Page 39 - 120201.qxd
P. 39

REGION
     VESTI x Utorak, 12. februar 2019.                                                                                           Strana 7.

                                                                                                             KATOLI^KA CRKVA OBELE@ILA
                              U BIH UGRO@ENO VI[E OD
                             U BIH UGRO@ENO VI[E OD                                                             59 GODINA OD SMRTI
                              U BIH UGRO@ENO VI[E OD
                             U BIH UGRO@ENO VI[E OD
                              U BIH UGRO@ENO VI[E OD
                            POLA MILIONA STANOVNIKA                                                           ZAGREBA^KOG KARDINALA
                            POLA MILIONA STANOVNIKA
                            POLA MILIONA STANOVNIKA
                            POLA MILIONA STANOVNIKA
                            POLA MILIONA STANOVNIKA
                                                                                                              Misa za
                                                                                                             Stepinca

                                                                                                          Katoli~ka crkva u Hrvatskoj obele`ila je
                                                                                                        59. godinu od smrti kardinala Alojzija Ste-
                                                                                                       pinca, ~ija uloga pre, tokom i posle Drugog
                                                                                                       svetskog rata jo{ nije razja{wena.
                                                                                                         Besedu tim po-
                                                                                                       vodom u zagreba~-   Dokazi iz
                                                                                                      koj katedrali odr`ao
                                                                                                      je zagreba~ki nad-    Arhive
                                                                                                      biskup kardinal Jo-
                                                                                                      sip Bozani}. On je,  Po~etkom februa-
                                                                                                     izme|u ostalog, re-  ra ove godine, beo-
                                                                                                     kao da se gra|ani   gradski mediji obja-
                                                                                                     Hrvatske s pravom   vili su da u Arhivu
           Pod minama                                                                                pitaju kako je mogu-  Vojvodine postoji
           vi{e od 1.000                                                                             }e da arhivska gra|a,  dokument koji po-
            kvadratnih                                                                              koja bi mogla da po-  tvr|uje da je Stepi-
           kilometara                                                                                                    nac bio upoznat sa
                                                                                                    mogne u rasvetqava-
                                                                                                    wu doga|aja tokom    usta{kim zlo~inima
                                                                                                    Drugog svetskog rata i  tokom Drugog svet-
                                                                                                                         skog rata. Re~ je o
                                                                                                   perioda nakon toga,
       Bosna bez mina                                                                             {ko dostupna onima koji  pincu 1942. godine
        Bosna bez mina
        Bosna bez mina
        Bosna bez mina
       Bosna bez mina
                                                                                                                         pismu koje je Ste-
                                                                                                   premda je nastala na
                                                                                                   podru~ju Hrvatske, nije
                                                                                                                         poslao svedok koji
                                                                                                   u Hrvatskoj i ostaje te-
                                                                                                                         se potpisao kao "ka-
                                                                                                  tra`e istinu.
                                                                                                                         tek onda kao "Hr-
                                                                                                    On je naglasio da Ka-  tolik, hri{}anin", pa
                                                                                                                         vat". Dokument u
      nemogu}a misija
     nemogu}a misija                                                                             kva, s druge strane, protivi  u stvari, upravo to
      nemogu}a misija
                                                                                                  toli~ka crkva s nestrpqe-
      nemogu}a misija
                                                                                                                         Arhivu Vojvodine je,
     nemogu}a misija
                                                                                                  wem o~ekuje progla{ewe
                                                                                                 Stepinca svecem, dok se
                                                                                                                         svedo~anstvo o
