Page 9 - DROGE

mladi - rizična skupina
za razvoj ovisnosti

Kada govorimo o početku i razvoju problema s ovisnošću među čes m reakcijama je i
ona da se o tom problemu mnogo raspravlja, a samim me mnogo i zna. Nažalost, to nije
potpuno točno, te se upravo iz toga razloga ulaže trud i vrijeme u edukaciju mladih, ali i
roditelja, stručnih suradnika i općenito društva o ozbiljnos navedenog.
Uzmimo u obzir činjenicu da je udio mladog stanovništva u Hrvatskoj (do 19 godina) oko
20 %, a kada tome pridodamo i činjenicu da istraživanje pokazuje da je u prosjeku 27%
mladih u Hrvatskoj probalo najmanje jedno sredstvo ovisnos (ne uključujući alkohol i
cigarete), dolazimo do zabrinjavajućih brojki. Isto istraživanje o pijenju alkohola i uzima-
nju drugih droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other
Drugs, ESPAD), koje je istovremeno provedeno u ukupno 37 zemalja Europe i svijeta,
odnosno na ukupno više od 105.000 srednjoškolaca, upoznaje nas s podacima da se Hr-
vatska u odnosu na prosjek zemalja uključenih u istraživanje nalazi na visokom sedmom
mjestu po opijanju mladih (u posljednjih 30 dana opilo se 54% učenika), na još višem,
trećem mjestu po broju mladih koji su u posljednjih 30 dana pušili cigarete, te da je 18%
mladih u Hrvatskoj, a 17% prosječno u ostalim zemljama probalo marihuanu najmanje
jednom u životu.
U konačnici, u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoak vnih droga ukupno je
registrirano preko 30 suća osoba liječenih zbog zlouporabe psihoak vnih droga u Hrvat-
skoj. Nije li sve to pokazatelj da zapravo ne znamo dovoljno o početku i razvoju problema
ovisnos kod mladih? Samim me, važno je na svaki mogući način preven vno djelova ,
kako bi se u budućnos gore navedene brojke smanjile, odnosno kako bismo populaciju
mladih učinili što zdravijom.
U trenutku pisanja ovog teksta, gotovo sve dnevne novine prepune su detalja o tragičnom
događaju u Zagrebu, kada je petnaestogodišnjak preminuo uslijed konzumacije sinte č-
ke, legalno kupljene, droge. Takve situacije trenutno mobiliziraju ins tucije na pojačano
djelovanje, roditelje na oprez i daju materijale svima uključenima u proces prevencije
konzumacije sredstava ovisnos . No, zar je zaista potrebno da se ugasi mladi život kako
bismo učinili nešto konstruk vno? Možemo li još danas, učini nešto što će pomoći da se
takva situacija ne ponovi?
Adolescencija, ili pubertet, gotovo da su postali sinonim za problema čna ponašanja
mladih. Naravno, to je daleko od točnoga. Adolescencija pra pubertet, ona je psihološki
prijelaz iz dječje u odraslu dob. Odnosno, adolescencija predstavlja psihološku prilagod-
bu na tjelesne promjene, ali i prilagodbu funkcioniranja na zahtjeve koji se počinju pos-
tavlja pred mladu osobu. Tijekom h nekoliko godina (u prosjeku od 11-12-te godine, pa
sve do 18-te godine) mladi pokušavaju pronaći ravnotežu između novo dobivenih prava,
ali i novo nametnu h obaveza. Sve to vrlo često za posljedicu ima niz nepromišljenih
odluka i nesuglasica s okolinom, posebice s roditeljima. Upravo to razdoblje u životu mla-
de osobe predstavlja period najvećeg rizika za početak konzumacije sredstava ovisnos .
Istraživanja pokazuju da oko 50-60% srednjoškolaca jekom školovanja dođe u kontakt s
79