Page 9 - STAV broj 189

MILJAMA SMO DALEKO OD ELEKTRONSKOG GLASANJA
Ponukani strahom od izbornih prijevara, sa (Italija, Velika Britanija, Švicarska, Njemačka, Cijeneći evropska i svjetska iskustva, Bosna
željom da se smanji broj nevažećih listića, Irska, Norveška...), ali su s vremenom od toga i Hercegovina trebala bi što je moguće prije
te znatno ubrza način brojanja glasova, mnogi odustajali i vraćali se glasačkim kutijama. U početi s pilot-projektima, možda već i na slje-
su posljednjih dana oživjeli ideju o uvođenju nekim zemljama elektronsko glasanje progla- dećim lokalnim izborima, kako kroz upotrebu
elektronskog glasanja u Bosni i Hercegovi- šeno je neustavnim, u nekim su hakeri upadali elektronskih mašina za glasanje, tako i putem
ni. I to koliko sutra. A najkasnije na sljedećim u sistem i prepravljali rezultate, negdje su sof- interneta. Za širu upotrebu trebat će novac (u
općim izborima za četiri godine. Međutim, tverske greške utjecale na rezultat, a negdje Irskoj se to pokušalo još 2002. godine, ali je
elektronsko glasanje u Evropi iz više je razlo- nije bilo velikog odziva građana. Najdalje u projekt neslavno propao, a koštao je na kraju
ga i dalje rijetkost. Iako se na uvođenju ovog Evropi otišla je Estonija, u kojoj jedna trećina više od pedeset miliona eura), veća elektro-
načina glasanja širom kontinenta radi još od od onih koji glasaju to čine putem interneta. nička pismenost stanovništva, mnogo ulaganja
ranih devedesetih, a s početkom ovog stolje- Počelo je još 2005. godine kao projekt u ko- u edukaciju, povjerenje u softvere i one koji
ća i sve intenzivnije, uz korištenje savremenih jem je sudjelovalo manje od 10.000 glasača. ih opslužuju, snažna zaštita od hakera i slič-
tehnologija zaštite, tek nekoliko evropskih ze- Dvije godine poslije, bilo ih je trostruko više, a no. Ipak, to je moguće i potrebno, ali ne treba
malja trenutno provodi masovnije elektronsko procent se postupno povećavao, tako da su očekivati čuda, čak ni kada je riječ o velikoj
glasanje, a i to čini tek jedan dio stanovništva na lokalnim izborima u Estoniji prošle godine izlaznosti, barem ako je suditi po estonskom
u tim područjima, jer ondje uz elektronsko još elektronski glasale rekordne 186.034 osobe, iskustvu (64,2%) i istraživanjima provedenim
vrijedi i ono klasično. Mnoge evropske zemlje što iznosi nešto manje od trećine glasača iziš- prošle godine u Švicarskoj. Mnogo toga, po-
pokušale su uvesti neki oblik elektronskog lih na izbore. Glasanje u ovoj zemlji specifič- kazala su iskustva, ovisi i o stupnju obrazova-
glasanja (internetom bez izravnog izlaska na no je jer se provodi korištenjem lične karte u nosti građana, udaljenosti od glasačkog mje-
biračko mjesto ili preko glasačkih mašina na koju je ugrađena smart card, koja omogućava sta, kvaliteti i preglednosti softvera i uređaja
izbornim mjestima), pokretale su pilot-projekte pristup glasačkom materijalu putem interneta. za glasanje, procentu korisnika interneta itd.

U SREDNJOJ BOSNI I U POBJEDA HDZ-A: “NE DAJ
HERCEGOVINI: BOŠNJACI NA SE, RECI ZNA SE”
ZA SDA, HRVATI ZA HDZ
Okupljanje hrvatskog biračkog tijela pod zastavom HDZ-a BiH bilo
Sve je vidljivije raslojavanje biračkog tijela po različitim obilježjima, je očekivano. Ova je stranka na ovogodišnjim općim izborima
među kojima unutar određenih kantona neka od njih dominiraju. ostvarila svoj najbolji rezultat u posljednjih pet parlamentarnih izbora.
Negdje su presudni antagonizmi između periferije i centra, poneg- S obzirom na to da još nije završeno prebrojavanje glasova u odsu-
dje su ključni rivaliteti među velikim strankama, drugdje su najvažniji stvu i onih pristiglih poštom, ali znajući da upravo ova stranka uvijek
ekonomski napredak ili nazadak kantona, iseljavanje, dominirajući dobiva najviše takvih glasova, na trenutnih 133.000, koliko je do sada
osjećaj općeg stanja među građanima, prosječna ekonomska moć, osvojila, moglo bi se dodati između petnaest i dvadeset hiljada novih.
unutarstranački sukobi, uspješnost kampanje, dobar odabir nosilaca Na općim izborima 2002. godine HDZ je osvojio približno 114.000
lista, uspjeh ili neuspjeh prethodne vlade i slično. Ali, u mješovitim glasova, 2006. godine 68.000, 2010. godine 112.000, a 2014. go-
kantonima nacionalni odnosi čine se važnim, gotovo presudnim u dine 120.000. Dakle, očekuje se rast ove stranke za približno 25%
opredjeljivanju velikog broja birača. Stoga nosioci nacionalnih po- u odnosu na 2014, rekordnu godinu, ne računamo li prva tri poslije-
litika, SDA i HDZ BiH, osvajaju iz godine u godinu sve veći broj ratna izborna ciklusa, kada ova stranka praktično nije imala nikakvu
glasova. Ove su dvije stranke na ovogodišnjim općim izborima pri- konkurenciju među hrvatskim strankama i kada je nacionalno pitanje
vukle približno 60% glasova u Srednjobosanskom kantonu (što će, bilo najpresudnije i kod drugih naroda u Bosni i Hercegovini. Kao,
kada se objedine svi glasovi, vjerovatno premašiti 65%), odnosno što se vidi, kod Hrvata je taj nacionalni faktor opet presudio, utječući
61% u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (a možda i koji pro- na njihovo okupljanje oko HDZ-a BiH.
cent više kada se dodaju rezultati iz dijaspore). Prije četiri godine,
taj je zbirni procent u Srednjobosanskom kantonu iznosio 48%, 2002. 2006. 2010. 2014. 2018.
a 2010. godine 38%. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu
SDA i HDZ BiH osvojile su 2014. godine ukupno 53% glasova, a Sastavio: Mahir Sokolija
2010. godine 46%. U sredinama s bošnjačkom većinom nacional-
na pitanja manje su važna za opredjeljenje birača, oni se rasloja-
vaju iz drugih razloga, pa SDA u njima osvaja procentualno manje
glasova bošnjačkog biračkog tijela. Za razliku od dvaju mješovitih
kantona u Federaciji BiH, u kojima je ova stranka na ovogodišnjim
izborima osvojila približno polovicu bošnjačkih glasova, u drugim
je kantonima taj procent upola manji i kreće se između 20% (Bo-
sansko-podrinjski kanton Goražde) i 30% (Unsko-sanski kanton i
Zeničko-dobojski kanton).

STAV 18/10/2018 9