Page 7 - 120201.qxd
P. 7

VESTI x Utorak, 12. februar 2019.                        REGION                                                            Strana 7.

                                                                                                           KATOLI^KA CRKVA OBELE@ILA
        U BIH UGRO@ENO VI[E OD POLA                                                                             59 GODINA OD SMRTI
        U BIH UGRO@ENO VI[E OD POLA
        U BIH UGRO@ENO VI[E OD POLA
        U BIH UGRO@ENO VI[E OD POLA
        U BIH UGRO@ENO VI[E OD POLA
                                                                                                             ZAGREBA^KOG KARDINALA
                MILIONA STANOVNIKA
                MILIONA STANOVNIKA
                MILIONA STANOVNIKA
                MILIONA STANOVNIKA
                MILIONA STANOVNIKA
                                                                                                               Misa za
                                                                                                            Stepinca
                                                                                                          Katoli~ka crkva u Hrvatskoj obele-
                                                                                                        `ila je 59. godinu od smrti kardinala
                                                                                                       Alojzija Stepinca, ~ija uloga pre, tokom
                                                                                                       i posle Drugog svetskog rata jo{ nije
                                                                                                       razja{wena.
                                                                                                         Besedu tim povodom u zagreba~koj ka-
                                                                                                       tedrali odr`ao je zagreba~ki nadbiskup
                                                                                                      kardinal Josip
                                                                                                      Bozani}. On je, iz-
                                                                                                      me|u ostalog, re-   Dokazi iz
                                                                                                      kao da se gra|ani
                                                                                                     Hrvatske s pravom      Arhive
                                                                                                     pitaju kako je mogu-  Po~etkom februa-
                                                                                                     }e da arhivska gra-  ra ove godine, beo-
           Pod minama                                                                                |a, koja bi mogla da  gradski mediji obja-
           vi{e od 1.000                                                                             pomogne u rasvetqa-  vili su da u Arhivu
           kvadratnih                                                                               vawu doga|aja tokom  Vojvodine postoji
           kilometara
                                                                                                    Drugog svetskog rata  dokument koji potvr-
                                                                                                    i perioda nakon toga,  |uje da je Stepinac
                                                                                                    premda je nastala na  bio upoznat sa usta-
                                                                                                   podru~ju Hrvatske,    {kim zlo~inima to-
                                                                                                                         kom Drugog svetskog
                                                                                                   nije u Hrvatskoj i
                                                                                                                         rata. Re~ je o pismu
                                                                                                   ostaje te{ko dostupna  koje je Stepincu
          Bosna bez mina                                                                           nu.                   1942. godine poslao
           Bosna bez mina
          Bosna bez mina
          Bosna be
           Bosna bez mina z mina
                                                                                                   onima koji tra`e isti-
                                                                                                                         svedok koji se pot-
                                                                                                    On je naglasio da Ka-
                                                                                                                         pisao kao "katolik,
                                                                                                  toli~ka crkva s nestr-
                                                                                                                         hri{}anin", pa tek
                                                                                                  pqewem o~ekuje progla-
                                                                                                                         onda kao "Hrvat".
                                                                                                  {ewe Stepinca svecem,
                                                                                                                         Dokument u Arhivu
                                                                                                 dok se Srpska pravo-    Vojvodine je, u stva-
       nemogu}a misija
      nemogu}a misija                                                                            smatra da bi kanonizaci-  ri, upravo to svedo-
      nemogu}a misija
      nemogu}a misija
       nemogu}a misija
                                                                                                 slavna crkva, s druge
                                                                                                 strane, protivi tome i
                                                                                                                         ~anstvo o usta{kim
                                                                                                                         zlo~inima prevede-
                                                                                                ja Stepinca bio zlo~in s
                                                                                                obzirom na to da je on sve  no na nema~ki jezik
                                                                                                                         i zavedeno 8. febru-
                                                                                                                         ara 1942. godine u
      x  Nismo uspeli da o~istimo teren za vi{e                             Stradalo             Stepinac bio            dokumentaciji ~el-
         od 20 godina, a sada neko o~ekuje da to                          8.800 qudi              nemi svedok            nika nema~ke obave-
                                                                                                                         {tajne slu`be.
