Page 27 - Jurek 2018. - Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac

drugom razredu, školi, dijelu države. Umjesto
da se sustav postavi kako je ocjenjivanje
nastavnika nemoguće uspoređivati zbog
njihovog prisilnog individualnog pristupa
nastavi i ocjenjivanju, i prihvati činjenicu i
promijeni pristup te izgradi sustav koji će
individualno pristupiti nastavi, ali objektivno
ocjenjivati. Mnogi svjetski sustavi modificiraju
svoje pristupe i u biti znaju koja je promjena
potrebna (od masovnog/univerzalnog
poučavanja prema individualiziranom
načinu rada), ali zbog nesustavnog pristupa,
nedovoljnog istraživanja, velikog obima
promjena, financijskih ili nekih drugih
problema tom problemu se pristupa
parcijalno, a rezultati su u najboljem slučaju
minimalni (uspoređujući PISA rezultate iz
2012. i 2015. godine školstvo u Hrvatskoj je
minimalno palo na ljestvici, ali uz značajnu
razliku u rezultatima između prvog na ljestvici
i hrvatskih rezultata), to pokazuje kako,
iako hrvatsko školstvo zaostaje naspram
svjetskih, razne reforme u svijetu dovode do
malih promjena koje imaju male ili nikakve
Univerzalna nastava – jedan njihov emocionalni, intelektualni, fizički i rezultate. Zašto? Jedan od razloga sigurno
od korijena krize obrazovanja bilo koji drugi razvoj. Sustav je postavljen leži u činjenici kako se svi naslanjaju na
na načelu: univerzalan pristup učenicima će
univerzalni pristup poučavanju nastave, a
21. stoljeća nam dati najbolje rezultate u najvećem dijelu ono je, kako smo naveli, u korijenu problema
populacije. Takav pristup uskraćuje kreativno današnjeg formalnog obrazovanja.
ojam univerzalna nastava – ne eksplicitno razvijanje i tzv. iskakanje iz tračnica (Bognar,
– se navodi u mnogim radovima kao 2011). Takav sustav je postavljen kada je bila Tomislav Ostojić, prof.
Pnastava koja nije primjerena učenju relativno mala količina znanja i predmeta za
obilnog znanja i vještina potrebnih za poučavanje. Problem u takvom obrazovnom
zadovoljavanje potrebne kvalifikacije te sustavu ne samo da leži u činjenici kako je taj
kao takav pokazuje velike manjkavosti. sustav izgrađen na malom broju predmeta
Takvo masovno poučavanje, koje ima (5 – 7) te i na maloj količini znanja i vještina
svoje korijene u industrijskoj revoluciji koje su učenici morali savladati kako bi se
i industrijskom dobu, danas pokazuje reklo da su uspješni, te je društvo od njih Sponzori i donatori:
potpuno neučinkovite rezultate. Mnoge u tom razvojnom razdoblju imalo mala
studije (Ramirez & Boli, 1987 i Dawson, očekivanja u sazrijevanju (proširena obitelj
2010) pokazuju kako sustav obrazovanja, je bila odgovorna za čuvanje i odgoj djece)
koji znamo kao trom i nefleksibilan, stvara dok se danas od djece očekuje uspješnost
sivu zonu individualiziranog/specijaliziranog u školi koja zahtijeva sve veća i kompleksnija
vida nastave koji dodatno produbljuje i znanja i visoku razinu samostalnosti koja
jaz u naučenom, ali i umanjuje vrijednost podrazumijeva razna neformalna znanja (rad
institucionaliziranog/formalnog obrazovanja. s mobitelom, centralnim grijanjem, javljanje
Nadalje iz studije Dawson (2010) pokazuje na telefon i sl.), a obitelj se svela uglavnom
se trend rasta potrebe za privatnim na osnovnu/nuklearnu jedinicu. U takvoj
individualnim/tutorskim nastavama s promjeni društva ne može se očekivati da
ulaskom društva u post-industrijsko doba, će funkcionirati obrazovni sustav koji nije
pa kasnije u informacijsko, jer je značajan podložan promjenama i koji je potpuno
rast potreba za takvim vidom obrazovanja; u nefleksibilan. Osim navedenih strukturalnih
Japanu počinje kasnih 50-ih, a u Južnoj Koreji problema, postoji i motivacijsko-filozofski
70-ih godina prošlog stoljeća što se, naravno, problem: Zbog čega imamo masovno
poklapa s velikim ekonomskim rastom i poučavanje (Gatto, 2010): …ispuniti mlade
potrebom za drukčijim, individualiziranim ljudske vrste znanjem i probuditi njihovu
pristupom nastavi. Naravno, ne treba uzeti inteligenciju… Ništa nije dalje od istine. Cilj
ovu tvrdnju kao jedini razlog takvom razvoju je… jednostavno ograničiti što je moguće više
obrazovnog sustava, ali zasigurno se treba pojedinaca na istu sigurnu razinu, da se množe
postaviti kao jedan od uzroka. i osposobljavaju standardno građanstvo, da
Što je to univerzalna nastava – i zašto nije suzbijaju odstupanja i originalnost. To je cilj u
dobra? SAD-u… i to je cilj svugdje drugdje. Prema Gatto
(2010) W. Willson (američki predsjednik),
Nastava koja se bazira na obveznom dok je bio predsjednik sveučilišta Princeton,
obrazovanju i teorijski se duboko vezuje uz rekao je udruzi nastavnika grada New Yorka
rad Komenskog na području pedagogije. 1909.: Želimo da jedna klasa ima liberalno
Postoje i razni drugi pojmovi, ali kako je obrazovanje. Želimo da druga klasa, nužno
to obično u znanosti, znanstvenici se oko puno brojnija, bude bez privilegija liberalnog
definiranja pojmova teško mogu složiti, ali pod obrazovanja i prilagodi se obavljanju određenih
univerzalnom nastavom možemo smatrati i/ teških fizičkih poslova… Sustavi za masovno
ili mogu se rabiti sinonimi: masovna nastava, poučavanje (kako smo prije pokazali) ne
formalna nastava/obrazovanje, obvezno uzimaju u obzir individualne razlike kod
obrazovanje, državni obrazovni sustav i sl. učenika te se ne prilagođavaju generacijskim/
U najkraćem mogućem obliku univerzalna društvenim promjenama već očekuju iste
nastava se svodi na sljedeće pretpostavke: rezultate istim radom u različitom okružju a iz
cijela populacija treba istim tempom, sličnom toga proizlazi još jedan – ne baš toliko uočljiv
dubinom i širinom znanja izaći iz takvog – problem, a to je da će nastavnici moći
obrazovnog sustava, pa tako u hrvatskom nastavne predmete i predavanja prilagoditi
obrazovnom sustavu svi učenici petih svakom učeniku, ali da će biti potpuno
razreda osnovne škole slušaju jednak broj ujednačeni u ocjenjivanju svakog učenika i to
sati matematike, likovne kulture, hrvatskog na takav način da će ocjene biti usporedne
jezika i ostalih predmeta, bez obzira na s ocjenama drugog nastavnika u nekom
27