Page 17 - AM210114
P. 17
2 Djarason 13 yanüari 2021
Armand Hessels ta splika:
For di 30 aña pasá studiante di medisina
a pronostiká un pandemia
KRALENDIJK -- For personal militar i siudada- víktima ku e vírus mes.
di 30 aña pasá studiante di no na fin di e promé guera Tambe sa haña e libertat di
medisina a pronostiká un mundial. siudadano asina importante
pandemia manera esun ak- E echo ku vírus tabata ku no kier a permití infrak-
tual di Covid-19. Asta el a deskonosí, ademas di e situ- shon.
menshoná aña 2020. Echo ashon higiéniko defisiente Finalmente e gran kan-
ta ku kada 100 aña un pan- i e ousensia di aparato pa tidat di teoria di kòmplòt
demia asina por manifestá yuda respirashon, a aportá a krea basta duda tokante
su mes. Masoménos 100 masha n’e kantidat haltu di e intenshon di gobernante
aña pasá tabatin grip spañó, morto. i empresa. Den esei hopi
yamá tambe kabouter riba Pa hopi tempu kaba a a lubidá ku, kompará ku e
e islanan aki. Armand Hes- pronostiká ku e siguiente grip spañó, e reglanan seve-
sels bibá na Aruba, pero ku pandemia lo tuma lugá ma- ro pa limitá kontakto físiko
laso familiar ku Boneiru, soménos 100 aña despues. na un mínimo, den kombi-
a skirbi un artíkulo intere- Ya kaba for di 30 aña pasá nashon ku e alkanse grandi
sante tokante e pandemi- un studiante di medisina a di media sosial i spesial-
anan aki. bisa ku esaki lo tuma lugá mente e adelanto médiko, a Armand Hessels
masoménos rònt di aña pèrkurá p’e kantidat relati-
Grip spañó 2020. vamente modesto di morto. man; destrukshon di selva, sio similar manera t’e kaso
Desde mart 1918 te ku desaparishon di kantidat awor pa motibu di e vírus -
promé mitar di 1919, ma- Covid-19 Reflekshon di animal, kalentamentu na su rekuperashon.
soménos 500 mion hende Apénas sinku aña pasá Pa hopi hende ta difísil di mundu. Pero tambe p’e Esei ta nifiká ku e afan
(kasi 1/3 parti di e popu- Bill Gates a atvertí mundu pa komprondé ku e ‘ser populismo kresiente di pa prosperidat, dirigí na
lashon mundial di e tempu ku mester prepará pa un mas inteligente na mundu’ polítiko sin eskrúpulo du- mas konsumo, mester kam-
ei) a kontagiá ku e vírus di pandemia di grip ku lo aso- a keda tumbá p’e ser mas rante e último añanan, ku bia den bienestar, enfoká
e grip spañó. tá mund sin ningun duda. simpel. ta enfoká spesialmente na sobrebibí i rekuperashon
Durante e tempu kòrtiko Por lo general a ne- E desaroyonan indus- riba mas polarisashon den di nos medio-ambiente, nos
ei, durante di tres ola, en- glishá tur e atvertensi- trial i teknológiko impre- nan komunidat, miéntras mundu i konsekuentemente
tre 50 pa 100 mion hende a anan ei i (kasi) tur kos i shonante di e último dos ku nan ta abusá na grandi di nos mes.
fayesé komo konsekuensia tur hende a sigui normal. siglonan a hasi humani- di nan outoridat. Pero tambe e eksesonan
di e malesa. Pasobra...’ekonomia’ mes- dat asina petulante ku el a di ‘polítika’, ku na hopi
Posiblemente mas ku e ter sigui lora i kada infrak- imaginá su mes invensibel. Kambio pais ainda ta enfoká riba
kantidat di morto durante shon lo nifiká un redukshon El a permití su mes tur Meskos ku Covid-19 propio interes i interes di
e ocho añanan di e promé i di prosperidat. No a dura kos i nada a par’é. Meskos a fòrsa nos pa para ketu i partido i ku máksimo ta
di dos guera mundial kom- hopi promé ku mundu a ku tabata e kaso ku e pan- refleha, asina tambe tur e presta ‘servisio di lep’ na
biná. ripará na komienso di 2020 demia, el neglishá e kanti- konsekuensianan di nos transpa-rensia i bon gober-
E vírus a afektá e siste- ku di bèrdat tabata trata dat kresiente di atverten- aktitut lo konfrontá nos ku nashon. P’esaki tambe hopi
ma inmunológiko i frekue- atrobe di un pandemia se- sia di e último añanan. un nesesidat urgente: Pone a atvertí seriamente pa hopi
ntemente esaki sa kondusí rio. Spesialmente e plama- Spesialmente pa ku e kon- un paro n’e destrukshon aña. I aki tambe tin mes-
na infekshon di pulmon mentu rápido i e kantidat sekuensianan di su aktitut kontinuo di nos ‘habitat’ ter di kambio drástiko pa
serio. E grip spañó sa ku- grandi di morto na Italia a iresponsabel i egoséntriko: riba tèrmino korto i ku- eli-miná e abuso ku ‘polí-
minsá ku keintura haltu, kontribuí na esei. Polushon di tera, aire i la- minsá traha - ku sakrifi- tika’ sa hasi di su outoridat.
tosamentu, doló muskular E tráfiko aéreo intensivo Despues di basta aña
i di garganta, siguí pa kan- entre pais a kousa temor pa
Pashèntnan sa pèrdè asina nsianan di e grip spañó. Rúbrika ‘Kos p’awe’ bèk
sansio ekstremo i desmayo. un ripitishon di e konsekue-
hopi energia ku no por a ni P'esei a para mayoria parti
kome ni bebe mas. Respi- di e tráfiko aéreo den un den korant
rashon sa bira mas difí- fase tempran, miéntras ku
sil i dentro di algun dia e riba dje a minimalisá e kon- KRALENDIJK -- En- Extra, a sigui den pasonan nobo di e kolumna. E rúbri-
pashènt sa fayesé. taktonan entre siudadano trante awe den BONERIA- di su tata ku skirbimentu. ka aki a bira hopi popular.
te na un mínimo. Hopi pais NO ta sali bèk, despues di For di mucha di 14 aña kaba Franklin a skirbi tambe
Mucha i ansiano literalmente a bai literal- hopi aña, e rúbrika òf ko- el a skirbi su promé 'stori- un buki titulá 'E último
E populashon mas afek- mente 'na yabi’. lumna 'Kos p'awe', skirbí pa anan' den edishonnan di buelo', ku ta bai tokante un
tá tabata esun entre 20-40 Franklin Antoin. E rúbrika Pasku di Extra. aksidente di avioneta ku a
aña. Pero mucha i ansiano Supestimashon aki a sali durante un peri- Despues el a kuminsá sosodé masoménos 20 aña
tambe sa bira víktima. E Di mes e maneho aki a odo largu den Extra den skirbi un kolumna den e ko- pasá na Kòrsou.
plamamentu rápido tabata kousa hopi krítika. E kon- pasado. rant aki bou dje título 'Kos 'Kos p'a awe' ta sali riba
spesialmente konsekuensia sekuensianan di un ekono- Franklin, yu mayó di Bòi p'awe', ku ta e nòmber ku el djarason den BONERIA-
di e tráfiko intensivo di mia tranká lo kousa mas Antoin di BONERIANO i a mantené tambe pa e seri NO.