                                                                                                 Srpska pravoslavna cr-
                                                                                                                         usta{kim zlo~inima
                                                                                                                         prevedeno na ne-
                                                                                                                         ma~ki jezik i zavede-
                                                                                                 tome i smatra da bi kano-
                                                                                                                         no 8. februara 1942.
                                                                                                                         godine u dokumen-
        x Nismo uspeli da o~istimo teren za vi{e                             Stradalo             Stepinac bio           taciji ~elnika nema~-
                                                                                                                         ke obave{tajne slu-
         od 20 godina, a sada neko o~ekuje da to                          8.800 qudi              nemi svedok            `be.
                                                                                                   genocida
           uradimo do 2025, ka`e Davor Kolenda                           U periodu od 1992.        po~iwenog
                                                                                                    u NDH
                                                                       do 2016. godine u BiH
        osna i Hercegovina dobila je  uzmemo u obzir da je me|una-    od mina je stradalo 8.80
        novu, tre}u Strategiju protiv-  rodnih donatora sve mawe, a i fi-  qudi, od kojih posle rata
     Bminskog delovawa, ali po    nansirawe je mawe. Dvadeset i     1.802. Podaci pokazuju i to
     svemu sude}i ni tu ne}e biti kraj s  ne{to godina to nismo uspeli da  da se navje}i broj nesre}a
     obzirom na to da je vi{e od hiqa-  uradimo i sad neko planira planira  doga|a u prole}e i jesen, ka-
     du kvadratnih kilometara pod mi-  da to uradi za {est godina -rekao  da su u toku poqopri-
     nama, a da je kao krajwi rok za  je Davor Kolenda, analiti~ar pro-   vredni radovi i na-
     ~i{}ewe postavqena je 2025. go-  tivminskih aktivnosti.    2004.         bavka ogre-
     dina, {to je, prema oceni analiti-  U Strategiji protivminskog delo-  bilo je o~i-  va.
     ~ara - nemogu}e!             vawa, usvojenoj na posledwoj  gledno da je taj
       - Ako uzmemo kao parametar  sednici Saveta ministara, proce-  strate{ki ciq preopti-
     2016, za ~i{}ewe BiH od mina  nuje se da je u BiH trenutno  misti~an. Posle toga ura-
     treba}e nam 43 godine. Nema  ugro`eno 1.389 zajednica s    |ena je strategija za period od
     {anse da se do 2025. godine za-  ukupno oko 517.000 stanovnika,  2009. do 2019. godine i u me-
     vr{i taj posao, posebno ako  {to je oko 14 odsto od ukupnog  |uvremenu dve revizije, od  nizacija Stepinca bio zlo~in s obzirom na to da je on sve
                                  broja qudi koji `ive u BiH. Sumwi-  kojih je ona 2012. godine  vreme trajawa NDH bio, diplomatski re~eno, nemi svedok
                                  ve povr{ine procewuju se na   utvrdila da nema para za   zlo~ina i genocida po~iwenim nad srpskim, jevrejskim i
             Donatori             1.091 kvadratni kilometar, od ~e-  strate{ki ciq, odnosno BiH  romskim narodom, kao i nad hrvatskim antifa{istima i to
                                  ga se na {umsko zemqi{te odno-  bez mina do 2019. godine.  ne ne samo u Jasenovcu. Stepin~eva uloga uo~i, tokom i
       nezainteresovani           si vi{e od 60 odsto i uglavnom se  Revizija posledwe usvojene  posle Drugog svetskog rata bila je tema i Me{ovite komisi-
        Usvojena strategija uglavnom  nalazi na entitetskoj liniji razgra-  strategije planirana je 2020.  je koju su ~inili predstavnici Vatikana, SPC i Katoli~ke cr-
                                                                i 2023. godine.
      se bavi statistikom iz prethod-  ni~ewa, daleko od urbanih sredi-  - Savet ministara ne}e  kve u Hrvatskoj. Komisija je formirana na predlog pape Fra-
      nih godina, a kao probleme u  na, dok se u finansijskom planu  da da 30 miliona KM za  we, odr`ano je nekolko sastanaka, a posledwi je odr`an
      realizaciji i postizawu ci-       navodi da je potrebno oko  deminirawe u BiH, a ni en-  12. i 13. jula 2017. u Vatikanu.          x
      qa na prvom mestu na-              336 miliona KM za reali-  titetske vlade nisu pove}a-
      vodi smaweno intere-               zaciju strategije do 2025.  le svoja sredstva. Realiza-
      sovawe donatora i                  godine.                cija planova za razminiri-
      ograni~ena finansij-                 Usvajawem nove stra-  vawe ne prelazi 50 odsto
      ska sredstva. Iz po-                tegije po tre}i put po-
      dataka u periodu od                 meren je rok za ~i{}e-  i kako onda da o~ekuje-
                                                                mo da u narednih {est
      2009. do 2016. godine               we zemqe od mina. Pr-
      mo`e se videti da dona-             va strategija protivmin-  godina zavr{imo taj po-
      tori daju sve mawe nov-              skog delovawa 2002.  sao? Hrvatska, koja ima
                                                                triput mawe povr{ine
      ca s obzirom na to da je              do 2009. godine pred-
      2009. od donacija za ~i-                    vi|ala je ze-  pod minama, produ`ila
      {}ewe od mina do-                               mqu bez   je rok do 2026. godine,
      bila 29,4 miliona                                 uticaja  a samo u posledwe
      KM, a 2016.                                        mina   dve godine iz evrop-
      tek 14,7                                           2009.  skih fondova dobili su                                           Alojzije
      miliona         Davor                              godi-  vi{e novca nego BiH u                                           Stepinac
      KM.           Kolenda                              ne.    zadwih 20 godina -
                                                         Ve}    tvrdi Kolenda.   x
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44