Page 32 - AM200429
P. 32

Djamars 28 aprel 2020                                                                                                      11
               Alimentashon pa e kas di famia




                                                   mas vulnerabel




                 KRALENDIJK -- Orga-       madamente 480 kas di fa-     restorantnan.                apoyo material pa kasnan     bou di e krísis aki. Huntu
              nisashonnan lokal di ayu-    mia ku yu i 200 kas di famia    E ekspektativa ta ku e    di famia den nesesidat.      kontra corona!”
              do i hopi boluntario na Bo-  sin yu. Durante e último     kantidat di kas di famia ku     Kasnan di famia òf          Kasnan di famia den
              neiru aktualmente ta su-     simannan nan a risibí en-    ta sak bou di linia di       personanan ku, apesar di e   nesesidat por bini na
              ministrando alimento pa      tre otro:                    pobresa i ku lo mester di    areglonan di entrada i       remarke ku pago di
              aproksimadamente 680 kas            400 pakete di higiena  ayudo ku alimentashon, lo   sosten den nan serkania,     gastunan fiho manera hür,
              di famia. Ekspektativa ta    ku material edukativo pa     sigui oumentá a konse-       no tin sufisiente sèn pa     kuenta di WEB òf di
              ku e kantidat aki lo sigui   personanan poko alfab-       kuensia di e krísis di coro-  kuminda, por apliká pa un   internèt. Mayornan ku yu
              oumentá dor di e krísis di   etisá Pakete di kuminda      na. P’esei, banda di e pakete  pakete di kuminda via      ku ta bai skol pero ku no
              corona. P’esei gobièrnu ta   mensualmente pa tur kas di   di emergensia ku provi-      yudami@bonairegov.com        tin konekshon di internèt
              ofresé sosten èkstra pa e    famia den nesesidat, ku      shonnan di entrada, go-      òf 0800 – 1351 (grátis).     na kas, por bini na remarke
              kasnan di famia mas vulne-   nesesidatnan básiko ma-      bièrnu lo ofresé ayudo          Nina den Heyer: “Pa       pa un konekshon di inter-
              rabel, banda di e pakete di  nera aros, pasta, zeta, ber-  adishonal na e kasnan di    superá e tempu difísil aki,  nèt. Ta paga e sèn direkta-
              emergensia ku provishon di   dura den bleki i tin ora tam-  famia mas vulnerabel.      nos mester keda mira otro.   mente na e provedor.
              entrada.                     be berdura fresku               E ayudo aki ta konsistí   Tur forma di yudansa ta        Persona ku mester di
                 Ku e esfuersonan ekses-          Pakete di desayuno    di sosten finansiero pa      esensial. Nos ta pará huntu  ayudo ku pakete di kumin-
              ivo di organisashonnan di    semanal pa kasnan di fa-     suministrá pakete di ku-     den e krísis aki. E hende-   da òf apoyo ku pagamentu
              ayudo lokal i bolunta-       mia ku yu, ku anterior-      minda, pa asina tur kas di   nan mas vulnerabel tambe     di hür, kuenta di WEB òf di
              rionan, ta ofresé ayudo di   mente tabata risibí esaki    famia den pèrtá risibí un    mester por keda kome.        internèt, por mèldu via e-
              emergensia na famianan       via di skol                  pakete di kuminda ku         Esaki OLB ke salbaguardiá    mail yudami@bonaire-
              mas vulnerabel na Boneiru.          Mínimalmente un       produktonan básiko. Ban-     huntu ku gobièrnu di Reino   gov.com of yama 0800 –
              Aktualmente, alrededor de    biaha pa siman kuminda       da di esaki OLB ta kordiná   banda di e areglonan di      1351 (grátis). Por fabor
              680 kas di famia ku ta sufri  kayente pa e kasnan di      e suministrashon di ali-     entrada i e esfuersonan      spesifiká bo pregunta pa
              di eskases di kuminda pa     famia mas urgente, sumini-   mento a traves di tur e di-  eksesivo di e boluntarionan  ayudo i inkluí bo nòmber,
              motibu di pobresa ta risibí  strá a traves di hopi inisia-  ferente inisiativanan di   i ayudo for di henter e isla.  adrès i number di telefòn
              sosten. Ta trata di aproksi-  tiva privá i akshonnan di   ayudo lokal i ta brinda      Huntu nos ta pone skouder
               7,2 mion euro pa protekshon di koral




