Page 45 - ALKOHOL

povezanost konzumacije
alkohola s konzumacijom marihuane

i školskim neuspjehom djece

Promjenom društvenih vrijednos postali smo svjedoci porasta učestalos rizičnih pona-
šanja mladih kao sastavnog dijela svakodnevnih pojava u našim školama i društvu. Dje-
ca i mladi iz neinformiranos i neznanja, pod utjecajem vršnjaka i često štetnih poruka
iz medija, teško prihvaćaju upozorenja o opasnos ma različi h oblika njima dostupnih
sredstava ovisnos .
Istraživanja pokazuju da hrvatski učenici spadaju u grupu izuzetno velikog rizika za pijenje
alkohola i uzimanje droga.
Danas mladi u Hrvatskoj žive u okolini gdje je alkohol dio svakodnevnog života. Alkoholno
piće se smatra prihvatljivim sredstvom pos zanja ugode. Iako je prodaja alkohola, kao i
konzumacija, zabranjena ispod određene dobi, raste broj djece školske dobi koja imaju
problem s alkoholom i drugim sredstvima ovisnos (The European School Survey Project
on Alcohol and Other Drugs – ESPAD, 2011.).
Alkohol je prvo sredstvo ovisnos koje mladi probaju i s njime se najčešće prvi put su-
sretnu u obiteljskom okruženju gdje im alkohol nerijetko ponude roditelji ili netko od
rodbine. Sta s čki podaci koji govore o sve ranijem početku pijenja i prvih opijanja kod
mladih vrlo su alarmantni te je važno napomenu da relevantna istraživanja pokazuju da
ako nejdžer pije prije nego napuni 15 godina, ima če ri puta veću vjerojatnost da razvije
ovisnost o alkoholu i sedam puta veću vjerojatnost da će bi sudionik prometne nesreće.
Kod alkoholičara koji ne prestaju pi smanjuje se očekivano trajanje života za 10 do 15
godina, a najčešći uzrok smr alkoholičara je nasilna smrt.
Među m postoji široki spektar činjenica koje ohrabruju mlade ljude na početak konzu-
miranja alkohola. Najčešće su to pri sak vršnjaka, pri sak medija (reklamiranje u prvom
redu piva kao glorifi ciranog napitka), druženje s vršnjacima koji piju i okupljanje kod kuće,
na ulici, u parkovima, posjedovanje prevelike količine novca i velika kupovna moć kod
nekih mladih, te bježanje od problema u školi ili u obitelji.
U procesu socijalizacije od posebne važnos su pojedinci iz okoline koji služe kao model
i preko kojih osoba usvaja obrasce ponašanja. Tijekom razdoblja adolescencije vršnjaci
utječu jedni na druge na različite načine koji dovode do promjena ponašanja. Jedan od h
načina je vršnjački pri sak koji se javlja se kao sastavni dio socijalizacije i grupnih procesa,
a odnosi se na pri sak koji mladi doživljavaju od strane prijatelja i vršnjačke skupine s
ciljem da učine nešto što ne žele ili za što se još ne osjećaju spremnima.
Osobe niskog samopoštovanja u većoj mjeri popuštaju zahtjevima i očekivanjima drugih,
koji se u razdoblju adolescencije odnose na usklađivanje s ponašanjem vršnjaka. Za razvoj
samopoštovanja presudni su odnosi s vršnjacima, te se istovremeno s pojmom o sebi
razvija i interpersonalna (međuljudska) orijentacija.

211