Page 7 - Djaluna 18 yuni 2018.pdf
P. 7

Djaluna 18 Yüni 2018                                                                            7
                 Di akuerdo ku presidente di CFT, Dr. Raymond Gradus

       Paisnan no ta kumpli, pues no



           por kita supervishon di CFT



     WILLEMSTAD.- “It takes  paisnan a kuminsá ku un  Gobernador di Aruba a hasi  instrukshon; Konseho di
     two to Tango, but dancing  debe di 3.4 miar florin, di  un investigashon riba su  Minister di Reino defakto ta
     lessons too”. Esei tabata  kual gran parti a ser tumá  presupuesto di 2014, i asina  e supervisor i lo por aktua
     e título di un charla i  dor di Ulanda. A hasi esaki  a yega na e konklushon ku  i imponé un instrukshon;
     presentashon  ku  prof.  i hink’é den un bachi legal  tabatin un kuota di debe di  Sekretario di Estado ta
     Dr.  Raymond   Gradus,  pa garantisá ku ta konservá  80%. E rekomendashonnan  aprobá e presupuesto i CFT  di Kòrsou a bin ta subi i
     presidente di e Kolegio di  e situashon finansiero pa e  tabata pa trese balanse den  ta konsehá; Sekretario di  alkansá su máksimo. A
     Supervishon  Finansiero  pueblonan.          e presupuesto.         Estado por intervení promé  kambio esun di St. Maarten
     (CFT), a duna resientemente  Banda di esaki a instituí  Pa loke ta e tareanan  ku e supervishon finansiero;  a baha na 2013, pero
     na University of Curaçao  un entidat (Wet Financien  di CFT, esaki tin di hasi  pero  desishonnan  ku  despues a konosé subida.
     (UoC). Sr. Gradus a trese  Openbare  Lichamen  supervishon  riba henter   tin  konsekuensianan  Ku  e problemanan di orkan
     dilanti  di  un  manera  Bonaire, St. Eustatius en  e  siklo  presupuestario;  finansiero  mester  di  Irma esaki a alkansá su
     kronológiko kon a yega na  Saba/ Wet FinBes) tambe  evaluá si ta kumpli ku  aprobashon di Sekretario  máksimo.
     CFT despues di 10-10-10.  pa e otro islanan den  e kondishonnan pa por  di  Estado.  Segun  e  Segun sr. Gradus, tin
     El a splika ku na momentu  kuadro di nan situashon  hasi fiansa; supervishon  presentashon i palabrashon  pasonan ku a ser hasí pa
     ku a opta pa un status nobo  konstitushonal  nobo  riba adelanto di e maneho  di CFT, e debe di pais no  yega na un mihó disiplina
     pa tantu Kòrsou komo St.  entrante  10-10-10.  Es  finansiero; duna konseho  mag di surpasá 45%. Na  presupuestario.  Kòrsou
     Maarten, a palabrá tambe  mas, pa Aruba tambe a  riba petishon òf propio  10-10-10 e kuota di debe  na 2017 tin un défisit
     ku lo tin un CFT pa tene e  lanta un LAft pa hasi  inisiativa;  ta  kontrolá  di Kòrsou tabata na 32% i  akumulá di 113 mion, pero
     situashon finansiero bou  supervishon  finansiero  i  señalá;  por  duna  St. Maarten 31%. For di e  tin palabrashonnan hasí pa
     di kontròl. E tempu ei e  temporal. Riba petishon di  konseho pa bai over na un  tempu ei e kuota di debe  kompensá e défisit ei.
                                                                                               Rekomendashonnan:
          Di dos reunion preparashon pa Diálogo                                                E rekomendashonnan di e
                                                                                               komishon di evaluashon ta
                                                                                               entre otro ku:
      Nashonal riba FEFFIK ta kontinuá djabièrnè                                                  -   E  institushonnan
                                                                                                     propio di kada pais
                                                                                                     mester mehorá;
                              SSK konsiente di rapòrt di SOAB                                     -   Super vishon
