Page 222 - KNJIGA SAŽETAKA

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA

Tatjana Antičević, mag. med. techn.
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Dr. sc. Višnja Pranjić
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Navike i znanja učenika Škole za medicinske sestre

Vinogradska o čuvanju i zbrinjavanju lijekova iz kućne
ljekarne

Kućna apoteka je važna za brigu o zdravlju u obiteljskom okruženju. Pravilno opremljena i
održavana, pruža osnovne medicinske potrepštine i osigurava sigurnost za cijelu obitelj.
Održavanje kućne apoteke nije samo korisno za naše zdravlje nego i za sigurnost obitelji i
okoliša. Redovito praćenje, ažuriranje i pridržavanje smjernica za skladištenje i odlaganje
lijekova ključno je za osiguravanje njihove učinkovitosti i sigurnosti. Istraživanja pokazuju da
je nepravilno odlaganje lijekova ozbiljan problem jer se 78% lijekova u svijetu nepravilno
odlaže. Većina lijekova zbog nepravilnog odlaganja završava u okolišu i tako ga zagađuje.
Najveći problem su lijekovi kojima je istekao rok trajanja ili koji se više ne koriste. Takve
lijekove treba odnijeti u ljekarnu kako bi ih se pravilno zbrinuli upravo s ciljem očuvanja
okoliša jer zadnja istraživanja pokazuju da ostaci milijarda doza antibiotika, lijekova protiv
bolova i antidepresiva predstavljaju velik rizik za slatkovodne ekosustave i globalne
prehrambene lance.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati navike i znanja učenika Škole za medicinske sestre
Vinogradska o važnosti pravilnog čuvanja i zbrinjavanja lijekova iz kućne ljekarne. Nakon
prikupljenih podataka analizirali su se rezultati i otkrila su se područja u kojima bi se mogla
provesti edukacija ili informiranost učenika sa svrhom očuvanja našeg planeta.
Rezultati su pokazali da većina učenika (91 %) ima kućnu ljekarnu, što ukazuje na prisutnost
lijekova u gotovo svakom kućanstvu, ali velik postotak učenika (80%) nije svjestan u kojoj se
mjeri lijekovi nepravilno odlažu. Samo 8 % učenika pravilno postupa s neiskorištenim
lijekovima noseći ih u ljekarni, što ukazuje na nisku razinu svijesti o pravilnom zbrinjavanju
lijekova. Također, samo manji dio učenika (23 %) ima svijest o financijskim gubicima
povezanim s bacanjem ili nepravilnim odlaganjem lijekova. Zabrinjavajuće je da tek trećina
učenika (33 %) izražava interes za dodatnom edukacijom na tu temu.
Iz istraživanja se vidi da učenici imaju značajan nedostatak informacija i da postoji potreba za
povećanjem svijesti i dodatnom edukacijom učenika o pravilnom odlaganju lijekova. Edukacija
će pomoći u stvaranju dugoročno održivih navika koje će pozitivno utjecati na zajednicu i
okoliš.

Ključne riječi: odlaganje lijekova, kućna ljekarna, ekosustav, sigurnost okoliša

222