Page 40 - ALKOHOL

konzumacija alkohola
kod adolescenata i mladih

Alkoholizam u adolescenciji
Adolescencija je prijelazno vrijeme u kojem osoba prolazi mnoge fi zičke i psihičke promje-
ne. Osim što se mijenjaju razine određenih hormona u ljudskom jelu, adolescencija je i
vrijeme pojačanog razvoja ljudskog mozga. Za mnoge mlade ljude ovo je prvo razdoblje u
životu u kojem se uz svoje poznanike iz dje njstva, počinju intenzivnije druži i s novim
prijateljima i školskim kolegama. U ovome se životnom razdoblju javlja pojačani pri sak
„uklapanja u društvo“ ili „pripadanja skupini“, kako bi se osoba osjećala društveno prihva-
ćenom. Novonastale okolnos mogu bi zbunjujuće i teško razumljive, i mlade osobe se s
njima ponekad teško nose. Često je sposobnost mlade osobe da donese ispravnu ili sigurnu
odluku također u fazi sazrijevanja. Izlažući mozak alkoholu u ovom periodu možemo preki-
nu ključne procese moždanog razvoja, posljedično uzrokujući razvoj intelektualnih smet-
nji te daljnju eskalaciju opijanja koja će s vremenom ima sve teže zdravstvene posljedice.
Konzumacija alkohola, njegovo prekomjerno korištenje, kao i posljedice pretjerane kon-
zumacije alkohola predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem u našoj državi, ali i svi-
jetu. Posebno ozbiljan problem, kako medicinski tako i društveni čini porast konzumacije
alkoholnih pića među djecom i mladima. Naša kultura, koja svojim običajima zauzima bla-
gonakloni stav prema konzumaciji alkohola zapravo po če društvo na njegovo korištenje
i konzumaciju te tako stvara preduvjete za stvaranje novih ovisnika.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da su boles povezane s alkoholom u
Republici Hrvatskoj za muškarce drugi po redu rizični čimbenik (nakon pušenja duhana)
koji je odgovoran za 14,2% ukupnog opterećenja bolešću, dok je za žene alkohol na pe-
tom mjestu, s udjelom od 4,3% u ukupnom opterećenju bolešću. Potrošnja alkohola po
glavi stanovnika povećala se u većini zemalja svijeta, posljedično tome dolazi do porasta
broja ovisnika o alkoholu, kao i porasta broja posljedica koje nastaju njegovom dugotraj-
nom konzumacijom.
Podaci ESPAD (The European SchoolSurvey Project on Alcohol and Other Drugs) istraži-
vanja daju poražavajuće rezultate prema kojima su trendovi učestalos pijenja alkohola u
adolescenata u stalnom porastu.
U 2007. godini, alkohol je barem jednom u životu pila većina učenika i to od 92% u 1. raz-
redu srednje škole do 95% učenika u 2. razredu srednje škole, najčešće u vlas tom domu,
na nagovor roditelja ili rođaka. Da se više od 10 puta opilo u posljednjih 12 mjeseci, izjavilo
je 7% dječaka i 3% djevojčica 1. razreda te 10% dječaka i 4% djevojčica 2. razreda srednje
škole (15 –16 godina). Svaki je sedmi učenik pri posljednjem pijenju popio litru piva ili više.
Gotovo svaki drugi učenik (46%) u posljednjih 30 dana je u dućanu za sebe kupio pivo, svaki
treći (31%) vino, a svaki četvr (26%) žestoko piće (Plan razvoja javnog zdravstva za razdob-
lje 2011-2015. godine, „Narodne novine“, broj 49/11). U 2011. godine provedeno je novo
ESPAD istraživanja. Rezulta ESPAD istraživanja pokazuju na problem ekscesivnog pijenja
alkohola („binge drinking“) među mladima u našoj zemlji. Naime, Hrvatska se u odnosu na
206