Page 47 - STAV broj 326

koji su sve do prije neki dan živjeli pod Kao i druge mlade zemlje, i južnoa- palestinskog porijekla bit će u središtu
granatama izraelske vojske. merička država treba migrante da ojača čileanske ekonomije do kraja sedamde-
“To je situacija koju nikada ne bih po- svoju ekonomiju. I premda se čileanska setih godina prošlog stoljeća. Početkom
želio nikome, a mi zastupamo ljude koji elita uvijek odlučivala primiti Evropljane, devedesetih, suočeni s jakom kineskom
pate još od 1948. godine”, rekao je Jiménez kojima je davala zemlju i građanska prava konkurencijom, većina Palestinaca od-
novinarima. “Ne možemo šutjeti suoče- od početka 19. stoljeća, Arapi i Palestinci lučuje disperzirati poslove na finansije,
ni s onim što se danas događa u Sheikh ipak su se odlučivali za odlazak u Čile. Oni nekretnine, poljoprivredu, vinogradar-
Jarradu, gdje su Palestinci deložirani iz koji su stigli s Bliskog istoka nastanili su stvo i medije.
svojih domova”, dodao je. Predsjednik se bez ikakvih povlastica. Odlučili su se Unatoč ekonomskom napretku trgova-
kluba Jorge Uauy izjavio je da ono što se za trgovinu i tekstilnu industriju, što je ca i industrijalaca arapskog porijekla, nji-
dogodilo u naselju Sheikh Jarrah “poka- bila odluku koja je bila ključna za pros- hovo etabliranje u čileansko društvo bilo
zuje da su međunarodno pravo i ljudska peritet palestinske kolonije. je teško. Morali su trpjeti diskriminaciju
prava ponovno zanemareni i da većina Čuvali su svoju tradiciju, znali su se i odbijanje dijela čileanskog društva da
svijeta na to šuti”. cjenkati, natovareni paketima robe, odla- ih prihvati kao ravnopravne članove, što
Čile je dom najveće palestinske zili bi u čileanske zabiti, u sela u kojima se proširilo na njihovu djecu i, u manjoj
zajednice izvan Bliskog istoka na svijetu: se nije imalo ništa kupiti. Drugi su use- mjeri, na njihovu unučad. Trpeći diskri-
procjenjuje se da oko pola miliona ljudi ljenici počeli proizvoditi pamuk ili svilu, minaciju, određenu sociokulturnim, eko-
palestinskog porijekla danas naseljava tu zamjenjujući lokalne zanatlije i čineći sku- nomskim i rasnim predrasudama, uglav-
zemlju. Ta je migrantska zajednica 1920. pi evropski uvoz nepotrebnim. Prezime- nom su podrugljivo nazivani Turcima, što
godine osnovala klub “Deportivo Pale- na palestinskog porijekla poput Hirmas, ih je posebno vrijeđalo.
stino”, palestinski sportski klub u gradu Said, Yarur i Sumar postala su sinonim U drugoj polovini 20. stoljeća nove
Osornu, oko 920 kilometara južno od či- za moćnu tekstilnu industriju. Tekstil generacije, uglavnom Čileanci arapskog
leanske prijestolnice.
PUTUJUĆI TRGOVCI
Otkud, uopće, Palestinci u Čileu? Sve
je počelo krajem 19. stoljeća, kada desta-
bilizacija Osmanskog Carstva dovodi do
odlaska hiljada Arapa kršćana porijeklom
iz Palestine, Sirije i Libanona na američ-
ki kontinent. Većina ih je otišla u imigra-
ciju u Sjedinjene Države, dok se ostatak
nastanio u zemljama Latinske Amerike.
Procjenjuje se da je ukupan broj Arapa
koji su se doselili u Čile bio između 8.000
i 10.000, od čega ih je oko 50 posto bilo pa-
lestinskog porijekla, 30 posto bili su Sirij-
ci, a preostalih 20 posto Libanci. Krenuli
su iz luka Bejruta, Haife i Aleksandrije,
prolazeći kroz Marseille ili Genovu sve
do Buenos Airesa. Mnogi su ostali tu, ali
su Palestinci odlučili ići dalje, nastavili
su put prelazeći planine na mazgama ili
vozom i stigli do Čilea.
Slijedeći tradiciju poslova koje su obav-
ljali u domovini, arapski migranti posve-
tili su se trgovini. Isprva su bili putujući
trgovci, putovali su zemljom nudeći robu
na ulicama, usput učeći jezik. Ubrzo na-
kon toga, počeli su otvarati trgovine na
ulicama čileanskih gradova. Ekonomski
napredak omogućio je mnogim članovima
arapske kolonije da iskoriste mogućno-
sti koje nudi industrijalizacija, uspješno
ulazeći u tekstilnu industriju, a kasnije i
u bankarstvo, poljoprivredu i rudarstvo.
Kada je palestinska dijaspora u pi-
tanju, danas u Čileu živi više ljudi pale-
stinskog porijekla nego u Egiptu ili Li-
banu, a nešto manje nego u Siriji. Brojne
studije procjenjuju da ne postoji mjesto
izvan arapskog svijeta i Izraela gdje živi
toliko potomaka Palestinaca kao u Čileu.
Posljednjih 117 palestinskih izbjeglica
stiglo je u Čile 2008. godine.

STAV 4/6/2021 47