Page 230 - KNJIGA SAŽETAKA

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA

Antonija Abaz, mag. med. techn.
Klinika za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju
Klinčki bolnički centar Zagreb, Zagreb

Ana Mutić, mag. med. techn.
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Psihički poremećaji i školske sposobnosti

Općeprihvaćeno je mišljenje da je školsko obrazovanje važno u pojedinim zemljama, odnosno
uvijek se ističe važnost obrazovnog napretka djece i mladih ljudi, koji onda daje veći izbor
budućih zanimanja za pojedince, a također osnažuje cijelo društvo. S druge strane, nedovoljno
školsko obrazovanje može zabrinjavati pojedince, roditelje djece, cijele obitelji, kao i društvo
u cjelini.
Škola ima važne obrazovne i odgojne funkcije. U Hrvatskoj postoji zakonska obveza o
pohađanju „male škole“, prije polaska u školu. Prije polaska u školu provodi se procjena
sposobnosti za školu (prije se to nazivalo procjenom zrelosti za školu), koju provodi
Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta i liječnik opće medicine, eventualno
liječnik školske medicine. Dakle, za polazak u školu, kao i za procjenu daljnje sposobnosti za
pojedinu školu u višim razredima nisu dostatne samo intelektualne sposobnosti nego i druge
različite kognitivne funkcije, motivacija, podrška od roditelja, obiteljski čimbenici, kao i
socijalno-emocionalni čimbenici.
Mnogi psihički poremećaji djeluju neposredno na školska postignuća. Najčešći poremećaji koji
se navode u literaturi su hiperkinetski poremećaj, kao i specifični razvojni poremećaji školskih
vještina, anksiozni poremećaji. Nalaze se i drugi poremećaji, depresivni poremećaji, psihotični
poremećaji koje treba primarno liječiti. Tradicionalno je poznato iz literature da učitelji,
nažalost, u školskoj sredini u djece i adolescenata bolje uočavaju eksternalizirajuće poremećaje
(agresivno ponašanje, hiperkinetsko ponašanje) nego internalizirajuće poremećaje
(anksioznost, depresivnost, socijalnu povučenost) izostajanje iz škole može imati različite
uzroke. Potrebno je uzeti u obzir i opće psihosocijalne okolnosti (npr. disfunkcionalne obiteljske
okolnosti, psihičke bolesti roditelja), postoje li značajni psihički poremećaji u djeteta, postoje
li specifični razvojni poremećaji školskih vještina, kognitivni prekomjerni zahtjevi ili
kognitivni ispodprosječni zahtjevi te prekomjerni socijalni zahtjevi.
Možda kao ni na jednom drugom području ovdje je riječ o važnoj multidisciplinarnoj suradnji.
Moglo bi se reći da nastavnici u školama primjenjuju opće principe prevencije koja uključuje i
duševno zdravlje djeteta. Takve mjere pozitivno mogu biti navedene kao poticanje socijalnih
kompetencija, poticanje emocionalne regulacije, izbjegavanje agresivnog ponašanja učenika,
prevencija depresivnih i anksioznih poremećaja kod učenika (jačanje samopoštovanja,
nagrađivanje, empatičan i senzitivan stav prema učenicima) te preventivni rad s roditeljima.

Ključne riječi: adolescenti, škola, anksioznost, depresija, agresivno ponašanje

230