Page 29 - STAV broj 204
P. 29
Tako složen i krupan izazov
kakav je borba protiv
“bijele kuge” ne može se
rješavati kratkoročnim,
palijativnim i improviziranim
mjerama, jednokratnim
finansijskim davanjima
porodicama koje se odlučuju
popravljati nacionalni
prirodni priraštaj. Za to
mora postojati dugoročna
populacijska politika koja
će obuhvatiti obrazovni
sistem, zdravstvenu zaštitu,
radnopravnu legislativu
prije dvadesete godine, danas žene rađaju
mnogo kasnije, u prosjeku poslije 25. go-
dine starosti, kada uglavnom završavaju
redovno školovanje. Mnogo žena odluči
se roditi samo jedno dijete, zbog potrebe
da se, osim kroz materinstvo, ostvare i u
profesionalnom smislu, a poslodavcima
rješavanje širih društvenih problema,
kao što je pad nataliteta, uglavnom nije
prioritet. Navike modernog potrošačkog
šest u 2017. godini imalo pozitivan pri- zemalja koje bilježe negativan prirodni društva, potrebe za komforom i luksuzom,
rodni priraštaj, i to Novi Sad, Novi Pazar, priraštaj čak je njih 17 u Evropi. Najviše koje najčešće nisu usklađene s ličnim ili
Bujanovac, Sjenica, Preševo i Tutin. Uz djece u odnosu na broj stanovnika rađa porodičnim primanjima, parovima daju
to, zbog emigracije mladog stanovništva, se u Africi, Latinskoj Americi, na indij- dodatne argumente da je jedno dijete do-
Srbija ima veoma nepovoljnu starosnu skom potkontinentu, i to u zemljama s voljno, odnosno da ne treba rađati djecu
strukturu, s prosječnom starosti stanov- niskim životnim standardom. S druge ako neće imati sve što požele. Naravno,
nika od skoro 43 godine. Ni Hrvatska se strane, ekonomski razvijene države u uvijek ima izuzetaka, ali i oni služe da
ne može pohvaliti rastom broja stanovni- Evropi, kao i Amerika, Južna Koreja i potvrde pravilo.
ka, ni visokom stopom rađanja djece. U Australija imaju nisku stopu rađanja. Šta država može poduzeti?
nekoliko županija zabilježen je veći broj Međutim, u ovim razvijenim zemljama Tako složen i krupan izazov kakav
umrlih nego rođenih. Zapravo, Hrvatska broj stanovnika uglavnom ne opada jer je borba protiv “bijele kuge” ne može se
još od 2006. godine ima negativnu stopu je zbog dobre zdravstvene zaštite produ- rješavati kratkoročnim, palijativnim i im-
prirodnog priraštaja, koja se u godinama žen životni vijek, a posebno zbog veli- proviziranim mjerama, jednokratnim fi-
poslije ulaska u EU povećavala. kog broja imigranata. Ipak, domicilnog nansijskim davanjima porodicama koje se
U javnosti se često kao uzrok pada stanovništva sve je manje. Doseljenici, odlučuju popravljati nacionalni prirodni
nataliteta navode loši uvjeti života, ne- u prvom redu oni iz Azije i Afrike, ali priraštaj. Za to mora postojati dugoročna
zaposlenost i niske plaće. Mladi ponekad i oni koji na Zapad odu iz balkanskih populacijska politika koja će obuhvatiti
kažu kako nemaju svoj vlastiti stan, a ne država, pozitivno utječu na priraštaj ra- obrazovni sistem, zdravstvenu zaštitu,
žele živjeti s roditeljima, kako ne vide zvijenih evropskih zemalja, mijenjajući radnopravnu legislativu.
perspektivu u budućnosti i sl. Međutim, tako širu demografsku sliku. Zato bismo Najbolji primjer koliko je teško nositi
svjetske pa i domaće statistike, kao i vi- mogli zaključiti da problem nataliteta se s problemom nataliteta u savremenom
šedecenijska iskustva, ukazuju na to da u našoj i u zemljama iz okruženja nije društvu jeste moćna Njemačka, jedna od
rađanje djece nije primarno uvjetovano identičan onome u Njemačkoj ili Šved- rijetkih evropskih nacija koja je uspjela
dobrom ekonomskom situacijom. Ako skoj, ali sličnosti itekako ima. Ustvari, ublažiti pad nataliteta, primjenom do-
pogledamo svjetsku sliku nataliteta, lah- najznačajnija razlika jeste u tome što iz sljedne, ali vrlo skupe demografske po-
ko možemo zaključiti da prosječan broj naše zemlje ipak više ljudi odlazi nego litike. Proširili su prava na porodiljska
rođene djece po jednoj porodici prije za- što u nju pristiže, ali smo u svemu osta- odsustva i povećali materijalna prava
visi o religijskim, tradicijskim i kulturo- lom daleko bliži razvijenom svijetu nego porodilja, zaposlenih i nezaposlenih. I
loškim navikama. zemljama u razvoju. nakon svih mjera uspjeli povećati stopu
A ondje uzroci “problema”, ipak, u nataliteta domicilnog stanovništva s 1,43
NJEMAČKO ISKUSTVO znatnoj mjeri leže u savremnom nači- na 1,46 rođena djeteta po jednoj ženi. Te
Recentna istraživanja pokazuju da, nu života i u promjeni društvene uloge na kraju shvatili da se problem može ri-
od ukupno 233 države svijeta, 32 drža- žena. U odnosu na vrijeme naših nena ješiti samo liberalnijom politikom prema
ve bilježe pad broja stanovnika, a od 18 ili majki, koje su djecu počinjale rađati migrantima. n
STAV 31/1/2019 29