Page 12 - DROGE

marihuana

Ulični nazivi
Trava, vutra, ganđa, gras, cd, vulja, grinta,
điđa, žiža, mara, granje, zeleno, blitva, dži-
ka, munta, haplja, črč, butra, mumika, dim,
peljivo, hansaplast, mrkva, vrvina, đuđa,
đula, đuta, buksna, žika, gens, frula, madi,
grass, kuja, dim, cim, fi lm, ivona, maja, ma-
rica, marimahuna.

Marihuana je zelena, siva, smeđa ili tamnosmeđa mješavina osušenih i usitnjenih stablji-
ka, listova, cvjetova i sjemenki boga h opojnom smolom, većinom ženske biljke u cvatu
ili poslije cvjetanja. Marihuana podsjeća na začin s dijelovima stabljike i sjemenkama, a
hašiš dolazi u obliku smeđe-crnih pločica i grumenčića.
Riječ “kanabis” opisuje bilo koji oblik droge dobiven od indijske konoplje, uključujući ma-
rihuanu i hašiš. Kemikalija u kanabisu koja izaziva poremećaje svijes , poznata je pod
nazivom “THC.” Količina THC u pakiranju marihuane može znatno varira , pa samim me
i učinci marihuane.
Marihuana se obično puši kao ručno pripremljeni smotuljci (joint). Dim marihuane ima
opor i prepoznatljiv, obično, slatko-kiseli miris. Marihuana se također može miješa u
hranu ili piće, odnosno kao sastojak u ilegalno pripremljenim kolačima, keksima, bombo-
nima ili se pi kao napitak.
Kod pušenja marihuane, THC brzo prelazi iz pluća u krvotok. Krvotokom droga dolazi do
mozga i drugih organa u jelu. Apsorpcija je nešto sporija kada se marihuana konzumira
u hrani ili piću.
Neovisno o načinu unosa u jelo, THC djeluje na određene mjesta moždanih stanica, na-
zvana kanabinoidni receptori. Te receptore obično ak viraju kemikalije slične THC-u koje
se prirodno nalaze u ljudskom jelu i dio su neuronske komunikacijske mreže zvane endo-
kanabinoidni sustav. Ovaj sustav ima važnu ulogu u normalnom razvoju i funkciji mozga.
Najveća gustoća kanabinoidnih receptora nalazi se u dijelovima mozga koji utječu na
zadovoljstvo, pamćenje, razmišljanje, koncentraciju, percepciju osjeta i vremena te ko-
ordinirano kretanje. Marihuana pretjerano ak vira endokanabinoidni sustav, uzrokujući
učinke koje korisnici doživljavaju kao promjene percepcije i raspoloženja, poremećaje
koordinacije, poteškoće s razmišljanjem i rješavanjem problema te poremećaje učenja
i pamćenja.
Marihuana utječe na razvoj mozga, a kada je koriste mladi ljudi, njezini učinci na razmiš-
ljanje i pamćenje mogu traja dugo vremena ili čak bi trajni. Velika studija provedena na
Novom Zelandu pokazala je da su ljudi koji su počeli puši marihuanu u svojim nejdžer-
skim godinama, izgubili prosječno 8 bodova IQ-a (kvocijent inteligencije) u dobi između
13 i 38 godina. Važno je naglasi da izgubljene kogni vne sposobnos nisu u potpunos
obnovljene čak ni u onih ispitanika koji su kasnije u životu prestali puši marihuanu.
82