Page 27 - HOH_Neat
P. 27

4                                                                                       Djaweps 17 sèptèmber 2020


       SITUASHON DI COVID-19







                   POR SALI F’O’I MAN








          KRALENDIJK            – minda  e  situashon  ainda  for di e Lei di Siguridat
       “Lamentablemente e situ- ta parse di ta bou di kon- BES (artíkulo 53 i mas
       ashon di corona ta biran- tròl, pero posibelmente  aleu). Eiden mi ròl komo
       do mas serio na Boneiru.  dentro di poko ta sali for  komandante en hefe den
       Den e wikènt tras di lomba  di man. Si esaki sosodé  kaso di kombatimentu di
       nos tabatin e promé mor- pa un gran parti ta depen- kalamidat  ta  ankrá.  Ta
       to pa motibu di corona pa  dé di e manera ku nos ta  desviá pues for di e pros-
       lamentá. Banda di esei un  anda ku otro.”                eso demokrátiko di kus-
       di nos dòkternan di kas a      Segun e promé man- tumber, pa motibu di, den
       tèst positivamente. I awe  datario, e ta hasi uso di  e kaso aki, salú públiko
       nan a  Ofisina di Impuesto  e ordenansa di emergen- i komo ‘ultimum reme-
       pa motibu di un kaso po- sia aki, pasobra ku esaki  dium’: legislashon regular
       sitivo.” Esaki gezagheb- e ta trata na evitá ku salú  no ta sufisiente òf no por
       ber Edison Rijna a duna  públiko ta bini na peliger.  keda  realisá  sufisiente-
       di konosí.                  El a splika di ki manera  mente rápido pa kita e
          Konseho Insular dja- e ordenansa di emergen- peliger.”
       mars  anochi  a  ratifiká  e  sia ta pas den nos proseso    Rijna a indiká mas aleu
       ordenansa di emergensia  demokrátiko i dikon mi ta  ku t’asina sí ku mester
       nobo pa atendé ku Co- hasi uso di e medio aki.           anda na un manera mo-
       vid-19. Ta trata di e Or-                                derá ku e instrumento di
       denansa di Emergensia                    Base            ordenansa di emergensia.     ei, kaminda parlamento  bira mas agudo atrobe, no
       ku el a proklamá dia 9 di      Rijna: “Ordenansanan  Asina ku e situashon di          nashonal ta partisipá ám- ta sobra ningun otro me-
       sèptèmber último. Na e  di emergensia tin nan  emergensia  no  t’ei  mas,             pliamente den e proseso  dio ku no ta e ordenansa
       okashon ei gezaghebber  base den artíkulo 179 di  mester i lo kanselá e orde-         di diskushon i tomo di de- di emergensia. Mester
       Rijna a tene un introduk- WolBES. Si tin kestion  nansa di emergensia. “Pa            sishon, sinembargo no ta  evitá   konsekuensianan
       shon pa miembronan di  di entre otro kalamidat òf  e motibu ei i pasobra e            kla ainda.”                  ireversibel pa  motibu di
       Konseho Insular.            peliger ku ta surgi un ka- krísis mundial di salú aki                                  aktuashon no-adekuá. Si
                                   lamidat, ami komo geza- lamentablemente ainda no                     Medida            e lo no hasi uso di e me-
               Transishon          ghebber tin e outoridat  a pasa, riba nivel nashonal         Di akuerdo ku Edi- dio aki, e lo neglishá su
          Rijna: “Nos ta presumí  i e tarea pa operá desisi- tambe ta traha duru pa an-      son Rijna, pa motibu ku  tarea, esta protekshon di
       ku nos ta pará dilanti un  vamente i rápidamente.  kra e medidanan pisá aki           e peliger pa salú públiko  salú públiko.
       punto di transishon, ka- Esaki  ta resultá tambe  den un lei. E legislashon           sinembargo awor aki ta


                                                           Gezaghebber Rijna a atvertí:


       Tur hende sigui instrukshon








          KRALENDIJK – “Tin  jna a trese dilanti den re- nos habitantenan ta mas  a tende Konseho Insu- diferensia den restrikshon
       hende ku ta kansá di co- union di Konseho Insular  grandi ku 60 aña.”                 lar  siman pasá tokante e  di entrada entre Kòrsou i
       rona i ku  ta  haña difísil  djamars anochi.                Rijna a bisa ku mas  tópiko aki. E kambionan  Hulanda Oropeo. Hurídi-
       pa sigui tene nan mes na       Rijna: “Mi ta preokupá.  grandi e sosten ta di parti  tin di aber ku hasimentu  kamente mirá hasimentu
       e instrukshonnan. Pero si  Na Boneiru tin hopi hen- di Konseho Insular pa e  di deporte riba kancha- di e distinshon aki ta pèr-
       nos no hasi esei, e vírùs lo  de ta biba ku ta pertenesé  Ordenansa di Emergen- nan di deporte pafó i e  mití, si ta eksistí un base
       bai plama hopi mas lihé  na e gruponan di riesgo,  sia, mas sosten lo tin den  14 dia di permanensia na  di hustifikashon pa esaki.
       i dentro di poko mi lo ta  serka kende e vírùs aki  nos komunidat pa kumpli  Oropa. Den e karta di 10  Mester motivá e base di
       obligá pa proklamá me- por  okashoná  hopi  pro- ku e normanan stipulá.               di sèptèmber mi a duna  hustifikashon aki adekua-
       didanan hopi mas pisá.  blema,  tin ora  ku  morto          Den e Ordenansa di  splikashon mas aleu di e  damente. “
       Aruba, Sint Maarten,  komo konsekuensia. Mas  Emergensia di 9 di sèp- kambionan aki.
       Kòrsou  i  Sint  Eustatius  ku 60% di nos poblashon  tèmber el a hasi algun              Rijna: “Siman pasá
       a bai nos dilanti kaba”,  ta sufri di sobrepeso. Mas  kambio         kompará     ku boso a hasi e pregunta
       Gezaghebber Edison Ri- ku un kinto parti (1/5) di  esun anterior, despues di  tambe tokante dikon tin
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32