Page 29 - STAV broj 288

pa čak i Makedonije. Tirana bi se, s dru- Poprilično je nezapaženo u ovdašnjoj javnosti prošla
ge strane, bez velikog truda i bilo kakvog
rizika, nametnula kao jedina adresa za al- vijest da je uspostava “malog Schengena” jedna od
bansku populaciju Zapadne Makedonije, tačaka sporazuma koji su u Washingtonu u ime Srbije i
Kosova, ali i Crne Gore. Sve ostalo bilo bi
pitanje protoka dovoljno vremena i po- Kosova potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i
voljnih geopolitičkih okolnosti te prije ili
kasnije bi i de facto i de jure dobili dvije kosovski premijer Avdullah Hoti
nove države – Veliku Srbiju i Veliku Al-
baniju. Potpuni bi gubitnici bili Bosna i
Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna
Gora, te autohtona lokalna politička elita
u Prištini. Šta bi sve to značilo za Bošnja-
ke, Makedonce i Crnogorce kao narode,
strašno je i pomisliti.”
Činjenica da je izborna pobjeda
velikosrpskog i prosrpskog bloka u Crnoj
Gori pozdravljena i od određenog broja
formalnih i neformalnih glasnogovornika
zapadnih interesa, potpisivanje već
spomenutog sporazuma u Washingtonu
te najavljena posjeta Sarajevu specijalnog
izaslanika američkog State Departmenta za
Balkan Matthewa Palmera, koji se već izja-
snio kao pristalica “reintegracija regiona”,
sugerira da je “mali Schengen” poželjan za
dobar dio zapadnih država prije svega jer Edi Rama, Aleksandar Vučić i Zoran Zaev potpisali su prošle godine u Novom Sadu
se u međunarodnim odnosima, posebno u deklaraciju o namjerama za uspostavljanje “malog Schengena”
kontekstu odnosa velikih prema malima,
uglavnom barata s mjerljivim i konkretnim težak, jer one kapije kroz koje smo želje- on u znatnom dijelu bošnjačke javnosti
kategorijama. Srbi i Albanci dva su najveća li ući zatvorile su se, a otvaraju se ‘dveri ֹ posmatra i shvata kao neki iznuđeni potez,
naroda na Zapadnom Balkanu, a zadovolja- kroz koje nemamo interes da prolazi- nešto na šta se odlučilo jer nije bilo dru-
vanje njihovih apetita, koje bi uz to donije- mo, mada nas se već sada lagano gur- ge, jer je velikosrpski šovinizam ostanak
lo i konačno rješavanje njihovih međusob- ka i podstiče u tom smjeru”, te apelirali Bošnjaka u Jugoslaviji činio nemogućim.
nih historijskih sukoba, bilo bi izuzetno kako “bošnjačka politika mora usvoji- Samim tim, i ideja povratka Jugoslavije,
poželjno. Time bi se i drastično smanjili ti temeljni i osnovni princip da, kada nekih novih “integracija” i “reintegraci-
efekti Zapadu mrske “balkanizacije”, a što je već evropska perspektiva odgođena, ja”, u kojima je srpski šovinizam naizgled
je pejorativni termin za postojanje mnogo svakako nema niti može biti bilo kakvih upristojen ili zauzdan, i dalje ima svoje
malih, ali suverenih država koje se percipi- ‘brisanja granica’ ili ‘regionalnih inte- pristalice i legitimitet u javnosti. Takvi bi
raju kao izvor kontinentalne nestabilnosti gracija’ Bosne i Hercegovine koje nisu ponovo pokušali da žive zabludu koja nas
i permanentne nesigurnosti jer olakšavaju u bošnjačkom interesu, naročito sa Srbi- je već jednom dovela pred ponor nestanka.
potencijalni prodor “istočnih sila” u evrop- jom”, te da “ko god i koliko god zagova- Nezavisnost, državnost i suverenost,
sko zadnje dvorište. Od Beograda i Tirane rao ideju ‘mini Schengena’, ideju koja je opredijeljenost za svoj i samo svoj put u
stvorili bi se saveznici i dužnici, čime bi ih dugoročno daleko gora nego bilo kakva budućnost u dobrom dijelu bošnjačke
se vjerovatno trajno udaljilo od Rusije koja ‘krnja Jugoslavija’, Bošnjaci je naprosto javnosti ne razumijeva se kao neki hi-
im više ne bi imala šta konkretno ponuditi. moraju odbaciti takvom žestinom, čvr- ljadugodišnji san, kao što je to, recimo,
S druge strane, gubitnici “malog Schengena” stinom i nedvosmislenošću da nikome slučaj u Hrvatskoj, nešto čemu se treba i
– Bošnjaci, Makedonci i Crnogorci – mali više nikada ne padne napamet da za nju mora težiti ma o kakvom se historijskom
su narodi, sabijeni tek na dijelove vlastitih lobira kod naših predstavnika”. trenutku radi, već više kao jedno od pre-
država, kojima je zajedničko da ih se kon- No, uprkos svemu, uprkos toj očitoj laznih stanja u kojem su se Bošnjaci naš-
stantno osporava ne samo kao državotvorne opasnosti za Bošnjake i Bosnu i Hercego- li spletom historijskih okolnosti. Takav
nacije već čak i kao zasebne narode. Kada vinu, postoji problem činjenice da ideja nejasan i neizgrađen stav jednog dijela
se na to sve doda da Srbi i Albanci imaju “regionalnih integracija” ili neke varijante javnosti i jeste razlog zašto je ideja “regi-
znatan broj sunarodnjaka u sve tri države, obnovljene neojugoslavije ipak ima nema- ona”, bio on integriran ili ne bio, i dalje
ili barem u njihovim dijelovima, zbog čega li broj pristalica u Bosni i Hercegovini, ne sasvim legitimna u bošnjačkom politič-
Bošnjaci, Makedonci i Crnogorci ne mogu samo u srpskom političkom korpusu već i kom diskursu, te zašto Bošnjacima nedo-
voditi samostalnu državnu politiku, onda u samom Sarajevu. Ne radi se tu samo o ne- staje agresivne i eksplicitno suverenističke
se može uvidjeti razlika u konkretnoj po- reformiranim jugonostalgicima već i onima političke ideje i zašto je “mali Schengen”
litičkoj težini između “velikih i malih” na koji i dalje, uprkos svemu, nisu spremni toliko opasan. Ako na ovo dodamo da ide-
Zapadnom Balkanu. razmišljati o Bosni i Hercegovini kao dr- je “reintegracije” sve više počinju zago-
žavi potpuno, oduvijek i zauvijek, zasebnoj varati ne samo iz Evropske unije već i iz
“KRNJI REGION” UMJESTO “KRNJE od susjeda i zajedničke prošlosti. Čini se Sjedinjenih Američkih Država, na čije
JUGOSLAVIJE” da je ovaj fenomen prije svega posljedica su pritiske i lobiranje Bošnjaci tradicio-
Upozoravali smo da je “izazov koji načina na koji se tretira sam čin stjecanja nalno politički osjetljivi, onda sve dobija
stoji pred bošnjačkom politikom vrlo nezavisnosti Bosne i Hercegovine, jer se mnogo zlokobnije obrise. n

STAV 10/9/2020 29