                                                                                                     finansiero   ta
        WILLEMSTAD.-        enkaminá esaki pa yega na   Sinembargo  djabièrnè                        un     kondishon
     Djabièrnè awor ta sigui e di  un solushon.   nan a tende ku no ta tuma                          nesesario pa por
     dos reunion di preparashon   E reunion di djabièrnè  inskripshon pa alumno                      yega na un proseso
     pa Diálogo Nashonal riba  awor tambe ta den fase di  nobo ku mester drenta na
     FEFFIK. Esaki despues  preparashon di Diálogo  FEFFIK mes. Normalmente                          presupuestario
     ku siman pasa djabièrnè  Nashonal.  Despues di aki  ta einan mester inskribí.                   ordená,  i  tur
     tabatin e promé reunion di  lo saka invitashon na otro  Pero gobièrnu a bisa tur                ministerio   ta
     preparashon.           stakeholder pa partisipá.  mucha ku kaba skol i ta                       responsabel.
        Den deklarashon pa    Relashoná ku desishon  pasa pa FEFFIK, mester bai                E situashon aktual ta di
     EXTRA,  sr. Edward St.  di gobièrnu ku ta posponé  inskribí na un lugá sentral i          tal forma ku ningun pais a
     Jacobs di SSK a bisa ku e  seramentu di FEFFIK, sr. St.  ta sefta kua ta bai FEFFIK i     kumpli ku e normanan den
     reunion di djabièrnè último  Jacobs a bisa ku den e kaso  otro skolnan. E inskripshon     tres aña konsekutivo. Pues
     tabata unu informativo  aki e desishon no por keda  tin di tuma lugá, segun e   ...Sr. Edward St. Jacobs   supervishon lo no por ser
     kaminda sindikatonan  mesun kos. Gobièrnu atmití  sindikalista.      di SSK...
     mester a trese nan  ku a tuma desishon sin a   Tambe EXTRA a puntra                       kitá.
     presentashon, kaminda  dialogá riba dje. I mester  sr. St. Jacobs si nan a tuma
     nan ta kere ku mester  bai Diálogo Nashonal i  nota di rapòrt di SOAB ku
     tin instituto nashonal pa  sinta wak kiko ta mihó pa  ta papia ku no tin sèn pa
     forma hóbennan pa drenta  pais. Gobièrnu a bisa ku no  paga salario despues di
     merkado laboral.       ta e desishon korekto dor  òktober próksimo. Sr. St.
        No ta importá kua  ku no tin nada di “opvang”  Jacobs a kontesta ku den e
     nòmber, pero si sindikatonan  FEFFIK, di akuerdo ku sr. St.  presentashon di gobièrnu di
     ta kere no por disolvé un  Jacobs.           djabièrnè último,  a splika ku
     instituto sin ainda tin algu   Pa loke ta trata e  te òktober tin sèn pa  paga
     otro i prepará.        propaganda di skol di fishi  trahadónan. Pero ni di parti
        Mas aleu sr. St. Jacobs  ku ta pasa na televishon di  gobièrnu i sindikatonan
     a bisa ku gobièrnu a trese  Ministerio di Enseñansa,  no a mara e trayekto di
     su parti dikon a yega na  sr. St. Jacobs a bisa ku  Diálogo Nashonal na tempu.
     desishon di 9 di mei pa  nan no a papia di esaki  E sindikalista ta kere ku e
     disolvé FEFFIK. Pa e otro  den e reunion di djabièrnè  trayekto di diálogo mester
     sosionan di sektor privá  último. Nan tambe a tuma  mester tuma su tempu pa
     pa nan haña sufisiente  nota dje propaganda di un  kana bon. Pero sindikato ta
     informashon, djabièrnè  skol di fishi na Suffisant,  bon na altura kiko e rapòrt
     próksimo ta bolbe sinta  pero pa sindikatonan no  di SOAB ta bisa ku no tin
     den mesun konstelashon  tin nada konkreto. E ta kere  sèn pa paga salario na
     pa wak kon ta sigui. E  ku tur kos ta keda igual, i  òktober. Finalmente sr. St.
     palabrashon ta ku mester  inskripshon ta keda normal  Jacobs a bisa di ta spera ku
     invitá tu stakeholder ku tin  pa alumnonan te ora yega  mas pronto posibel bin kla
     di aber ku FEFFIK, p’asina  na un desishon final.  ku esei.
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12