Page 36 - STAV broj 288

POLITIKA

stanovništvo treba shvatiti kao skup reli- starih granica mutesarifije, Veliki Liban
gijski definiranih “sekti”. imao je kolonijalni okus. To je bilo zato
Ovaj podmukli koncept, koji je zasi- što ga je omogućila francuska vojna moć,
jao modernu “sektašku” politiku u regiji, ali i zbog avangardne uloge koju je Fran-
bio je, međutim, samo jedan pritok mno- cuska dala maronitskoj kršćanskoj eliti u
go veće, dinamične rijeke intelektualnog Bejrutu, koja se slobodno uspoređivala s
i političkog reformizma u osmanskoj Siri- ujediniteljima Italije i koja je često gle-
ji oko 1900. godine. U predvečerje Prvog dala s prezirom na uglavnom musliman-
svjetskog rata aktivisti i mislioci širom ski ruralni i mali grad na periferiji nove
osmanskog Libana i Sirije, reagirajući države. Prošlomjesečna peticija Macro-
protiv ili radeći s evropskim utjecajima i nu nostalgija je za takvim aranžmanom.
moćnim osmanskim naporima za moder- Francuska se suočila s neposrednim
nizaciju, razvili su raznoliku mješavinu i masovnim protivljenjem svojoj vlasti u
programa, uključujući sirijski ili libanski Siriji, gdje je zemlju podijelila i imala je
nacionalizam, reformističko-osmanski i za cilj stvoriti sistem “manjinskih” sku- Stanovništvo Sirije i LIbana 1935. godine
panarabizam. Neki od njih temeljili su pina putem kojih bi se nasilno dijelila i
se na inozemnoj potpori, a mnogi su bili vladala, ali čak ni u Velikom Libanu ra- Kad su se sunitske muslimanske i kr-
liberalni i demokratski. Planovi za Veliki tom osiromašena Francuska nije uspjela šćanske elite iz oligarhijske vladajuće kla-
Liban bili su samo jedan od tih projekata. uložiti odgovarajuća sredstva za ostva- se u Bejrutu okupile 1943. godine kako bi
Kad su francuske i britanske trupe renje snova iz 1920. Kao što je pokazala stvorile Nacionalni pakt, u nekim je as-
1918. zauzele razoreni, izgladnjeli, infla- historičarka Elizabeth F. Thompson, u pektima postavljen političko-ekonomski
cijom zaokupljeni Bejrut, francuske vla- sljedećem desetljeću, kako je Libanska kurs Libana. Francuski finansijski, komer-
sti mogle su se obratiti postojećoj skupini Republika osnovana 1926. godine, a njen cijalni i kulturni interesi i dalje će se pre-
klijenata uglavnom kršćanskih “Libana- Parlament izabran 1929. godine, Francuzi plitati s interesima maronitske zajednice.
ca” (u nekim su se slučajevima nazivali su sve više pribjegavali autoritarnoj proxy Pristup političkoj i ekonomskoj moći bio
i “Libanoncima”, što je činila njihova vladavini. Francuski visoki predstavnici, je moguć isključivo zahvaljujući sektaš-
velika američka dijaspora). Ova je skupi- sputani štednjom u Parizu, nesrazmjerno kom identitetu, čak i tokom laissez-faire
na imala veze s francuskim interesima i su favorizirali svoje kršćanske klijente i, procvata od 1940. do 1975, kada je oblak
sazrijevajućim nacionalnim programom, općenito uzevši, osnažili bogate, patrijar- novca djelomično zaklonio političku stvar-
koji je postojao u planovima za sirijsku halne elite, podržavajući njihovo vješto nost. Čak i kasniji uspon šiitske političke
nacionalnu državu. Važno je, međutim, da prisvajanje sektaške političke logike da moći, kroz iranski podržani “Hezbollah”,
je taj program definiran koliko ekonom- podijele pristup moći i resursima. Rezul- stvorio bi novog sektaškog igrača, umje-
skom potrebom, toliko i historijskim ili tat, mnogo prije libanskog građanskog sto što je destabilizirao temelje sistema.
ideološkim rasuđivanjem. rata iz sedamdesetih i osamdesetih, bio Dolazak daljnjih vanjskih igrača iz Siri-
Kao što je pokazala historičarka Ca- je ograničiti politički potencijal istinski je, SAD-a, Izraela i Irana izgrađen je po
rol Hakim, projekt “Velikog Libana” nacionalnih ideja građanstva. Upravo te francuskom predlošku.
počivao je na presedanu mutesarifije, a ideje prosvjednici u Libanonu trenutno Emmanuel Macron vratio se u Bejrut
također i na tvrdnji o kontinuiranoj li- pokušavaju uskrsnuti, pozivajući na svr- prvog septembra 2020. kako bi obilježio
banskoj prošlosti koja datira od drevnih gavanje elite. stotu godišnjicu Gouraudova stvaranja Ve-
Feničana, koji su bili kozmopolitska i likog Libana. Želeći pobjeći od domaćih
poduzetnička preteča u toj dinamičnoj kontroverzi i igrati se zaostalih katolič-
regiji. Rat i prateća glad uveliko su oja- kih i golističkih osjećaja francuskog bi-
čali osjećaj maronita da je Liban ovisan račkog tijela, selektivno je aludirao na
o uvozu hrane iz Sirije i da je podložan dugu historiju Francuske koja je sudjelo-
uključivanju u veću sirijsku državu, po- vala u regiji, kao i angažmana francuskih
tencijalno nezainteresiranu za kršćanske dužnosnika prije jednog stoljeća. Njegovi
prerogative. Francuzi su poticali ove brige, pozivi na jedinstvo potcrtavaju humani-
naprimjer, pogrešnim prevođenjem prvog tarnu predanost Francuske libanskom
članka progresivnog, kratkotrajnog sirij- narodu i insistiraju na tome da libanska
skog Ustava iz 1920. godine. Napisali su elita mora odgovoriti na zahtjeve naroda
“Islam je religija države” umjesto reče- za “reformom” i revidiranjem postojeće
nice koja je tamo zaista stajala: “Islam je političke strukture.
religija kralja”. Rješenje ovog problema Svaka takva promjena trebat će prevla-
je, po njima, bio Veliki Liban. dati duboko ukorijenjene strukture koje
Umjesto da riskiraju povratak gla- potječu iz samog razdoblja francuskog
di i ekonomsku nesigurnost izolacijom mandata. Ako je, kako je tvrdio libanski
malog Libana ili pak riskiraju političku druški sektaški šef Walid Jumblatt, sadaš-
inkorporaciju u muslimansko-arapsku nji trenutak u Libanu najsličniji “kraju
Siriju, maroniti i francuski funkcione- Prvog svjetskog rata, vremenu prijeteće
ri nadali su se da će Veliki Liban pod gladi i strašne španske gripe ‘kada smo
pokroviteljstvom Francuske prevladati kupovali žito iz Sirije, a skakavci mučili
krizu. Uključujući uglavnom sunitske zemlju’”, onda se treba nadati da Fran-
zemlje iz doline Bekaa na istoku gorja i cuska stoljeće kasnije, kao što je to činila
dodajući daljnje novo područje uz oba- tada, neće sabotirati demokratske nade u
lu na sjeveru i u šiitskoj većini južno od korist proxy elita i vlastitih interesa. n

36 10/9/2020 STAV