Page 21 - NASILJE

oblici nasilja

najčešće majke, jekom prve godine života. Privrženost se manifes ra kroz sreću i radost
kada je dijete s roditeljem, odnosno kroz strah i neugodu i kada je odvojeno od roditelja,
ili u traženju utjehe u roditelju kada je dijete u nepoznatoj ili opasnoj situaciji. Takva veza
s roditeljem djetetu omogućuje potrebnu sigurnost da istražuje svijet te oblikuje obrasce
ponašanja za sve buduće bliske odnose s drugim ljudima, koje će koris dalje kroz dje-
njstvo, adolescenciju i odraslu dob. Dijete iz ranog odnosa s roditeljima stvara određena
pravila i očekivanja, koja dalje prenosi na odnose s drugim ljudima u budućnos , što uve-
like utječe na njegov osjećaj vlas te vrijednos , vjerovanja i očekivanja o sebi, tumačenje
ponašanja drugih, kao i na sposobnost za razvoj primjerenih međuljudskih odnosa te
osjećaj sigurnos u vlas tom okruženju.
Teorija privrženos
U situacijama koje dijete doživi kao nesigurne ili prijeteće, ono traži zaš tu roditelja kroz
tzv. privržena ponašanja (plač, posezanje rukama prema roditelju i sl.). Takva ponašanja
za m ak viraju sustav privrženos roditelja, koji onda reagiraju na primjeren način pru-
žajući djetetu osjećaj sigurnos i zaš te putem maženja, umirivanja i grljenja.
Roditelji na djetetove potrebe ponekad odgovore adekvatno, ponekad neprimjereno ili u
nedovoljnoj mjeri, a nekad ih u potpunos zanemare. Ovisno o tome na koji način roditelj
najčešće reagira na potrebe svog djeteta, dijete razvija siguran ili nesiguran p privrženos .
Oko dvije trećine djece razvija siguran p privrženos . Roditelj takvog djeteta je najčešće
emocionalno dostupan te u pravo vrijeme i na pravi način odgovara na djetetove fi zič-
ke i emocionalne potrebe. Dijete tada osjeća da može slobodno istraživa svoju okolinu
jer ima roditelja za kojeg zna da će uvijek bi tu i da mu se uvijek može vra . Sigurno
privržena djeca su imaju više samopoštovanja, samostalnija su, lakše se prilagođavaju,
otpornija su na stres i manje impulzivna. Također, lakše stvaraju i održavaju prijateljstva,
imaju bolje odnose s autorite ma, bolje razvijene socijalne vješ ne te pos žu bolji us-
pjeh u školi. U odrasloj dobi lakše uspostavljaju bliske emocionalne odnose, suosjećajni
su, moralni i savjesni te uspostavljaju sigurnu privrženost i s vlas tom djecom.
Djeca čiji roditelji ili skrbnici često nisu odgovarali na primjeren način na njihove potrebe,
razvit će nesigurni p privrženos , koji se dalje može manifes ra kao anksiozni, izbje-
gavajući ili dezorganizirani p.
Djeca roditelja koji ponekad odgovaraju na njihove potrebe, a nekad ne, razvijaju anksi-
ozni p privrženos . Takvo dijete se teško odvaja od roditelja, budući da je nesigurno i
ima strah od napuštanja, te se ne upušta u slobodno istraživanje svoje okoline.
Djeca koja na temelju iskustva s roditeljima koji minimalno ili uopće ne odgovaraju na
njihove potrebe gube nadu te konačno odustaju od očekivanja, razvijaju izbjegavajući
p privrženos .
Djeca koja s jedne strane dobivaju primjerene reakcije od strane roditelja, no ujedno ima-
ju i iskustvo neadekvatnih odgovora (kažnjavanje, zlostavljanje) na neka svoja ponašanja,
razvijaju dezorganizirani p privrženos .

21