Page 16 - ALKOHOL

rizični čimbenici

Opasnos , uz čiju prisutnost određeni pojedinac ima veću vjerojatnost razvoja proble-
ma u ponašanju, defi niraju se kao rizični čimbenici. Konzumacija alkohola s jedne strane
može bi rizični čimbenik za razvoj nekog poremećaja u ponašanju, ali jednako tako alko-
holna ovisnost može bi posljedica rizičnih čimbenika kojima je pojedinac okružen. Poja-
čana sklonost konzumiranja alkohola posljedica je nega vnih socijalnih utjecaja kao što je
nedostatak roditeljske i društvene kontrole, dostupnost alkohola, društveno prihvaćanje
konzumacije alkohola mladih u različi m prigodama, reklamiranje alkohola (ponajviše
piva, šampanjca, vina kao „prehrambenog“ proizvoda) što vodi cjelokupnoj dezinhibiciji i
nesposobnos mladih da se odupru nega vnim utjecajima.
Adolescencija je razdoblje dinamičnih i intenzivnih psihičkih i fi zičkih promjena, pri čemu
se mlada osoba s jedne strane ponaša kao dijete, a s druge strane traži da ju se tre ra
kao odraslu. Posljedica takvog razvojnog raskoraka je prisutnost intenzivne nesigurnos
i nestabilnos . U tom razdoblju mladi su izloženi brojnim rizičnim faktorima i problemi-
ma, a prisutni psihološki poremećaji dosežu svoj vrhunac (npr. ovisnos , depresija, su-
icidalnost, poremećaji hranjenja, an socijalna i delikventna ponašanja). Kriza iden teta
karakteris čna za adolescenciju vrlo često pogoduje odluci da se posegne za ispijanjem
alkoholnih pića, posebice ako sredina (vršnjaci) to i očekuju od mlade osobe. Zlouporaba
sredstava ovisnos , u populaciji adolescenata, jedan je od vodećih i najvećih psihosoci-
jalnih problema današnjeg društva. Trend konzumacije i zlouporabe sredstava ovisnos
povezuje se sa sve mlađom dobnom skupinom djece i sve većim brojem mladih ljudi koji
pokušavaju rješava svoje probleme i teškoće na taj način.
Rizični čimbenici pridonose boljem razumijevanju i prevenciji zlouporabe alkohola.
Rizične čimbenike prisutne prilikom razvoja ovisnos možemo podijeli na osobne i okolinske.
Osobni rizični čimbenici

• nisko samopoštovanje;
• depresivnost;
• beznadnost;
• neučinkovite strategije suočavanja s problemima.

Najizraženiju povezanost sa zlouporabom sredstava ovisnos ima depresija. U istraživanju
provedenom na uzorku zadarskih ovisnika, njih 9% navelo je da su depresija i drugi oblici
2
neurotskih simptoma bili glavni mo vi za prvo uzimanje sredstava ovisnos . U istraži-
vanjima provedenim na mladima u Americi rezulta pokazuju kako 7% depresivnih ado-
lescenata jednom tjedno konzumira alkohol . Adolescen izloženi većem broju stresnih
3
događaja, uz izostanak razumijevanja i podrške roditelja i drugih osoba iz svoje okoline,
teško prolaze

2 Vulić - Prtorić A., Prtorić S. (1999) Rezulta epidemiološkog istraživanja ovisnos o drogama u zadarskoj županiji i implika-
cije za ranu prevenciju, 7. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Split, 26. - 30. 10. 1999. Knjiga sažetaka, str. 69.
3 Vulić-Prtorić A. (2004) Depresivnost u dje njstvu i adolescenciji, Jastrebarsko: Naklada Slap
182