Page 22 - ALKOHOL

liječenje alkoholizma

Vrlo mali broj alkoholičara prepoznaje i priznaje svoj problem s konzumacijom alkohola.
U ranije spomenutom istraživanju Tkalić i sur. (2012.) samo 1,5% sudionika, u dobi izme-
đu 15 i 64 godine, smatra kako ima problem s pijenjem alkohola. Od ukupnog broja ispi-
tanika u dobnoj skupini između 15 i 24 godine 1,1% percipiralo je postojanje problema s
konzumacijom alkohola, a zdravstvenoj ustanovi obra lo se njih 0,3%. Najveći postotak
pomoći zatražila je skupina ispitanika u dobi između 35 i 44 godine, što je vrlo vjerojatno
rezultat utjecaja obitelji alkoholičara.
Nema specifi čnog lijeka koji bi se prepisao u slučaju liječenja alkoholizma. Liječenje je us-
mjereno na uzimanje vitamina i drugih sredstva za liječenje pratećih boles (npr. boles
jetre), te lijekova za smirenje. Te dis (poznat i kao: esperal, abs nil, antabus, aversan)
služi za pos zanje stabilne i trajne aps nencije. Reakcije jela do kojih dovodi u kontaktu
s alkoholom su: crvenilo lica i gornjeg dijela jela, malaksalost, znojenje, osjećaj topline,
slabost, osjećaj gušenja, povraćanje, kardiovaskularne komplikacije. Smrtonosne reak-
cije (prilikom konzumacije alkohola)na te dis su rijetke, ali ipak postoje. Bez kontakta s
alkoholom te dis ne proizvodi nikakve reakcije i izlučuje se iz organizma unutar 48 sa .
Te dis nije lijek, ne liječi alkoholizam, već služi za kontrolu zlouporabe alkohola. Dugotraj-
nim uzimanjem može izazva neke neželjene efekte, te nije primjenjiv na svim osobama.
Psihoterapijsko liječenje može bi grupno,
individualno ili obiteljsko. Obiteljska psiho-
terapija temelji se na defi nicija alkoholizma
kao boles cijele obitelji, ne pojedinca. Vrlo
je važno liječenog alkoholičara ponovno
socijalizira , tj. pomoći mu u rekonstruk-
ciji i obnavljanju narušenih odnosa unutar
obitelji, među prijateljima, vršnjacima, na
poslu, općenito životnoj okolini. Aktualni
pristupi liječenju alkoholičara sve se rjeđe
oslanjaju na dugotrajna i skupa bolnička li-
ječenja. Naglašava se važnost liječenja i re-
habilitacije alkoholičara u njegovoj okolini,
obiteljskoj i radnoj sredini. Zato danas sve veću važnost i značajnu ulogu imaju klubovi
liječenih alkoholičara kao udruge samopomoći.
U Hrvatskoj djeluje oko 170 klubova liječenih alkoholičara.
Klubovi liječenih alkoholičara su grupe podrške korisnicima koji se uključuju najčešće -
jekom ili nakon bolničkog liječenja, a svrha im je pružanje podrške jekom aps nencije
i vođenje osobne promjene. Liječenje u takvim klubovima ima dvostruku svrhu: prva je
usmjerena na psihosocijalnu rehabilitaciju, a druga na resocijalizaciju osobe. Psihijatar
Hudolin, sredinom 60-ih godina osnovao je prve takve programe u kaznionici Lepoglava,
koje je potom proširio po Hrvatskoj. Najvažnije je, ipak, pitanje aps nencije. Aps nencija
je osnovni zahtjev i prvi vidljivi uspjeh. Novo, ne-alkoholičarsko ponašanje nije dovoljno,

188