Page 45 - STAV broj 259
P. 45
Umjetnička grupa “Kolo djevojaka” iz 1945. godine, koju je organizirala Ulfeta Sarić. Slijeva nadesno, gore: Zejna Ćesko, Nihla Krehić, Fatima Begović, Ulfeta
Sarić, Lena Saome Begović, Lejla Kravić, Almasa Krehić; dolje: Sofija Viđen, Zerina Sarić, Safija Sarić, tri Amerikanke (prijateljice Sarića)
dijelu svijeta. Kako možemo vidjeti i iz
dostupnih i sačuvanih fotografija, dje- PUTEVI BEZ POVRATKA
vojke su bile obučene u tradicionalnu
bosansku narodnu nošnju, dok su muš- Arif Dilić (1888–1961) bio
karci nosili fesove. je rodom iz Gračanice kod
Mnogo kasnije, njihovu tradiciju svi- Gacka, a Anka Kapić (1883–
ranja tamburice nastavit će Mehmed Mike 1956) iz Gorskog Kotara
Hairlich, sin bošnjačkog emigranta Maše u Hrvatskoj. Arif je došao
Hairlića i Almase Čustović. u Chicago 1906. godine i
Nedugo nakon osnivanja bošnjačke bio je jedan od uspješnijih
muzičke grupe “Tamburica”, Ulfeta Sa- Bošnjaka, budući da je bio
rić, supruga Mustafe Sarića, organizirala predradnik u građevinskoj
je početkom 1940. bošnjačko Umjetničko firmi “Paschen Construction
društvo “Kolo djevojaka”, koje se bavilo Company”, koja ja radila na
pjevanjem i igranjem, također na skupo- izgradnji čikaške željeznice, Nadgrobno obilježje Asima Dilića kod Chicaga
vima i događajima koje je organizirala ta- a za nju su radili deseci Boš-
mošnja bošnjačka zajednica. U njemu su njaka. Tokom druge i treće decenije 20. stoljeća porodica Dilić jedno je vrijeme živjela u
učestvovale mahom bošnjačke djevojke u Montani, gdje je Arif, poput desetaka drugih Bošnjaka, radio u rudnicima bakra. Nakon
dobi od 12 do 25 godina. finansijskog kraha 1929, porodica Dilić je u zamjenu za izgubljeni novac u banci dobi-
Do ovih podataka došao je jedan od la farmu u Woodstocku blizu granice s Wisconsinom, gdje su se često okupljali čikaški
najupornijih istraživača ranih dolazaka Bošnjaci za vjerske i državne praznike. Arif je zapamćen po tome što je donirao sredstva
Bošnjaka na prostor Amerike Faruk Bo- u obnovu džamije u svom rodnom selu kod Gacka 1926. i 1959. godine. Arif je usvojio
gućanin. Bogućanin u razgovoru za Stav Ankinu kćerku iz prvog braka Helen, a potom je s Ankom dobio sina Asima i kćerku Me-
ističe da, iako su napori te prve generaci- liku. Helen se 1932. godine udala u Bosni za Arifovog bratića Saita Dilića, pa je s njim
je bošnjačkih useljenika za očuvanje boš- došla u Chicago 1933, gdje im se rodio sin Numan “Norman” (1933–1990). Potom su
njačkog i islamskog identiteta bili jaki, se vratili u Bosnu 1934, nakon čega su dobili i kćerku Sylviju (1939–1984), a u Bosni
nedostupnost i malobrojnost žena sličnog su proveli i Drugi svjetski rat. Nakon razvoda od Saita, Helen je opet došla s djecom u
vjerskog i kulturnog porijekla učinili su SAD 1946. godine. Norman je bio oženjen s Jessie Clancy i poginuo je u automobilskoj
da se u osnovi stoprocentno izgubi iden- nesreći na Floridi. Penny Sylvia bila je konobarica i bila je udata za Theodora Thedforda.
titet potomaka prve generacije u Americi. Arifov sin Asim najprije se oženio američkom Hrvaticom Anom Jurić, koja je umrla na po-
Bogućanin je duže vrijeme pratio ra- rođaju kada mu je rodila kćerku Anne. Ona je udata za američkog Rusa Johna Grofika,
zvoj porodica koje su učestvovale u pr- s kojim ima sinove Johna i Georgea. Živi u Huntingtonu, u državi New York. Nakon smrti
vim organiziranjima Bošnjaka u Americi supruge, Asim je 1939. godine po želji svog oca otišao u Bosnu da se oženi. No, Asim
i zaključio da je, nažalost, riječ o tužnoj se ženi u Foči učiteljicom porijeklom iz Poljske Helenom Grzybek, koja je predavala u
priči o asimilaciji. školi u Kalinoviku. Po dolasku u SAD, rodila mu je kćerku Adele i sina Michaela. Adele
“To je nesretna sudbina koju vjerska je bila udata za Jamesa Sullivana, a živi u okolini Chicaga. Michael je poznati forenzički
manjina doživljava u dobro integriranom ekspert za sigurnost u saobraćaju, oženjen je s Lisom i živi u Evanstonu kod Chicaga.
društvu, a koja se ogleda kroz najdirek- Melika, najmlađe Arifovo dijete, udala se je u Chicagu 1953. godine za Chrisa H. E. Ro-
tniju asimilaciju i potpuno gubljenje je- lfsena, norveškog imigranta koji je doselio u Ameriku. Nestala je 1958. u čikaškom na-
zičkog, kulturnog i vjerskog identiteta”, selju Lakeview, od kada joj se gubi svaki trag.
zaključuje Bogućanin. n
STAV 20/2/2020 45