kr-  razgovora mogli ste čuti nalog  bosanskog jezika uopće nema  jasan, i dan-danas vjeruju da
     država BiH uradila dovoljno  slično je i s drugim vidovima  šenje ljudskih prava koja spo-  s jedne visoke političke pozi-  u školskom sistemu, a slično  je bosanski jezik izmišljen, a
     da zaštiti kako jezik, tako i  kulture, historijom i sl. Npr.,  minjete čini još izvodljivijim  cije u organima izvršne vlasti  je i u Sandžaku, bošnjačkoj  sva potpuno prirodna nastoja-
     pravo naroda?           trenutno ne postoji, nažalost,  i uspješnijim. Identitet jednog  u RS-u da je potrebo da se an-  dijaspori itd. Moguće je, da-  nja afirmiranja činjeničnosti
       KODRIĆ: Općenito u na-  nijedan veći institucionalno  naroda nije prvenstveno u nje-  gažira jedan srpski lingvist po-  kle, da se bosanski jezik izgu-  bosanskog jezika proglašavaju
     šem društvu, od pojedinca do  podržani naučnoistraživački  govoj politici, već prije svega  rijeklom iz BiH, a danas vezan  bi i institucionalno i na razini  nacionalizmom, lingvističkim
     onog što nazivamo državnim  projekt koji bi bio u vezi sa bo-  u njegovoj kulturi, a to, naža-  za Srbiju, s ciljem relativizira-  pojedinca. Možemo izgubiti i  separatizmom i uopće negativ-
     aparatom, vidljiv je nedostatak  sanskim jezikom i bošnjačkom  lost, u pravilu zaboravljamo.  nja i negiranja bosanskog jezi-  svijest o jeziku, što nam se jed-  nim, nazadnjačkim pojavama,
     svijesti o važnosti jezika i uopće  književnošću, za razliku od si-  FAKTOR: Šta ako izgubi-  ka. Da je to tačno, pokazuje i  nom već i desilo 1907. godine.  kako to vrlo jasno pokazuju i
     kulture. Posljedica toga jeste i  tuacije s hrvatskim ili srpskim  mo bitku za bosanski jezik  aktivnost tog lingvista (Miloš  Tad su Bošnjaci u svojim časo-  kritizerske reakcije na Nere-
     izostanak adekvatnog zalaganja  jezikom i književnošću, o koji-  u institucijama entiteta RS?  Kovačević, op.a.), koji je ne-  pisima ganuto pisali da nikad  tvansku deklaraciju o bosan-
     za institucionalnu afirmaciju  ma se u matičnim akademskim   KODRIĆ: Napadi iz RS-a i  davno bio glavni pokretač nove  neće zaboraviti bosanski jezik,  skom jeziku.

                                   HISTORIJA NOVIJE BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI

       MEŠA SELIMOVIĆ NI PO ČEMU NIJE SRPSKI PISAC



      FAKTOR: Profesor ste bošnjač-  nemaju cjeloviti historijski opis   “bošnjačkog Vuka Karadžića” i   razliku od npr. također velikog   Svrstavanje   činjenično pripada neka knji-
      ke književnosti na Filozofskom   svoje književne prošlosti, a naši   rodonačelnika novije bošnjač-  pisca kakav je Husein Bašić iz   Selimovića, kao i   ževna pojava, prije svega po
      fakultetu u Sarajevu, a tre-  susjedi npr. imaju po nekoliko   ke književnosti?! O samom   crnogorskog dijela Sandžaka,   svojem književnom karakteru
      nutno pišete prvu historiju   historija svojih književnosti već   Vuku St. Karadžiću znamo i,   koji je, naravno, i bošnjački i   još jednog broja   i drugim relevantnim faktori-
      bošnjačke književnosti. Takve   više od jednog stoljeća. Ideja   naravno, trebamo znati što-  crnogorski autor, ali nije bo-  drugih pisaca u   ma u ovom smislu.
