Page 23 - AM210322
P. 23

6                                                                                              Djasabra 20 mart 2021




                                    Muhé den historia









                                    di Boneiru (11)











       Tur aña dia 8 di mart ta konmemorá ‘Dia Internashonal di    Pana a sòru pa traspasá e
       Hende Muhé’. E dia aki ta pará den señal di e militansia i e  konosementu aki pa su ñetu
       sintimentu di solidaridat di hende muhé rònt mundu. Kon-  Mavis Abrahams. El a siña
       memorashon di e dia aki a originá den siglo 20, pa motibu   trata kolibrí i tambe a regi-
       ku hende muhénan a sali dilanti pa nan derecho, entre    strá yerbanan medisinal i nan
       otro riba tereno di labor i derecho di voto. ‘Dia Internasho-  aplikashon. Mavis a konta:
       nal di Hende Muhé’ ta konmemorá e promé wèlga di muhé-
       nan den industria di tèkstil i paña. E wèlga aki na New   “Kada tempu liber ku mi taba-
       York, Estádos Unídos, a forma inisio di e emansipashon   tin mi sa bai serka mi wela pa
       di hende muhé. Den un seri di algun artíkulo BONERIANO,   papia hopi tokante di ántes, to-
       kumpliendo ku su tarea edukativo, ta tira lus riba hende   kante di e palabranan di ántes
       den historia di Boneiru.                                 ku  a  bai  pèrdí,  ku  nan  no  ta
              Pana Egbrechts       kumindá e señora. Mi a dren-  usa mas. Pero tambe tokante
          No tin ningun duda ku e  ta, kai sinta, pasobra e señora  enfermedat i kon kura nan.”
       kurandero di kolibrí (gordel-  tabata atendé un pashènt.”   Pana promé ku su morto e
       roos) mas konosí i famá na     E señora tabata yama Ma  komentá: “Mi ta kontentu ku
       Boneiru tabata Pana Eg-     Dudu, segun Pana a konta.  e kosnan aki no ta bai pèrdí.
       brechts di Nikiboko. El a trata  “Mi a sinta anto mi a mir’é.  Mundu ta manera Dios a
       sentenáres di pashènt, tin bia  Awor ami no sa ku e tambe  trah’é. Ta nos mester usa tur   Mavis Abrahams a tuma konosementu di su wela Pana.
       hendenan desesperá ku a kana  tabatin bista riba mi. El a bira  loke Dios a pone pa nos riba
       na porta di dòkternan studiá  mira mi i bisa: ‘Mi yu, Ma  mundu, tur konosementu, tur  bata kosedó. El a muri ku 93  ta sali pipita pipita anto esei
       sin haña alivio. Nan a kura  Dudu ta mira ku bo ta mira  yerba, tur kos.”             aña. E tabata kose na man, sin  tambe ta saka kalor, pero e ta
       despues ku Pana a duna nan  Ma Dudu ku masha atenshon.                                mashin. Mi no sa na unda el a  kaska. Ora bo hunta kos riba
       tratamentu, esta skirbi nan  Bo ke mira pa bo siña pa bo         Elotida Cecilia      siña kose, pero e tabata kose  dje e ta kaska.”
       kolibrí.                    yuda hende? E kos aki yama      Un di e kuranderonan mas  bon sí. E tabata kose shimis pa   Elotida a konta di un
          Kon Pana a siña skirbi ko-  kolibrí i si e kòntra, e ta duna e  konosí i renombrá den trata-  nos bai skol kuné. Nos tabata  pashènt ku el a trata: “Roma-
       librí? Den e programa ‘Heren-  hende kentura i no tin remedi  mentu  di  flamderos  tabata  bai skol ku shimis saya abou  na a bai hòspital. Su pia tabata
       sia di Siglo 20’ Pana a konta:  di dòkter p’e. Ta santana ta su  Elotida Cecilia di Rincon.  asina. E sa mira hende ku pia  malu. Nan a bin pidi mi pa bai
       “Mi mama a bisa mi ku e yu  remedi’.”                    Elotida tabata un di e perso-  malu tambe. Serka dje mi a  wak e. Mi di ku nan ku mi por
       tabatin un kos na su pòls.     Pana despues a siña skirbi  nanan ku a bai den e programa  siña. Ora ku nan bin ku un  bai wak e sí, pero mi no ta kere
          E no tabata sa ta kiko i a  kolibrí serka Ma Dudu. El a  ‘Herensia di Siglo 20’ na aña  kalor,  ku  deros  òf  flamderos,  ku mi por lab’é. Ora m’a yega
       hunt’é ku tomati bèrdè, pero e  bira un spesialista riba e tere-  2002. Algun tempu despues el  e tabata mira nan. Dor di esei  i ku mi a drenta e kamber, e
       tabata bira mas diki. Mi a bisa  no di kuranderia aki. Pana a  a fayesé.              ami a siña. No ku el a siña mi.  shon tabata drumí ku su pia
