Page 10 - ALKOHOL

alkohol

Alkohol je s mulator koji mijenja ponašanje osobe, narušava zdravlje mladog čovjeka, te
razvija ovisnost. Ponašanje osobe pod utjecajem alkohola razlikuje se na individualnoj
razini, a ovisi o popijenoj količini i reakciji osobe na vlas tu opijenost.
Etanol, osnovni sastojak svih alkoholnih pića, je lako zapaljiva, bezbojna i bistra tekućina
kemijske formule C2H5OH. Od drugih svojstava, prepoznatljiv je po lakoj zapaljivos , te
karakteris čnom mirisu i okusu. Prema koncentraciji etanola koju sadrži, određuje se ja-
kost alkoholnog pića. Tom metodom razlikujemo pivo koje se proizvodi iz zrna ječma i po
svom sastavu sadrži 3–7% alkohola, vino koje se proizvodi iz voća (najpozna je i najkori-
štenije voće za proizvodnju vina je grožđe) i u svom sastavu sadrži 12–20% alkohola, te
žestoka pića (žesta), nastala des lacijom vina, koja sadržavaju 40–50% alkohola.
Alkoholna pića koja sadrže 70 i više posto alkohola mogu predstavlja poseban rizik za
zdravlje konzumenta.
Većina ljudi svjesna je činjenica opasnos zlouporabe alkoholnih pića, te posljedica pre-
komjernog pijenja, koje osim razvoja ovisnos mogu rezul ra i teškim kratkotrajnim i
dugotrajnim posljedicama po zdravlje kao i nesrećama. Nažalost, mnogi odrasli malo-
ljetničko opijanje smatraju dijelom odrastanja, izuzev situacija kada osoba upravlja mo-
tornim vozilom. Zlouporaba alkohola može uzrokova oštećenja organa, pad imuniteta,
uzrokova pojavu zloćudnih boles , rezul ra lošijim školskim uspjehom, naruši odno-
se unutar obitelji, odnose s prijateljima, te uvući djecu i mlade u probleme sa zakonom.
Društveno smo odgovorni za mlade „na kojima svijet ostaje“, stoga je naša zadaća mlade
educira o opasnos ma zlouporabe alkohola, ali im i svojim ponašanjem da primjer i
bi model kojim će se vodi u životu.
Što je bilo prvo, kruh ili pivo?

O povijes alkoholnih pića govore arheološki nalazi prema kojima su ljudi prije 30000-
40000 godina proizvodili i konzumirali alkoholna pića od voća, mlijeka, meda i žitarica.
Postoje dokazi kako se pivo ispijalo na području Mezopotamije čak 2700 godina prije
Nove ere. I u vrijeme egipatskih faraona uživala su se vina i ostala fermen rana pića. Vi-
nogradarstvo i selek van uzgoj grožđa u svrhu proizvodnje vina započeo je u planinama
između Crnog i Kaspijskog mora (6000-4000 godina prije Krista). Stari Grci i Rimljani bili
su pozna ljubitelji vina. Alkoholnim pićima pripisivala se različita namjena: prehrambe-
na, zdravstvena, religijska, kulturalna. Vrlo brzo ljudi su shva li i niz štetnih djelovanja
koje alkohol ima, pa su tako neke civilizacije zabranile njegovo konzumiranje. U Kuranu je
Muhamed zabranio konzumiranje alkoholnih pića svojim sljedbenicima.
Danas svaka zemlja ima svoj zakon kojim regulira zlouporabu alkoholnih pića, a u Hrvat-
skoj je ona izravno i neizravno predmet više različi h propisa. Promidžba pijenja alkohol-
nih pića i velike medijske kampanje ne naglašavaju uvijek dobro ciljanu dobnu skupinu
konzumenata kojima su reklame namijenjene, te mladi, pod utjecajem takvih kampanja
posežu za alkoholnim pićima (zbog manjka educiranos , ne percipirajući ih štetnima).

176