Page 19 - ALKOHOL

rizični čimbenici

Obitelj
Kad je u pitanju obitelj i obiteljsko okruženje važno je istaknu rizične čimbenike poput
roditeljskih stavova koji podržavaju konzumaciju alkohola, an socijalnog ponašanja, kon-
fl ikata u obitelji, te loše obiteljske discipline.
Alkoholizam nije nasljedan, ali mladi i djeca piju imi rajući navike i ponašanja svojih ro-
ditelja i/ili okoline. Tako „naslijeđena“ alkoholna ovisnost, jedan je od čes h razloga zbog
kojega mladi konzumiraju alkoholna pića. Iako u dje njstvu djeca često pate i osuđuju
roditelje zbog zlouporabe alkohola, kasnije imaju potrebu iden fi cira se s njima, te nije
rijetkost da se odrastanjem s njima poistovjete. Na uzorku od 4756 osoba u dobi od 15-64
4
godine 16.8% ispitanika, u istraživanju na hrvatskoj populaciji , navelo je da je neki član
njihove obitelji imao problem s pijenjem alkohola. Najčešće se radilo o ocu. Žene neri-
jetko prešućuju partnerov alkoholizam, kako bi zaš le obitelj, stvarajući pritom privid
kontrole nad obiteljskim funkcioniranjem. Istovremeno nisu u prilici suprugu povjeri
dio kućanskih i obiteljskih poslova i uloga, a primorane su šutje kada muškarac pije, ali i
onda kada aps nira, kako prigovaranjima ne bi nanijele štetu. Alkoholizam žene percipira
se kao sramotniji, s vidljivim posljedicama u funkcioniranju kućanstva.
Škola i prijatelji
Niska privrženost školi i prijatelji koji konzumiraju alkoholna pića najizraženiji su rizični čimbe-
nici za konzumaciju alkohola. Jedan od trenutnih problema s kojima se škole suočavaju je opi-
janje učenika na ekskurzijama, a u koja su uključeni i učenici koji po svojim obilježjima ne pri-
padaju rizičnoj skupini. Počeci pijenja mladih uglavnom se vežu uz društvo u kojem se mlade
osobe kreću i kojem se žele svidje , a oni nenaviknu na alkohol nerijetko dozive lakša ili teža
trovanja kao i intervenciju hitne pomoći. Učitelji mogu prepozna učenike koji zlouporabljuju
alkohol kroz vidljivo smanjene intelektualne mogućnos i slabljenje školskog uspjeha, odsut-
nost i uspavanost na satu, razdražljivost, svadljivost, nediscipliniranost, te zadah po alkoholu.
Iden fi kacijom upravo navedenih problema, odnosno čimbenika rizika, moguće je pre-
pozna rizične skupine djece i osmisli , te planirano provodi programe uključivanja
obitelji u pomoć djetetu, individualne intervencije u obliku radionica i vježbi usvajanja
prihvatljivih strategija suočavanja, osnaživanja, razvoja samopoštovanja, te odupiranja
vršnjačkom pri sku. Pravovremena sustavna društvena intervencija usmjerava se na ri-
zične čimbenike koji vode zlouporabi alkohola kod mladih: disfunkcionalna obitelji, ne-
dostatak ili potpuni gubitak roditeljskog autoriteta i nadzora, slaba volja za pohađanjem
škole i izvršavanje školskih obveza, neprihvaćenost i odbačenost od strane vršnjaka i dru-
gih osoba u socijalnom okruženju, nega vni uzori u medijskom i stvarnom životu, pripad-
nost rizičnim vršnjačkim skupinama - „bandama“.

4 Glavak Tkalić, R., Mile ć, G.M., Maričić, J., Wertag, A. (2012.), Zlouporaba sredstava ovisnos u općoj populaciji Republike
Hrvatske: istraživačko izvješće. Zagreb: Ins tut društvenih znanos Ivo Pilar i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade
Republike Hrvatske.
185