Page 14 - ALKOHOL

zabrinjavajuća statistika

Suicidalnost i konzumacija alkohola

Mnoga istraživanja is ču kako je alkohol iznimno značajan čimbenik rizika za suicidalno
ponašanje mladih. U razdoblju adolescencije, mladi su u potrazi za novim uzbuđenjima,
iskustvima, pod velikim su utjecajem vršnjaka kojima su okruženi, te su podložniji njiho-
vom utjecaju. Pod utjecajem vršnjaka često ulaze u situacije u kojima su izloženi čimbeni-
cima rizika za konzumaciju alkoholnih pića.
Rezulta brojnih longitudinalnih studija pokazuju povezanost pijenja alkohola mladih i
suicidalnog ponašanja. Ovo područje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Od ukupnog broja
smr mladih osoba, 70% se veže uz nesreće u prometu (50% slučajeva zbog alkohola) i
suicid potkrijepljen alkoholom. Nakon prvog pokušaja suicida, rizik od ponavljanja djela
je 40% veći kod mladih koji konzumiraju alkohol i/ili koji su bili pod utjecajem alkohola u
trenutku pokušaja samoubojstva. Is nalazi potkrijepljeni su brojnim istraživanja u kojima
je kod 1/3 ispitanika pokušaju ili izvršenju suicida pridonio alkohol. Djeca mlađa od 15
godina manje su sklona suicidalnos , ali i konzumaciji alkohola od djece u dobi od 15-19
godina, gdje je ta brojka puno veća (postoji jasna povezanost pokušaja samoubojstva s
eksperimen ranjem i konzumacijom alkohola, kao značajnim čimbenikom rizika za su-
icid). Uopće postojanje suicidalnih ideja prisutno je i češće je kod mladih koji konzumiraju
alkoholna pića, nego kod onih koji ih ne piju. Rizik za suicidalno ponašanje kod adoles-
cenata, ovisnika o alkoholu, veoma je izražen. Kod te populacije vjerojatnost namjernog
oduzimanja vlas tog života nije ništa manja nego kod depresivnih osoba.
Zaključno, možemo ustanovi kako se pod utjecajem alkohola suicid pomnije organizira
i lakše realizira. Samom činu suicida kod mladih u pravilu prethode mnogobrojni proble-
mi, od nestabilnos obiteljskog okruženja, fi zičkog, psihičkog ili seksualnog zlostavljanja,
do slabe prilagođenos i prihvaćenos u školi, među vršnjacima ili pak postoje izraženi
simptomi psihičke nestabilnos djeteta i depresivnog stanja. Među m, i sam alkohol je
značajan rizični čimbenik koji uzrokuje neprilagođeno ponašanje, suicidalne pokušaje i
suicidalni recidivizam.
Duševni poremećaji

Pretjerano konzumiranje alkohola uzrokuje trajno poremećene međuljudske odnose.
Alkoholizam je uzrok raspada oko trećine brakova. Alkoholičari imaju neobjašnjive pro-
mjene raspoloženja, nervozno, nasilno i grubo reagiraju. Nerijetka je pojava depresije
koju ne prepoznaju kao takvu, već loše raspoloženje, tugu i bezvoljnost liječe alkoho-
lom. Ovo dodatno pogoršava depresiju i stvara začaran krug ovisnos iz kojeg se teško
pronalazi izlaz (slika 1.). Korsakovljevu psihozu karakterizira najprije djelomični, a poslije
potpuni gubitak pamćenja, te bijeg u izmišljenu stvarnost. Najčešća alkoholna psihoza je
delirium tremens, prilikom kojeg se javljaju strah, psihomotorni nemir, potpuna dezori-
jentacija u vremenu i prostoru, te karakteris čne halucinacije insekata ili sitnih živo njica
(„bijeli miševi“). 10% slučajeva završi smrću. Bolesno pijano stanje ozbiljan je duševni po

180