Page 70 - Skolski casopis

Nauka i matematika - Science and mathematics

Školski naučnoistraživački časopis - School science and reserach journal Broj I – Volume I Maj 2020

dobijanje elemenata težih od urana izlaganjem urana neutronskom fluksu, pri čemu će izotopi urana,

kao i svi drugi, postati beta minus radioaktivni izotopi urana. Takav raspad bi ih pretvorio u izotope
elementa broja 93, koji u prirodi ne postoji i koji bi bio prvi transran (svi elementi teži od urana

jednim imenom nazivaju se transurani). Međutim, pokazalo se da je takav ishod veoma složen i težak,

jer zahtijeva prepoznavanje hemijskog ponašanja veoma male količine stvorene materije.
Pokušavajući da utvrdi ishod zračenja uranijuma sa neutronima, bio je veoma blizu uspjeha, radeći

sa Irenom Kiri iz Pariza i Pavlom Savićem. Ali berlinski tim, predvođen Otto Hanom, iznenadio je

sve kada je, malo prije Drugog svjetskog rata, objavio da prepoznaje lantan i barijev u proizvodima
ovog ozračenja, elemente iz sredine periodičnog sistema. Članovi njegovog tima, Lisa Meitner i Otto

Frisch, koji su bili Jevreji i na vrijeme bježali u Švedsku i Dansku, odmah su shvatili da je to cijepanje
jezgra uranijuma na dva dijela, indukovano hvatanjem neutrona, i nazvan je procesnom fisijom.

Ubrzo nakon što se shvatilo da otkriće ovog procesa pruža neviđene mogućnosti za oslobađanje
ogromnih količina nuklearne energije, sve što ima bilo kakve veze s nuklearnom fizikom proglašeno

je državnom tajnom, a narednih deset godina nijedan javni nalaz na terenu nije objavljen. U decembru

1938. nemački fizičari Oto Han i Fric Strassman objavili su eksperimentalne rezultate bombardovanja
atoma uranijuma neutronima. Međutim, u ovom otkriću mnogi neopravdano zanemaruju ulogu Lise

Meitner, koja je pobjegla iz Nemačke zbog životne opasnosti. Otto Han je 1944. dobio Nobelovu
nagradu za hemiju za „otkriće fisije teških atomskih jezgara“.

Nuklearna fisija
Nuklearna transformacija pri kojoj se jezgro s većim atomskim brojem (masivno, teško ,

jezgro) cijepa na dva jezgra s manjim atomskim brojem (lakša jezgra) uz oslobađanje ogromne

energije naziva se nuklearna fisija.
Lakša jezgra nastala ovom transformacijom nazivaju se fisioni fragmenti, a oslobođena

energija fisiona energija.

Spontana nuklearna fisija se vrlo rijetko dešava. Vještački izaziva na nuklearna fisija 92U235,
(slika u prilogu) ostvaruje se bombardovanjem jezgra 92U235 neutronima male energije (sporim

neutronima). Zahvaćen nuklearnim silama, neutron prodire u jezgo i cijepa ga na fisione fragmente
čiji maseni brojevi stoje približno u odnosu 2:3.

70