Page 45 - AM210630
P. 45
9
Djamars 29 yüni 2021
Dòkter Sietse Nagelkerke:
Importante pa detektá i siña biba ku malesa
Sickle Cell
KRALENDIJK-- Djasa- di su parti a bisa ku ta im-
bra último a tuma lugá un portante pa detektá i siña
enkuentro tokante Sickle biba ku e malesa aki.
Cell, kaminda Larissa Hooi Siman pasá tabata dia
i dokter Sietse Nagelkerke internashonal di e malesa
a papia riba e enfermedat Sickle Cell. Luna di sèp-
aki. Larissa Hooi a konta tèmber ta sigui ku atenshon
e eksperensia ku el a pasa na e malesa menshoná.
den, kaminda el a pèrdè un Larissa Hooi a konta:
yu di 19 aña di edat ku taba- “Mi ta biba na Kòrsou i
tin e malesa di Sickle Cell. a mira e importantsia pa
Dòkter Sietse Nagelkerke kompartí informashon to-
kante e malesa aki i kon bisa esun ku bo ta forma un e malesa. Un persona ku e
atendé kuné na Boneiru. famia kuné, pa evitá ku mas malesa aki ta sinti su mes
Mi a pèrdè un yu di 19 aña mucha ta nase ku e malesa i hopi kansá. Ta importante
ku tabata yen yen di bida tur e konsekuensia. pa detekt’é i purba biba mas
i den su gloria a pasa pa Dokter Sietse Nagelker- mihó kuné. Entre otro kome
otro mundu. Asina mi a bin ke, a papia tokante e sínto- salú, bebe hopi awa i hasi
riba e idea pa lanta un fun- manan di e malesa a trese ehersisio moderá, no ku
dashon. Ta un malesa ku dilanti. "Na Hulanda mi a hopi preshon. Kontralá òf
t’ei ta na tur parti di mundu. eksperensiá hopi hende ku evitá pa dil hopi ku strès.”
Ta algu ku e hende ta nase
kuné. Bo por ta kargadó di
e malesa òf simplemente
tin e Sickle Cell. E malesa
ta trese hopi komplikashon,
e ta un malesa ku ta den e
sanger, esta e sèlnan blanku
den e sanger ta mas tantu
ku esnan kora.”
Segun señora Hooi, e
ta pèrkura pa entre otro un
mucha no ta biba un bida
normal si e tin e malesa di
Sickle Cell. Na Kòrsou tin
mas ku 10 mil kargadó di
e malesa. Ta importante pa
sa si bo tin e malesa i pa