                                           na Hulanda Karibense



                  KRALENDIJK -- E refnan   koral. Pa kombatí esaki ta   espesienan di animal i e uso  lesa i Medio ambiente       mente mas o ménos 150
               di koral na Hulanda Kari-   bai profeshonalisá kria di   duradero di tera i awa.      Hulanda Karibense 2020 –     mion euro pa e islanan, un
               bense (Boneiru, Sint Eusta-  kabritu, kaminda ta tene e  Peska i agrikultura dura-    2030 ta duna kontenido na    parti konsiderabel di e
               tius i Saba) ta pará bou di  kabritunan denter di un     dero por kontribuí na me-    esei. No solamente e natu-   produkto nashonal bruto
               preshon. Esei tin konse-    tranké. Tambe lo evitá       horashon di protekshon di    ralesa ta yudá ku esei.      (‘bruto binnenlands prod-
               kuensianan grandi pa e      hawa- i spulamentu ku awa    naturalesa i prosperidat     Turismo di naturalesa i      uct’, bbp).
               diversidat biológiko, pero  sushi. Esaki aktualmente     ekonómiko den Hulanda        peska ta produsí anual-
               tambe pa e prosperidat      ta basha bai laman dema-     Karibense. P’esei e aña aki
               ekonómiko di e islanan. E   siado bia ku nutriente –     lo bini ku un plan pa regla
               gabinete ta hasi 7,2 mion   manera fòsfat i nitrato. Dor  piskamentu lokal di tal
               euro disponibel pa para e   di esaki lima ta krese fuerte-  forma ku na 2030 e nivel-
               deterioro i pa rekuperá e ref  mente i despues esakinan  nan di piska ta keda stabil.
               di koral. Esei Minister     ta tapa e koral.             Tambe ta traha riba for-
               Schouten di Agrikultura,       Na mes momentu tin un     manan di agrikultura mas
               Naturalesa i Kalidat di     desaroyo yen di speransa     duradero manera un kunu-
               Kuminda (LNV) ta skibi      pa e koral. Investigashon    ku hidropóniko na Saba
               awe, tambe na nòmber di     resien ta mustra ku ta       (kaminda entre otro tin me-
               Minister Van Veldhoven di   posibel pa planta i laga     ster di ménos awa pa pro-
               Medio Ambiente i Bibienda   koral kachu di eland i ka-   dusí kuminda).
               i di Sekretario di Estado   chu di biná krese, dos es-      Na 2017 Wageningen
               Knops di Asuntunan Inter-   pesie importante pa e am-    University & Research
               no i Relashonnan di Reino,  biente di bida di diferente  (WUR) a publiká e rapòrt
               den un karta pa Tweede      famia di piská. Lo amplia e  ‘Estado di naturalesa di
               Kamer.                      investigashon aki na gran    Hulanda Karibense’. Den e
                  E koral na Hulanda Ka-   eskala.                      último rapòrt di e Konven-
               ribense ta menasá dor di       E protekshon di e koral   shon riba Diversidat Bio-
               eroshon i kontaminashon     ta un di e partinan for di e  lógiko (‘Convention on Bio-
               di awa. E eroshon ta surgi  plan di maneho di Natu-      logical Diversity’, CBD)
               prinsipalmente dor di e mas  ralesa i Medio ambiente     tambe a tira un bista riba e
               ku 40.000 kabritunan ku ta  Hulanda Karibense ku a       metanan di diversidat bio-
               kana liber kome e yerba-    prepará huntu ku e islanan   lógiko den Karibe. E kon-
               nan (i otro bestia ku ta    i ku ta konta pa e 10 aña-   klushonnan di ámbos
               kome yerba, manera buri-    nan benidero. Tambe tin      rapòrt tabata kla: akshon
               ku) i e santu di superfisie  atenshon pa protekshon di   adishonal ta nesesario. Ku
               den laman ku ta daña e      áreanan di naturalesa i      e plan di maneho di Natura-
   27   28   29   30   31   32   33