Page 60 - STAV 75 11.08.2016
P. 60
DRUŠTVO
velika zavađena carstva, a govorili isti
jezik, poginulim neprijateljskim junaci-
ma Krajišnici su podigli spomenik. I zato
je ovakav, u obliku piramide, kako je to
bio običaj u austrougarskoj vojsci. A zašto
dupla piramida? Pa zato što su i oni bili
krajišnici i govorili istim jezikom i bili su
mnogo više od običnog neprijatelja. I ne
bi ovo bilo jedino obilježje koje je jedna
vojska podigla poraženom neprijatelju.
Čovjeku na um pada spomenik u obliku
prerezane piramide, tako sličan ovom, na
njemačkom groblju na Banovom Brdu
ponad Beograda. Dao ga je 1915. godine
izgraditi njemački general August von
Mackensen, i to kao spomenik srpskim
vojnicima koji su junački izginuli braneći S ove strane granice priča se kako je Jelačić “u svom
svoj glavni grad. Njegove riječi izgovore-
ne na Banovom Brdu već cijelo stoljeće kukavičkom napadu”, koji je imao za cilj da odsjeći
raščešljavaju vjetrovi historije: “Borili Podzvizd od Velike Kladuše i Vrnograča, kao dio šireg
smo se protiv takve armije o kakvoj smo plana o zauzimanju cijele Krajine, udario na žestok otpor
slušali samo u bajkama.” Ko će ga znati,
možda je ove riječi, ili slične, izgovorio posade kojoj se uskoro priključilo i sve stanovništvo. Kažu
neko i nad ovim spomenikom desetljeći- da su dobro potprašili Jelačića i gonili ga sve do Gline
ma prije Mackensena.
Druga priča, koja govori kako su spo-
menik podigli Podzviđani, i to 1866. govorili da je odličan jahač, mačevalac, podići samo Franjo Josip I, austrougar-
godine, kada je u Zagrebu postavljeno organizator, vojskovođa i vojni strateg, ski car, kada je zauzeo Bosnu. Njegov
poznato djelo Antona Dominika Fern- dao je ultimatum “turskim siledžijama” motiv krije se u zahvalnosti Jelačiću
korna, ima svoje uporište jedino ako su da mu izruče ubicu. I da bi legenda dobi- zbog uloge koju je odigrao 1848. godine,
htjeli da se sprdaju s Hrvatima i s njiho- la na dramatičnosti, ultimatum je s pre- kada je potukao revolucionare u Beču,
vim banom, kojeg su oni, Podzviđani, za zirom odbijen. Pukovnik Jelačić, koji je pred kojima je njegov amidža kralj Fer-
razliku od Mađara, potprašili tako da je spreman žrtvovati vojsku i mir u ime pra- dinand V pobjegao glavom bez obzira.
bježao glavom bez obzira. To sasvim od- vednosti i kojem je narod toliko bio pri Kada je Jelačić sredio situaciju, Ferdi-
govara krajiškom mentalitetu, jedinom srcu da nije trpio ni da se zulum vrši nad nand Dobrohotni, ili Dobrinant Svršeni,
koji je stvorio epskog junaka Budalinu njegovim čobanima, nije mogao podnijeti kako su ga Austrijanci posprdno zvali,
Tala, da bi se preko njega sprdali sa svim “ne”. Prešao je granicu bez znanja Beča i abdicirao je u korist Franje Josipa, koji
ostalim junacima. Jer da su htjeli da obi- poharao Podzvizd. U borbi s Krajišnici- će kasnije razviti pravu maniju postav-
lježe svoju pobjedu nad velikim vojsko- ma poginulo je 70 njegovih momaka, ali ljanja spomenika. Svaki događaj morao
vođom, u tom bi spomeniku moralo biti to nije bilo ništa spram toga da je uspio je biti obilježen, kao i mjesto, recimo u
islamskih ili barem krajiških elemenata. naći zločinca i primjerno ga kazniti. Taj Bosanskom Brodu, gdje je njegova voj-
Nažalost, ne postoje tragovi koji bi po- poduhvat omogućio mu je i reklamu. Pri- ska prešla Savu.
tvrdili bilo koju od priča što ih je narod ča o zauzeću Podzvizda pročula se po ci- Ban Josip Jelačić ujahao je u historiju
ispreo oko dvojne piramide. Ustvari, kažu jelom carstvu. Dobio je još i prijekor, ali na bijelom arapskom konju kojeg mu je
da se u Beču u ratnom arhivu može naći i unapređenje. Beč je diplomatski osudio poklonio Mahmut-beg Bašić, Bišćanin.
pjesma koja govori u prilog teoriji o pa- upad preko granice, ali je, ipak, odliko- Bilo je to u vrijeme dok je bio u vojnom
rodiji spomenika s glavnog zagrebačkog vao Jelačića. logoru u Glini. To govori o velikom pri-
trga. Pjesma se, navodno, zove Jelačićija- Od bitke za Podzvizd počinje strmo- jateljstvu pukovnika Jelačića s krajiškim
da i u njoj se do suza ismijava Jelačićev glavo Jelačićevo uspinjanje političkim begovima. Iz ovog se može iščitati da nije
pohod na Podzvizd. i vojnim merdevinama. Dotadašnji pu- imao nikakvog razloga da iznenada uda-
kovnik, koji je promaknuća zarađivao ri na Podzvizd, osim želje da konačno
DRUGA STRANA LEGENDE uglavnom prateći carske botaničare po opravda epitet velikog vojskovođe i vojnog
S one strane granice legenda pokazuje Velebitu, u naredne tri godine dogurao je stratega, kojim su ga već godinama kur-
drugo lice. Pukovnik Jelačić, koji će četi- do najvećih vojnih počasti i postao carev toazno, predstavljajući ga napuderisanim
ri godine poslije dobiti titulu bana, a trg miljenik. Izgleda da nestrpljivom pukov- damama po zagrebačkim salonima, oba-
Harmice usred Zagreba biti naslovljen niku, pored kojeg su godine prolazile na sipali njegovi nadređeni. Neprijateljstva
njegovim imenom, bio je 1845. godine taljigama praznih pohvala generala, nije s Krajišnicima nije bilo ni tri godine po-
zapovjednik Prve banske pukovnije na preostalo ništa drugo nego da sam sebe slije. Među 60.000 vojnika, pred kojima je
Kordunu. Te je godine neki “neotesani gurne u bitku koja će ga ponijeti u histo- s jeseni 1848. godine krenuo na Beč, bilo
Turčin” prešao granicu Carstva i ubio ne- riju. Podzvizd je zasigurno izabrao zbog je brkatih serezana u čakširama, s dugim
vino čobanče koje je bezbrižno napasalo njegove neosvojivosti i svega onog što se puškama i jataganima za pojasom. Kažu
svoje ovce. Nakon toga, pobjegao je i sa- krilo u imenu ove utvrde. Ona će ga ba- da su oni izazivali poseban strah među
krio se u tvrđavu Podzvid. Časni pukov- citi pod zvijezde. Mađarima, koji Turke nose u najružni-
nik koji je govorio nekoliko jezika i pisao Ako je ovo spomenik banu Jelačiću, joj uspomeni još od bitke na Mo hačkom
pjesme, a o kojem su njegovi nadređeni kako ga neki zovu, onda ga je mogao polju. n
60 11/8/2016 STAV