Page 67 - Skolski casopis

Nauka i matematika - Science and mathematics

Školski naučnoistraživački časopis - School science and reserach journal Broj I – Volume I Maj 2020

Kao sistem za hlađenje mogu se koristiti obična ili teška voda ili druge supstance, koje imaju

veliki toplotni kapacitet. Sistem za hlađenje se postavlja oko jezgra (aktivne zone) nuklearnog
reaktora.

Prilikom fisije u nuklearnim reaktorima dolazi do oslobađanja gama-zračenja pa je potrebna

zaštita. Kao zaštita se obično koristi specijalna vrsta betona ili zaštitni sloj vode. Debljina tih zaštitnih
slojeva je takva da u okolinu reaktora ne propušta zračenje koje bi moglo ugroziti ljude oko reaktora.

Jedna od najefikasnijih mjera je automatizacija i robotizacija rada reaktora.

Nuklarna energija, u mirnodopske svrhe, prvi put je bila primjenjena 1954. godine u SSSR-u.
Tada je puštena u eksploataciju prva nuklearna elektrana čija je snaga iznosila svega oko 500 kW.

Zaključak

Vještačka radioaktivnost nastaje bombardovanjem jezgara pomoću a-čestica, protona ili
neutrona, pri čemu pogođena jezgra postaju nestabilna i cijepaju se na fragmente – lakša

jezgra.

Proces cijepanja jezgra, koji teče kao lančana reakcija i uz izdvajanje ogromne energije,
naziva se nuklearna fisija.

Ona se nekontrolisano odvija prilikom eksplozije nuklearne bombe, a kontrolisano u
nuklearnim reaktorima.

Osnovno gorivo za rad nuklearnih reaktora jeste uran 235. Uran 235 je prirodni sastojak
zemljine kore i dobija se obradom rude uranijuma.

Literatura
Udžbenik za 9.razred osnovne škole ,,FIZIKA“.

Wikipedija „Nuklearna fisija“.

www.znanje.org „Nuklearni reaktori“.
Google, slike nuklearne fisije, reaktora...

67