      knjige predstavljaju neke od te-  bošnjačke književnosti, kao   šta, ali kako to da prosječan   sanskohercegovački. Ovaj pri-  srpsku književnost   U vezi sa Selimovićem stvar
      meljnih knjiga svake kulture,   i ideja bosanskohercegovač-  književni čitalac nije često ni   mjer, uz niz drugih mogućih,   je jasna. Svrstavanje Selimo-
      no koliko znamo o tom dijelu   ke književnosti, desetljećima   elementarno obaviješten o   jasno pokazuje realnost po-  svoju osnovu ima   vića, kao i još jednog broja
      naše kulture?           je bila suspendirana, pa i di-  Ljubušaku, da ne spominjem   jave bošnjačke književnosti i   još u nacional-  drugih pisaca u srpsku knji-
          KODRIĆ: Nije dovoljno go-  rektno zabranjena. Zato ovaj   druga, manje književno važna   potrebu njezina punog književ-  ževnost svoju osnovu ima još
      voriti samo o jeziku. Čak i ime   projekt ima za cilj prije svega   imena poput npr. Ljubušakova   nohistorijskog uvažavanja, tj.   romantičarskoj ideji   u nacional-romantičarskoj
      jezika postaje samo etiketa   to da popuni ovu kulturalnu i   sina Riza-bega Kapetanovića,   to da ona nije nacionalistički   srpske kulture koju   ideji srpske kulture koju je
      ako se ne obrati pažnja na sa-  naučnu prazninu, ali i da po-  koji je npr. autor prve pjesnič-  izmišljena niti je suprotstav-  je između ostalih   između ostalih u članku Srbi
      držaj tog jezika, a među naj-  kaže realnost bošnjačke knji-  ke zbirke na bosanskom jezi-  ljena ideji bosanskohercego-  u članku Srbi svi i   svi i svuda 1836. godine arti-
      važnijim sadržajima svakog je-  ževnosti i njezine važne odnose   ku i tzv. zapadnoj, evropskoj   vačke književnosti, kako neki   kulirao Vuk St. Karadžić. Vuk
      zika jeste upravo književnost.   s drugim književnostima, po-  pismenosti kod Bošnjaka...    tvrde. Naprotiv, ideje bošnjač-  svuda 1836. godine   je zagovarao ideju da su svi
      U slučaju bosanskog jezika, to   sebno u Bosni i Hercegovini i   FAKTOR: Spominjete i boš-  ke i bosanskohercegovačke   artikulirao Vuk    štokavci Srbi, zbog čega go-
      je s jedne strane bošnjačka, a   u širem južnoslavenskom kon-  njačku i bosanskohercego-  književnosti komplementarne   St. Karadžić  vori i o “Srbima rimskog za-
      s druge strane bosanskoher-  tekstu, istovremeno potpuno   vačku književnost. Uzmimo   su i odražavaju našu složenu     kona”, ali i o “Srbima turskog
      cegovačka književnost. Dakle,   uvažavajući i ideju bosansko-  za primjer mog omiljenog   književnu i kulturalnu proš-  adekvatno književnohistorij-  zakona”, tj. “Srbima muhame-
      dva različita književna okvira   hercegovačke književnosti. Bez   pisca Derviša Sušića - či-  lost, a što je naša prednost,   ski kontekstualizirali same   dancima”, dakle o Bošnjacima
                                                      jem on književnom korpu-  a ne nedostatak. Jer, kad bi-  književne pojave. A to i jeste   kao zapravo Srbima. Riječ je
                                                      su pripada, bošnjačkom ili   smo ignorirali činjenice i uki-  jedan od temeljnih zadata-  o dugotrajnom procesu tzv.
                                                      bosanskohercegovačkom?  nuli koncept bošnjačke knji-  ka historije književnosti kao   nacionaliziranja bosanskih
                                                        KODRIĆ: Bošnjačka književ-  ževnosti, šta bismo onda s   književnonaučne discipline,   muslimana, koje se javlja i na
                                                      nost književnost je Bošnjaka i   Huseinom Bašićem i brojnim   a ne stvar ideoloških ili bilo   hrvatskoj nacional-romanti-
                                                      nije ograničena samo na Bosnu   sličnim drugim pojavama?!   kojih drugih ličnih preferen-  čarskoj strani u okviru pred-
                                                      i Hercegovinu, već uključuje i   On bi bio odvojen od svojeg   cija, kako bi to neki htjeli kad   stave o Bošnjacima kao “hr-
                                                      književno stvaranje Bošnjaka   prirodnog, neposrednog knji-  insinuiraju nacionalizam u za-  vatskom cvijeću” kod Ante
                                                      u Sandžaku, kao i u dijaspori   ževnog konteksta, a takva sli-  laganju za proučavanje i boš-  Starčevića i njegovih nastav-
                                                      počev od Hrvatske, Makedoni-  ka književne prošlosti bila bi   njačke književnosti kao takve.   ljača, a i jedna i druga veliko-
                                                      je, Kosova pa nadalje. Bosan-  nečinjenična.    FAKTOR: Čiji je onda Meša Se-  nacionalna koncepcija na ovaj
                                                      skohercegovačka književnost   Pri svemu ovom, pisce i dru-  limović? Srbi se decenijama   način nacionalizirala je veliki
                                                      obuhvata književnu praksu   ge književne pojave u različite   bore da bude njihov.  broj bošnjačkih pisaca, što je
                                                      Bosne i Hercegovine, dakle   književne okvire ili književno-  KODRIĆ: Kako sam ista-  slučaj i sa Selimovićem.