       mi mama ku tin un shon, hen-  bisa ku un persona ku haña    Roberto (Bob) Harms a  Mi tabata para mir’é trata su  tur na yaga. M’a hasi nòmber
       de grandi kaba, na Antriol ku  kolibrí tin ku kuida su kurpa i  splika   tokante   flamderos:  pashèntnan.”        di Tata i bisa: ‘Hesusei, mi no
       nan sa bisa ku e sa kon skirbi  sigui tratamentu. Entre otro ta  “Flamderos  ta  un  infekshon                     por kur’é’. Su mama a kumin-
       kolibrí. Mi no tabata sa presis  usa yerba. Pana tabatin sabi-  bakterial ku bo ta haña hopi     Orashon           sá yora. E ora ei m’a bisa nan:
       ku si tabata kolibrí. Mi a bai  duria di yerba tambe. El a siña  hundu bou di bo kueru. Esei   Elotida a konta ku su  ‘Den nòmber di Dios”. Mi a
       ku e mucha, yega ayanan i a  esaki di grandinan.         ta hasié un malesa tòg ba-   mama, Martina, tabata hasi  laba e pia. E promé kònchi di
                                                                stante fèrfelu, hopi difísil pa  orashon na momentu ku e ta-  awa  tabata tur na sanger, di
                                                                trata. Bo tin ku sigui un kür di  bata trata hende ku kolibrí. E  dos meskos. Mi a yena kònchi
                                                                antibiótika pisá pa hopi tempu  no a tuma e orashonnan aki  ku awa i sigui laba e pia dos
                                                                largu. E chèns ku bo ta hañ’é  over di su mama. E mes no  luna largu te ora ku mi a kur’é.
                                                                bèk ta grandi. Prinsipalmente  tabata hasi masha orashon  Esaki tabata esun di mas malu
                                                                pa hendenan ku tin un sistema  tampoko ora ku e ta trata un  ku mi a laba.”
                                                                di sirkulashon di sanger malu  pashènt ku flamderos òf deros.
                                                                e por ta hopi fèrfelu. Echo ta  Pero e ta pidi Dios sí pa yud’é      Mucha
                                                                ku semper tin hende ku tin  den e tratamentu. “Ora mi ta     Elotida a duna tratamentu
                                                                flamderos ku ta preferá di bai  bai kuminsá, mi ta hasi nòm-  na  hopi  mucha. Nan  ta  haña
                                                                serka un kurandero. E  kuran-  ber di Tata, di Yu i di Spiritu  un  tipo  di  flamderos  ku  ta
                                                                dero ta hala e pia den e pro-  Santu i mi ta pidi Dios yuda  manera ‘rodehond’. ‘Rode-
                                                                seso ei, promové sirkulashon  mi pa e herida aki kura. Dios  hond’ òf ‘rubella’ ta un en-
                                                                di sanger. E pashènt ta bisa bo  yuda mi den  mi  kaminda  pa  fermedat viral ku ta presentá
                                                                ku e ta haña alivio. Flamde-  mi wak si e herida por kura. “  serka mucha, kousá pa e viro
                                                                ros ta hopi doloroso tambe. E   Elotida a konta tokante de-  ‘rubella’. E ta manifestá su
                                                                pashènt ta haña alivio ku e no  ros: “Deros ta plama lihé. E ta  mes serka muchanan entre 14 i
                                                                ta haña ku remedinan konven-  saka bo kurpa tur na yaga. E  21 aña. E ta kuminsá presentá
                                                                shonal.”                     ta sali komo un pèshi promé,  pipita tras di orea, siguí pa iri-
                                                                   Elotida a konta di su mama,  despues e ta bira kalor. Esei ta  tashon di e kueru ku vlèknan
                                                                Martina, serka ken el a siña  malu. E deros kalor ei ta mas  kòrá,  spesialmente na kara  i
          Pana Egbrechts, konosido kurandero; skirbidó di kolibrí.  trata flamderos. “Mi mama ta-  malu ku e flamderos mes. Esei  na garganta, despues di kua e
   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28