Page 82 - STAV broj 281

TURIZAM

je pronađeno najstarije sojeničko nase-
lje u Evropi koje datira iz neolita (mlađe
kameno doba), za razliku od ostalih pro-
nađenih sojeničkih naselja u Evropi koja
datiraju iz gvozdenog doba. U Tuzli je
pronađen i veliki broj predmeta iz doba
neolita, a među njima posebno mjesto za-
uzimaju posude za isoljavanje, tj. posude
za proizvodnju soli iz slane vode. Ovi ar-
heološki pronalasci potvrđuju da su još
neolitski stanovnici na ovom području
eksploatirali slane izvore. Eksploatacija
soli traje i danas. Uostalom, po tome je
Tuzla i dobila ime.
Ali Tuzla je mnogo više od “grada na
zrnu soli”. Ona je kulturni i administrativ-
ni centar Tuzlanskog kantona. Posjetioci
imaju na raspolaganju brojne sadržaje, bo-
gatu kulturno-historijsku baštinu. Među Tuzla
najvrednijim zadužbinama jesu džamije,
poput Džindijske, Turalibegove i Šarene, Usora, bila je u srednjem vijeku poprište ponovno je postao strateški značajan, kada
odnosno Behram-begove džamije, zatim stalnih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. je u dva navrata i obnavljan. Konačno je
nekropole sa stećcima, Hastahana, najsta- stoljeća i Osmanskog carstva. Izgrađena napušten iza 1835. godine.
rija bolnica, izložba slika Ismeta Mujezi- je na usamljenoj kamenoj stijeni, a jedi-
novića u Međunarodnoj galeriji portreta ni je način ulaska u nju drveni most koji GRADAČAC
Tuzla. Posjeta tuzlanskoj čaršiji, šetnja preko provalije povezuje stijenu s ostat- Ako ste ikad čuli za Gradačac, onda
Korzom do Tuzlanske kapije neizostavni kom uzvisine, što je čini neosvojivom na vam je sigurno poznato i ime Husein-ka-
su dio boravka u ovom gradu. juriš. Stari grad Srebrenik sastavljen je od petana Gradaščevića, Zmaja od Bosne.
Dvojica najpoznatijih Tuzlaka jesu tri povezana dijela s četiri kule i manjim Svako dijete iz Gradačca i okolice više je
Meša Selimović i Ismet Mujezinović, koji dvorcem. Odavde je 15. februara 1333. puta čulo priču o kuli koju je izgradio ka-
su na Korzu dobili svoje spomenike, pa godine ban Stjepan II Kotromanić, stric petan Gradaščević, a u kojoj su tada bili
se danas, kada Tuzlaci dogovaraju sastan- Tvrtka I Kotromanića, prvog kralja sred- smješteni vojska i vojna uprava. Danas,
ke, najčešće nalaze “kod Meše i Ismeta”. njovjekovne Bosne, bosančicom pisao po- svi željni daška ovog prošlog vremena,
No za zabavu u Tuzli u ljetnim vrelim velju Dubrovčanima. posjete kulu u Gradačcu. Sam pogled na
danima najbolje je posjetiti Panonska jeze- Iako prvi pisani dokumenti o drevnom zidine koje je okružuju ispuni vas nekim
ra, jedinstvena po tome što su to vještačka Srebreniku datiraju od prije 683. godine, strahopoštovanjem. A kamenom poplo-
slana jezera. Mnoštvo zabavnih sadržaja, grad je sagrađen i prije toga, samo se ne čana cesta vodi vas ispod kamenog svo-
bogata ugostiteljska ponuda i prelijepe zna pouzdan datum kada se to dogodilo. da, te uvodi pod sigurno okrilje njenih
plaže dovoljan su razlog za posjetu. Kada su Osmanlije zauzele Stari grad, u stoljetnih zidova. Lokalno stanovništvo
njemu su držale manju posadu, od pede- izuzetno se ponosi kulom i čak je naziva-
SREBRENIK setak vojnika, jer je zbog ratnih zbivanja i ju starogradskom ljepoticom. Njena kao
Tvrđava iznad današnjeg Srebrenika, pomicanja granica grad izgubio stratešku snijeg bijela fasada vidljiva je iz svakog
smještena na prostoru nekadašnje župe važnost. Tokom 18. stoljeća grad Srebrenik dijela ovog grada i čak služi kao svojevr-
sni orijentir.
Priča o Gradačcu ne bi bila potpuna
kad ne bismo spomenuli i vještačka jeze-
ra Haznu i Vidaru. Ova dva predivna je-
zera, znamenitosti grada, kako mještani
vole kazati, nastala su zapravo iz nužde,
te kao spas Gradačca od obilnih popla-
va koje su ga zadesile šezdesetih godina.
Izgradnja brana na dotadašnjim potoci-
ma Hazna i Vidara riješila je problem, a
ujedno donijela gradu bogatstvo kojeg
se danas ni za šta ne bi odrekli. Jezera su
za kratko vrijeme postala poznata ljetna
kupališta, mjesto mnogih sportskih ak-
tivnosti i događanja.
Bogatstvo ovog kraja nadaleko je
poznata gradačačka šljiva. U vezi s tim,
svake se godine održava Gradačački sa-
jam šljive ili, kako lokalno stanovniš-
tvo voli reći, “šljivarevo”, manifestacija
koju posjećuju hiljade ljudi iz mnogih
Gradačac zemalja. n

82 23/7/2020 STAV