                                                      i najveći dio bošnjačke knji-  sti svrstavamo ne da bismo   knuo, nije temeljno pitanje   Međutim, ako pogledate
                                                      ževnosti, ali i književnosti bo-  se sukobljavali oko toga ko je   ko je čiji pisac, već kojem knji-  Selimovićevo književno dje-
                                                      sanskohercegovačkih Hrvata   čiji pisac, već zato da bismo   ževnom kontekstu realno,   lo, a posebno glasoviti roman
                                                      i Srba te manjinskih zajednica                                          Derviš i smrt, teško da ćete i
                                                      poput npr. jevrejske i sl. Pre-                                         na koji način, osim ideološkim
                                                      ma tome, koncepti bošnjačke                                             posezanjima, moći objasniti
      ANDRIĆ: Pripada bosanskohercegovačkom književnom kontekstu  i bosanskohercegovačke knji-                                pojavu tog djela u okvirima
                                                      ževnosti dva su različita nači-                                         srpske književnosti. To nije
      koja se međusobno dopunju-  historije književnosti, bošnjač-  na sistematiziranja književne                             moguće s obzirom na ono
      ju, a ne međusobno isključuju,   ku književnost uglavnom je   prakse i oba imaju svoje real-                            što je njegov bosanskomusli-
      kako to neki neznalački, a neki   lahko negirati jer je bošnjačka   no, činjenično utemeljenje, po-                     manski kulturalni potencijal,
      zlonamjerno nastoje predsta-  književna prošlost vrlo slabo   sebno ako se stvari posmatraju                            odnosno organska vezanost
      viti. U tome kontekstu, a uva-  istražena, čak i u smislu naje-  unutar savremenog teorijskog                           za povijesnorazvojne proce-
      žavajući golemu kulturalnu i   lementarnijeg opisa pojedi-  koncepta interliterarnosti i                                se i pojave bošnjačke književ-
      naučnu prazninu koju imamo   nih književnih pojava, pa su i   književnohistorijske ideje bo-                            nosti i kulture, za razliku od
      u ovom smislu, poduzeo sam   neka od ključnih imena naše   sanskohercegovačke interlite-                                srpske književne i kulturalne
      se, istina, vrlo zahtjevnog, ali   književne prošlosti vrlo slabo   rarne zajednice, o čemu sam                         povijesti, u kojoj je Selimo-
      nužnog zadatka pisanja histo-  poznata i zapostavljena.   inače govorio na predavanju                                   vićevo književno djelo su-
      rije bošnjačke književnosti,   FAKTOR: Koja su to imena?  u okvirima “Susreta bosnista”                                 štinski strano, odnosno više
      koja bi, ako Bog da, tokom   KODRIĆ: Nažalost, puno je   u Mostaru.                                                     nego jasno “iščašeno”. Uvijek
      narednih godina trebala biti   takvih, ali, recimo, koliko je u   U tom smislu, Sušić je i boš-                         se, dakle, treba vratiti samo
      objavljena u pet knjiga.  našoj, a pogotovo široj javno-  njački i bosanskohercegovački                                 naučnim činjenicama, to je u
        Bošnjaci su jedan od rijetkih   sti poznato ime Mehmed-be-  pisac, i to jedan od najznačaj-                           svemu jedino potrebno i sa-
      naroda u Evropi, pa i šire, koji   ga Kapetanovića Ljubušaka,   nijih u oba ova konteksta, za   SELIMOVIĆ: Srbi pokušavaju nacionalizirati njegovo djelo  svim dovoljno.
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16