Page 32 - AM200429
P. 32
Djamars 28 aprel 2020 11
Alimentashon pa e kas di famia
mas vulnerabel
KRALENDIJK -- Orga- madamente 480 kas di fa- restorantnan. apoyo material pa kasnan bou di e krísis aki. Huntu
nisashonnan lokal di ayu- mia ku yu i 200 kas di famia E ekspektativa ta ku e di famia den nesesidat. kontra corona!”
do i hopi boluntario na Bo- sin yu. Durante e último kantidat di kas di famia ku Kasnan di famia òf Kasnan di famia den
neiru aktualmente ta su- simannan nan a risibí en- ta sak bou di linia di personanan ku, apesar di e nesesidat por bini na
ministrando alimento pa tre otro: pobresa i ku lo mester di areglonan di entrada i remarke ku pago di
aproksimadamente 680 kas 400 pakete di higiena ayudo ku alimentashon, lo sosten den nan serkania, gastunan fiho manera hür,
di famia. Ekspektativa ta ku material edukativo pa sigui oumentá a konse- no tin sufisiente sèn pa kuenta di WEB òf di
ku e kantidat aki lo sigui personanan poko alfab- kuensia di e krísis di coro- kuminda, por apliká pa un internèt. Mayornan ku yu
oumentá dor di e krísis di etisá Pakete di kuminda na. P’esei, banda di e pakete pakete di kuminda via ku ta bai skol pero ku no
corona. P’esei gobièrnu ta mensualmente pa tur kas di di emergensia ku provi- yudami@bonairegov.com tin konekshon di internèt
ofresé sosten èkstra pa e famia den nesesidat, ku shonnan di entrada, go- òf 0800 – 1351 (grátis). na kas, por bini na remarke
kasnan di famia mas vulne- nesesidatnan básiko ma- bièrnu lo ofresé ayudo Nina den Heyer: “Pa pa un konekshon di inter-
rabel, banda di e pakete di nera aros, pasta, zeta, ber- adishonal na e kasnan di superá e tempu difísil aki, nèt. Ta paga e sèn direkta-
emergensia ku provishon di dura den bleki i tin ora tam- famia mas vulnerabel. nos mester keda mira otro. mente na e provedor.
entrada. be berdura fresku E ayudo aki ta konsistí Tur forma di yudansa ta Persona ku mester di
Ku e esfuersonan ekses- Pakete di desayuno di sosten finansiero pa esensial. Nos ta pará huntu ayudo ku pakete di kumin-
ivo di organisashonnan di semanal pa kasnan di fa- suministrá pakete di ku- den e krísis aki. E hende- da òf apoyo ku pagamentu
ayudo lokal i bolunta- mia ku yu, ku anterior- minda, pa asina tur kas di nan mas vulnerabel tambe di hür, kuenta di WEB òf di
rionan, ta ofresé ayudo di mente tabata risibí esaki famia den pèrtá risibí un mester por keda kome. internèt, por mèldu via e-
emergensia na famianan via di skol pakete di kuminda ku Esaki OLB ke salbaguardiá mail yudami@bonaire-
mas vulnerabel na Boneiru. Mínimalmente un produktonan básiko. Ban- huntu ku gobièrnu di Reino gov.com of yama 0800 –
Aktualmente, alrededor de biaha pa siman kuminda da di esaki OLB ta kordiná banda di e areglonan di 1351 (grátis). Por fabor
680 kas di famia ku ta sufri kayente pa e kasnan di e suministrashon di ali- entrada i e esfuersonan spesifiká bo pregunta pa
di eskases di kuminda pa famia mas urgente, sumini- mento a traves di tur e di- eksesivo di e boluntarionan ayudo i inkluí bo nòmber,
motibu di pobresa ta risibí strá a traves di hopi inisia- ferente inisiativanan di i ayudo for di henter e isla. adrès i number di telefòn
sosten. Ta trata di aproksi- tiva privá i akshonnan di ayudo lokal i ta brinda Huntu nos ta pone skouder
7,2 mion euro pa protekshon di koral
na Hulanda Karibense
KRALENDIJK -- E refnan koral. Pa kombatí esaki ta espesienan di animal i e uso lesa i Medio ambiente mente mas o ménos 150
di koral na Hulanda Kari- bai profeshonalisá kria di duradero di tera i awa. Hulanda Karibense 2020 – mion euro pa e islanan, un
bense (Boneiru, Sint Eusta- kabritu, kaminda ta tene e Peska i agrikultura dura- 2030 ta duna kontenido na parti konsiderabel di e
tius i Saba) ta pará bou di kabritunan denter di un dero por kontribuí na me- esei. No solamente e natu- produkto nashonal bruto
preshon. Esei tin konse- tranké. Tambe lo evitá horashon di protekshon di ralesa ta yudá ku esei. (‘bruto binnenlands prod-
kuensianan grandi pa e hawa- i spulamentu ku awa naturalesa i prosperidat Turismo di naturalesa i uct’, bbp).
diversidat biológiko, pero sushi. Esaki aktualmente ekonómiko den Hulanda peska ta produsí anual-
tambe pa e prosperidat ta basha bai laman dema- Karibense. P’esei e aña aki
ekonómiko di e islanan. E siado bia ku nutriente – lo bini ku un plan pa regla
gabinete ta hasi 7,2 mion manera fòsfat i nitrato. Dor piskamentu lokal di tal
euro disponibel pa para e di esaki lima ta krese fuerte- forma ku na 2030 e nivel-
deterioro i pa rekuperá e ref mente i despues esakinan nan di piska ta keda stabil.
di koral. Esei Minister ta tapa e koral. Tambe ta traha riba for-
Schouten di Agrikultura, Na mes momentu tin un manan di agrikultura mas
Naturalesa i Kalidat di desaroyo yen di speransa duradero manera un kunu-
Kuminda (LNV) ta skibi pa e koral. Investigashon ku hidropóniko na Saba
awe, tambe na nòmber di resien ta mustra ku ta (kaminda entre otro tin me-
Minister Van Veldhoven di posibel pa planta i laga ster di ménos awa pa pro-
Medio Ambiente i Bibienda koral kachu di eland i ka- dusí kuminda).
i di Sekretario di Estado chu di biná krese, dos es- Na 2017 Wageningen
Knops di Asuntunan Inter- pesie importante pa e am- University & Research
no i Relashonnan di Reino, biente di bida di diferente (WUR) a publiká e rapòrt
den un karta pa Tweede famia di piská. Lo amplia e ‘Estado di naturalesa di
Kamer. investigashon aki na gran Hulanda Karibense’. Den e
E koral na Hulanda Ka- eskala. último rapòrt di e Konven-
ribense ta menasá dor di E protekshon di e koral shon riba Diversidat Bio-
eroshon i kontaminashon ta un di e partinan for di e lógiko (‘Convention on Bio-
di awa. E eroshon ta surgi plan di maneho di Natu- logical Diversity’, CBD)
prinsipalmente dor di e mas ralesa i Medio ambiente tambe a tira un bista riba e
ku 40.000 kabritunan ku ta Hulanda Karibense ku a metanan di diversidat bio-
kana liber kome e yerba- prepará huntu ku e islanan lógiko den Karibe. E kon-
nan (i otro bestia ku ta i ku ta konta pa e 10 aña- klushonnan di ámbos
kome yerba, manera buri- nan benidero. Tambe tin rapòrt tabata kla: akshon
ku) i e santu di superfisie atenshon pa protekshon di adishonal ta nesesario. Ku
den laman ku ta daña e áreanan di naturalesa i e plan di maneho di Natura-