                                                                                                   genocida
          uradimo do 2025, ka`e Davor Kolenda                            U periodu od 1992. do    po~iwenog
                                                                       2016. godine u BiH od        u NDH
        osna i Hercegovina dobila je  uzmemo u obzir da je me|unarod-  mina je stradalo 8.80 qu-
                                  nih donatora sve mawe, a i fi-     di, od kojih posle rata
        novu, tre}u Strategiju pro-
     Btivminskog delovawa, ali po  nansirawe je mawe. Dvadeset i    1.802. Podaci pokazuju i to
     svemu sude}i ni tu ne}e biti  ne{to godina to nismo uspeli da  da se navje}i broj nesre}a
                                  uradimo i sad neko planira pla-  doga|a u prole}e i jesen, ka-
     kraj s obzirom na to da je vi{e
                                  nira da to uradi za {est godina -   da su u toku poqopri-
     od hiqadu kvadratnih kilometa-
     ra pod minama, a da je kao krajwi  rekao je Davor Kolenda, analiti-  taj  vredni radovi i
                                  ~ar protivminskih aktivnosti.  strate-      nabavka ogre-
     rok za ~i{}ewe postavqena je
                                    U Strategiji protivminskog  {ki ciq           va.
     2025. godina, {to je, prema oceni
     analiti~ara - nemogu}e!      delovawa, usvojenoj na posled-  preoptimisti~an.
       - Ako uzmemo kao parametar  woj sednici Saveta ministara,  Posle toga ura|ena je
                                  procenuje se da je u BiH trenutno  strategija za period od
     2016, za ~i{}ewe BiH od mina
     treba}e nam 43 godine. Nema  ugro`eno 1.389 zajednica s ukup-  2009. do 2019. godine i u me-
     {anse da se do 2025. godine za-  no oko 517.000 stanovnika, {to je  |uvremenu dve revizije, od
                                  oko 14 odsto od ukupnog broja  kojih je ona 2012. godine utvr-
     vr{i taj posao, posebno ako                                                           vreme trajawa NDH bio, diplomatski re~eno, nemi
                                  qudi koji `ive u BiH. Sumwive  dila da nema para za strate-
                                                                                           svedok zlo~ina i genocida po~iwenim nad srpskim, je-
                                  povr{ine procewuju se na 1.091  {ki ciq, odnosno BiH bez
                                                                                           vrejskim i romskim narodom, kao i nad hrvatskim an-
            Donatori              kvadratni kilometar, od ~ega se  mina do 2019. godine. Revi-  tifa{istima i to ne ne samo u Jasenovcu. Stepin~eva
                                  na {umsko zemqi{te odnosi vi-  zija posledwe usvojene   uloga uo~i, tokom i posle Drugog svetskog rata bila je
      nezainteresovani            {e od 60 odsto i uglavnom se na-  strategije planirana je  tema i Me{ovite komisije koju su ~inili predstavnici
                                  lazi na entitetskoj liniji raz-  2020. i 2023. godine.
        Usvojena strategija uglavnom                                                      Vatikana, SPC i Katoli~ke crkve u Hrvatskoj. Komisija
                                  grani~ewa, daleko od urbanih   - Savet ministara ne}e
      se bavi statistikom iz pret-                                                        je formirana na predlog pape Frawe, odr`ano je nekol-
                                  sredina, dok se u finansijskom  da da 30 miliona KM za de-
      hodnih godina, a kao probleme                                                      ko sastanaka, a posledwi je odr`an 12. i 13. jula 2017. u
                                     planu navodi da je potrebno  minirawe u BiH, a ni en-
      u realizaciji i postizawu                                                          Vatikanu.                                       x
                                        oko 336 miliona KM za re-  titetske vlade nisu pove-
      ciqa na prvom mestu
                                        alizaciju strategije do  }ale svoja sredstva. Rea-
      navodi smaweno in-
                                        2025. godine.           lizacija planova za raz-
      teresovawe donato-
                                          Usvajawem nove strate-  minirivawe ne prelazi
      ra i ograni~ena fi-
                                         gije po tre}i put pomeren  50 odsto i kako onda da
      nansijska sred-
                                          je rok za ~i{}ewe ze-  o~ekujemo da u narednih
      stva. Iz podataka u
                                          mqe od mina. Prva stra-  {est godina zavr{imo
      periodu od 2009. do
                                          tegija protivminskog de-  taj posao? Hrvatska, ko-
      2016. godine mo`e se
      videti da donatori da-             lovawa 2002. do 2009. go-  ja ima triput mawe po-
      ju sve mawe novca s ob-             dine predvi|ala je ze-  vr{ine pod minama,
      zirom na to da je 2009.                mqu bez uticaja mi-  produ`ila je rok do
      od donacija za ~i{}e-                       na 2009. godi-  2026. godine, a samo u
      we od mina dobila                               ne. Ve}   posledwe dve godine
      29,4 miliona                                      2004.   iz evropskih fondova
      KM, a 2016.                                       bilo je  dobili su vi{e novca
      tek 14,7                                          o~i-    nego BiH u zadwih 20                                            Alojzije
                      Davor
      miliona                                           gledno  godina - tvrdi Kolen-                                           Stepinac
                    Kolenda
      KM.                                               da je   da.                               x
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12