Page 29 - AM210928
P. 29
Djaluna 27 sèptèmber 2021 7
Kalo a biba mashá poko na
Boneiru. Por asumí ku mitar
parti di su bida el a pasa na
Boneiru, miéntras ku e otro
mitar el a pasa na Merka.
E último añanan di su bida
Kalo a pasa na Boneiru, bibá
na Kas di Sosiegu. E mo-
tibu ta ku Kalo, anke ku el a
kasa dos bia, no tabatin yu i
konsekuentemente no taba-
tin hende pa a dun’é kuido
nesesario na momentu ku el
a alkansá edat haltu.
E tempu ku Kalo a lanta
tabatin solamente dos skol
na Playa: skol di sùr i skol di
‘meester. Kalo a bishitá skol
di sùr, na unda el a siña lesa
i skirbi. E skol tabata konsistí
di solamente tres klas ku tres
sùr. E muchanan di e tempu Barku di Red “D” na New York.
ei tabata distinguí e klasnan Amigoe. di bai move mas leu riba la- na bordo di Clara, e promé
aki komo skol pariba, skol man. El a bai nabegá entre barku ku kua el a nabegá. E
meimei i skol pabou. E pa- Laman otro na Venezuela, Santo bia aki Kalo tabata rumbo pa
labra ‘skol’ den e kaso aki ta Na edat di l4 aña Kalo a Domingo, Puerto Rico i e is- Colombia. Kapitan di e barku
para pa ‘klas’. disidí di subi laman. El a bira lanan ingles den Karibe. aki tabata un tal Christiaan
Skol pariba tabata e pro- mucha di kapitan òf mucha Añanan despues Kalo a Snijder. Den un dje biahenan
mé klas i si bo hasi bo bèst di kamber na bordo di un di bai mas aleu i el a yega te pa Venezuela Kalo a haña
bon bo tabata sigui pa skol e barkunan ku e tempu ei ta- New Orleans, estado Loui- su mes embolbí den un aksi-
meimei. Skol pabou tabata e bata mantené komunikashon siana, Merka. Esaki tabata dente basta grave. Un kom-
enseñansa di mas haltu ku marítimo entre Boneiru i Kòr- na aña 1913. E barkunan na pañero di dje na bordo di e
tabata konosé e tempu ei na sou. Nòmber di e barku taba- bordo di kua Kalo a yega di barku aki a hasi un moveshon
Boneiru. ta Clara i Kalo mester a hasi nabegá den e tempu ei ta- malu, ku komo konsekuensia
“Despues di bishitá skol hopi tipo di trabou, manera bata hiba kargashon di suku ku un drùms a kai riba un pia
pabou no tabata sobra otro kose bela, limpia riba dèk, e siudat aki. Kalo tabata e di Kalo. Durante un aña ma-
kos ku di bai laman. No taba- splet kabuya, etc. Dos aña tempu ei un yònkuman di 21 soménos Kalo a keda bou di
tin nada mas di hasi na Bo- largu Kalo a keda nabegá na aña. Na 1914 e promé guera tratamentu na Venezuela. El
neiru”, Kalo a yega di konta bordo di Clara. mundial a kuminsá. Na e mo- a gasta hopi plaka na dòkter
den un entrevista ku e korant Sinembargo Kalo a disidí mentu ei atrobe Kalo tabata den e pais ei, pero e pia no
por a kura pa kaba.
Finalmente Kalo a disidí
di regresá Boneiru, na unda
su mama a trata su pia,
hasiendo uso di yerbanan
típiko di e isla aki mes. Su
mama a drenta mondi pa
buska entre otro klasmulatu.
El a herebé e blachinan di e
mata aki i a laba e pia di Kalo
ku e ekstrakto. Su mama a
machiká e sobrá blachinan
di klasmulatu riba e herida.
Dentro di dos siman e heri-
danan na su pia a kura kom-
pletamente. Kalo semper a
lamentá ku el a gasta asina
tantu plaka i tempu na Ve-
nezuela, siendo ku dentro di
dos siman di tratamentu su
Barku di Ward Line. mama a logra kura su pia.