Page 7 - Djaluna 18 yuni 2018.pdf
P. 7
Djaluna 18 Yüni 2018 7
Di akuerdo ku presidente di CFT, Dr. Raymond Gradus
Paisnan no ta kumpli, pues no
por kita supervishon di CFT
WILLEMSTAD.- “It takes paisnan a kuminsá ku un Gobernador di Aruba a hasi instrukshon; Konseho di
two to Tango, but dancing debe di 3.4 miar florin, di un investigashon riba su Minister di Reino defakto ta
lessons too”. Esei tabata kual gran parti a ser tumá presupuesto di 2014, i asina e supervisor i lo por aktua
e título di un charla i dor di Ulanda. A hasi esaki a yega na e konklushon ku i imponé un instrukshon;
presentashon ku prof. i hink’é den un bachi legal tabatin un kuota di debe di Sekretario di Estado ta
Dr. Raymond Gradus, pa garantisá ku ta konservá 80%. E rekomendashonnan aprobá e presupuesto i CFT di Kòrsou a bin ta subi i
presidente di e Kolegio di e situashon finansiero pa e tabata pa trese balanse den ta konsehá; Sekretario di alkansá su máksimo. A
Supervishon Finansiero pueblonan. e presupuesto. Estado por intervení promé kambio esun di St. Maarten
(CFT), a duna resientemente Banda di esaki a instituí Pa loke ta e tareanan ku e supervishon finansiero; a baha na 2013, pero
na University of Curaçao un entidat (Wet Financien di CFT, esaki tin di hasi pero desishonnan ku despues a konosé subida.
(UoC). Sr. Gradus a trese Openbare Lichamen supervishon riba henter tin konsekuensianan Ku e problemanan di orkan
dilanti di un manera Bonaire, St. Eustatius en e siklo presupuestario; finansiero mester di Irma esaki a alkansá su
kronológiko kon a yega na Saba/ Wet FinBes) tambe evaluá si ta kumpli ku aprobashon di Sekretario máksimo.
CFT despues di 10-10-10. pa e otro islanan den e kondishonnan pa por di Estado. Segun e Segun sr. Gradus, tin
El a splika ku na momentu kuadro di nan situashon hasi fiansa; supervishon presentashon i palabrashon pasonan ku a ser hasí pa
ku a opta pa un status nobo konstitushonal nobo riba adelanto di e maneho di CFT, e debe di pais no yega na un mihó disiplina
pa tantu Kòrsou komo St. entrante 10-10-10. Es finansiero; duna konseho mag di surpasá 45%. Na presupuestario. Kòrsou
Maarten, a palabrá tambe mas, pa Aruba tambe a riba petishon òf propio 10-10-10 e kuota di debe na 2017 tin un défisit
ku lo tin un CFT pa tene e lanta un LAft pa hasi inisiativa; ta kontrolá di Kòrsou tabata na 32% i akumulá di 113 mion, pero
situashon finansiero bou supervishon finansiero i señalá; por duna St. Maarten 31%. For di e tin palabrashonnan hasí pa
di kontròl. E tempu ei e temporal. Riba petishon di konseho pa bai over na un tempu ei e kuota di debe kompensá e défisit ei.
Rekomendashonnan:
Di dos reunion preparashon pa Diálogo E rekomendashonnan di e
komishon di evaluashon ta
entre otro ku:
Nashonal riba FEFFIK ta kontinuá djabièrnè - E institushonnan
propio di kada pais
mester mehorá;
SSK konsiente di rapòrt di SOAB - Super vishon
finansiero ta
WILLEMSTAD.- enkaminá esaki pa yega na Sinembargo djabièrnè un kondishon
Djabièrnè awor ta sigui e di un solushon. nan a tende ku no ta tuma nesesario pa por
dos reunion di preparashon E reunion di djabièrnè inskripshon pa alumno yega na un proseso
pa Diálogo Nashonal riba awor tambe ta den fase di nobo ku mester drenta na
FEFFIK. Esaki despues preparashon di Diálogo FEFFIK mes. Normalmente presupuestario
ku siman pasa djabièrnè Nashonal. Despues di aki ta einan mester inskribí. ordená, i tur
tabatin e promé reunion di lo saka invitashon na otro Pero gobièrnu a bisa tur ministerio ta
preparashon. stakeholder pa partisipá. mucha ku kaba skol i ta responsabel.
Den deklarashon pa Relashoná ku desishon pasa pa FEFFIK, mester bai E situashon aktual ta di
EXTRA, sr. Edward St. di gobièrnu ku ta posponé inskribí na un lugá sentral i tal forma ku ningun pais a
Jacobs di SSK a bisa ku e seramentu di FEFFIK, sr. St. ta sefta kua ta bai FEFFIK i kumpli ku e normanan den
reunion di djabièrnè último Jacobs a bisa ku den e kaso otro skolnan. E inskripshon tres aña konsekutivo. Pues
tabata unu informativo aki e desishon no por keda tin di tuma lugá, segun e ...Sr. Edward St. Jacobs supervishon lo no por ser
kaminda sindikatonan mesun kos. Gobièrnu atmití sindikalista. di SSK...
mester a trese nan ku a tuma desishon sin a Tambe EXTRA a puntra kitá.
presentashon, kaminda dialogá riba dje. I mester sr. St. Jacobs si nan a tuma
nan ta kere ku mester bai Diálogo Nashonal i nota di rapòrt di SOAB ku
tin instituto nashonal pa sinta wak kiko ta mihó pa ta papia ku no tin sèn pa
forma hóbennan pa drenta pais. Gobièrnu a bisa ku no paga salario despues di
merkado laboral. ta e desishon korekto dor òktober próksimo. Sr. St.
No ta importá kua ku no tin nada di “opvang” Jacobs a kontesta ku den e
nòmber, pero si sindikatonan FEFFIK, di akuerdo ku sr. St. presentashon di gobièrnu di
ta kere no por disolvé un Jacobs. djabièrnè último, a splika ku
instituto sin ainda tin algu Pa loke ta trata e te òktober tin sèn pa paga
otro i prepará. propaganda di skol di fishi trahadónan. Pero ni di parti
Mas aleu sr. St. Jacobs ku ta pasa na televishon di gobièrnu i sindikatonan
a bisa ku gobièrnu a trese Ministerio di Enseñansa, no a mara e trayekto di
su parti dikon a yega na sr. St. Jacobs a bisa ku Diálogo Nashonal na tempu.
desishon di 9 di mei pa nan no a papia di esaki E sindikalista ta kere ku e
disolvé FEFFIK. Pa e otro den e reunion di djabièrnè trayekto di diálogo mester
sosionan di sektor privá último. Nan tambe a tuma mester tuma su tempu pa
pa nan haña sufisiente nota dje propaganda di un kana bon. Pero sindikato ta
informashon, djabièrnè skol di fishi na Suffisant, bon na altura kiko e rapòrt
próksimo ta bolbe sinta pero pa sindikatonan no di SOAB ta bisa ku no tin
den mesun konstelashon tin nada konkreto. E ta kere sèn pa paga salario na
pa wak kon ta sigui. E ku tur kos ta keda igual, i òktober. Finalmente sr. St.
palabrashon ta ku mester inskripshon ta keda normal Jacobs a bisa di ta spera ku
invitá tu stakeholder ku tin pa alumnonan te ora yega mas pronto posibel bin kla
di aber ku FEFFIK, p’asina na un desishon final. ku esei.