Page 38 - ALKOHOL

društveni rizik

Osim činjenice da je konzumiranje alkohola od strane maloljetnika protuzakonito, ono
također predstavlja rizik za pojedinca i društvo u cjelini.
Alkoholiziranost vozača kod izazivanja prometnih nesreća

Prema službenim podacima brzina i alkohol glavni su uzroci prometnih nesreća u Hrvatskoj.
U 2014. godini alkoholizirani vozači skrivili su 4024 prometne nesreće, od toga 1639 ne-
sreća s nastradalim osobama, 2310 nesreća s teško ozlijeđenim osobama i 66 nesreća s
poginulim osobama.
Istraživanja pokazuju da iako većinu prometnih nesreća izaziva više od jednog čimbenika,
alkohol je uzrok trećine prometnih nesreća sa smrtnim ishodom.
Kod vozača, promjene u fi ziološkim funkcijama i ponašanju počinju se javlja s 0,2 ili
0,3 promila alkohola u krvi. Već kod prisustva 0,5 promila alkohola u krvi dvostruko je
učestalije pogibanje vozača u prometu, nego kod potpune trijeznos . Kod 1,0 promila to
pogibanje u prometu vrtoglavo raste, čak na 10 puta više u odnosu na potpuno trijezne
vozače, odnosno na 100 puta više, kod 2,0 promila.
Svi dostupni podaci neupitno upućuju na opijanje naših mladih prvenstveno vikendom,
pa ne čudi da je stopa pogibanja u prometu najviša upravo vikendom u periodu od 23:00h
do 4:00h. U tom periodu ne pogibaju samo vozači osobnih vozila, već i motociklis , od-
nosno pješaci i biciklis kao žrtve prometnih nesreća.
Također prema službenim podacima, vozači koji su za vrijeme vožnje imali više od 1,5
promila, krivci su i za najviše žrtava.
Alkohol po skuje i usporava moždane funkcije. Njegov učinak traje dulji vremenski peri-
od, a suprotno vjerovanju jaka kava ili hladni tuš neće pomoći da se alkohol brže ukloni
iz jela.
Alkohol ima jak utjecaj na vozačke sposobnos . Zbog depresije racionalnog razmišljanja
alkoholizirani vozači često precjenjuju svoje mogućnos .
Neki od učinaka alkohola koji utječu na vožnju uključuju:
• vrijeme reakcije – usporenje svih refl eksa smanjuje sposobnost brzog reagiranja
• vid – mišići oka djeluju sporije. Mijenja se percepcija i pokretljivost oka, često
rezul rajući zamagljenim vidom i dvoslikama. Noćni vid i percepcija boja su
također umanjeni.
• praćenje – sposobnost procjene položaja vozila na ces , pozicije, brzine i kre-
tanja drugih vozila, središnje linije, prometnih znakova itd... može bi znatno
umanjena
• koncentracija – popušta koncentracija na vožnju i/ili se može javi pospanost
• prosuđivanje – po skujuće djelovanje (osoba ima smanjenu sposobnost logič-
kog prosuđivanja)

204