Page 64 - Skolski casopis

Nauka i matematika - Science and mathematics

Školski naučnoistraživački časopis - School science and reserach journal Broj I – Volume I Maj 2020

Rasprava
Da bi se nuklearna fisija mogla koristiti kao energetski izvor potrebno je stvoriti uslove u

kojima će se ta reakcija događati kontinuirano. Kontinuiranu fisijsku reakciju moguće je ostvariti jer

se fisijom fisibilnih izotopa stvaraju dva do tri neutrona koji mogu izazvati fisiju u drugim jezgrama
fisibilnih izotopa. Takva se reakcija naziva fisijska nuklearna lančana reakcija. Mase fisijskih

produkata se najčešće odnose u odnosu 3:2, a vjerovatnost da dođe do nuklearne fisije je 2 do 4 puta

na 1000 događaja.
Nuklearna fisija se u nekim teškim jezgrima odvija spontano, kao oblik radioaktivnog raspada,

tako da se teška jezgra cijepaju na dva dijela, tj. X → A + B. Vjerojatnoća događanja spontane fisije
je vrlo mala. Dovođenjem jezgra u pobuđeno stanje vjerojatnoća fisije se znatno povećava. To je

stanje najlakše postići kod neparnih jezgara uranijuma-235, uranijuma-233 i plutonijuma-239, gdje
apsorpcija i sasvim sporog neutrona dovodi jezgro u pobuđeno stanje dovoljno za fisiju.

Kada neutron, koji posjeduje dovoljnu kinetičku energiju, dospije u jezgro atoma, u njemu

nastaje poremećaj (nestabilnost) i ono se počinje dijeliti/cijepati na dva fragmenta, koji najčešće
nijesu sasvim jednaki. Uz to, oslobađaju se dva to tri nova neutrona, a javlja se i prateće radioaktivno

gama – zračenje. Razbijanjem jezgra urana oslobađa se i ogromna toplotna energija.

Slika 3. Slika 4.

64