Page 17 - AM210114
P. 17

2                                                                                        Djarason 13 yanüari 2021


                                                             Armand Hessels ta splika:

       For di 30 aña pasá studiante di medisina




                               a pronostiká un pandemia





          KRALENDIJK -- For  personal militar i siudada-        víktima  ku e vírus mes.
       di 30 aña pasá studiante di  no na fin di e promé guera  Tambe  sa haña e libertat di
       medisina a pronostiká un  mundial.                       siudadano asina importante

       pandemia manera esun ak-       E  echo ku vírus tabata  ku no kier a permití  infrak-
       tual di Covid-19. Asta el a  deskonosí, ademas di e situ-  shon.
       menshoná aña 2020. Echo  ashon  higiéniko  defisiente       Finalmente  e gran kan-
       ta ku kada 100 aña un pan-  i e ousensia di aparato pa  tidat di teoria di kòmplòt
       demia asina por manifestá  yuda respirashon,  a aportá  a krea basta duda tokante
       su mes. Masoménos 100  masha n’e kantidat haltu di  e intenshon di  gobernante
       aña pasá tabatin grip spañó,  morto.                     i empresa. Den esei hopi
       yamá tambe kabouter riba       Pa hopi tempu  kaba a  a  lubidá ku, kompará ku e
       e islanan aki. Armand Hes-  pronostiká ku e siguiente  grip spañó, e reglanan seve-
       sels bibá na Aruba, pero ku  pandemia lo tuma lugá ma-   ro pa limitá kontakto  físiko
       laso familiar ku Boneiru,  soménos 100 aña despues.  na un mínimo, den kombi-
       a skirbi un artíkulo intere-  Ya kaba for di 30 aña pasá  nashon ku e alkanse grandi
       sante tokante e pandemi-    un studiante  di medisina a  di media sosial i spesial-
       anan aki.                   bisa ku esaki lo tuma lugá  mente e adelanto médiko, a                        Armand Hessels
                                   masoménos rònt di aña  pèrkurá p’e kantidat  relati-
                Grip spañó         2020.                        vamente modesto  di morto.   man; destrukshon di selva,  sio similar manera t’e kaso
          Desde mart 1918 te ku                                                              desaparishon di kantidat  awor pa motibu di e vírus -
       promé mitar  di 1919, ma-              Covid-19                   Reflekshon          di animal, kalentamentu  na  su rekuperashon.
       soménos 500 mion hende         Apénas sinku aña pasá        Pa hopi hende ta difísil  di mundu. Pero tambe p’e        Esei ta nifiká ku e afan
       (kasi 1/3 parti di e popu-  Bill Gates a atvertí mundu  pa komprondé  ku e ‘ser  populismo kresiente di  pa prosperidat, dirigí na

       lashon mundial di e tempu  ku mester prepará pa un  mas  inteligente na mundu’  polítiko sin eskrúpulo du- mas konsumo, mester kam-
       ei) a kontagiá ku e vírus di  pandemia di grip ku lo aso-  a keda tumbá  p’e ser mas   rante  e último añanan, ku  bia den bienestar, enfoká
       e grip spañó.               tá  mund sin ningun duda.    simpel.                      ta  enfoká   spesialmente  na sobrebibí i rekuperashon
          Durante e tempu kòrtiko     Por lo general a ne-         E desaroyonan indus-      riba mas polarisashon den  di nos medio-ambiente, nos
       ei, durante  di tres ola, en-  glishá tur e atvertensi-  trial i teknológiko impre-   nan komunidat, miéntras  mundu i konsekuentemente
       tre 50 pa 100 mion hende a  anan ei i (kasi) tur kos i  shonante  di e último dos  ku  nan ta abusá na grandi  di nos mes.
       fayesé komo konsekuensia  tur hende a sigui normal.  siglonan a  hasi  humani-        di nan outoridat.               Pero tambe e eksesonan
       di e malesa.                Pasobra...’ekonomia’  mes-   dat asina petulante ku el a                               di  ‘polítika’, ku na hopi
          Posiblemente mas ku e  ter sigui lora i kada infrak-  imaginá  su mes invensibel.             Kambio            pais ainda ta enfoká riba
       kantidat di morto durante  shon lo nifiká un redukshon      El a permití su mes tur      Meskos ku Covid-19  propio interes i interes di
       e ocho añanan di e promé i  di prosperidat. No a dura  kos i nada a par’é. Meskos  a fòrsa nos pa para ketu i  partido i ku máksimo ta
       di dos guera mundial kom-   hopi promé  ku mundu a  ku tabata e kaso ku e pan-        refleha,  asina  tambe  tur  e  presta ‘servisio di lep’ na
       biná.                       ripará na komienso  di 2020  demia, el neglishá e kanti-  konsekuensianan  di nos  transpa-rensia i bon gober-
          E vírus a afektá e siste-  ku  di bèrdat  tabata trata  dat  kresiente di atverten-  aktitut lo konfrontá nos ku  nashon. P’esaki tambe hopi
       ma inmunológiko i frekue-   atrobe di un pandemia se-    sia  di e último  añanan.  un nesesidat  urgente: Pone  a atvertí  seriamente pa hopi

       ntemente esaki sa kondusí  rio. Spesialmente e plama-    Spesialmente pa ku e kon-    un  paro  n’e  destrukshon  aña. I  aki  tambe tin  mes-
       na infekshon di pulmon  mentu rápido i e kantidat  sekuensianan di su aktitut  kontinuo  di nos ‘habitat’  ter di kambio drástiko pa
       serio. E grip spañó sa ku-  grandi di morto na Italia a  iresponsabel i egoséntriko:  riba    tèrmino  korto  i  ku-  eli-miná e abuso  ku ‘polí-
       minsá  ku keintura  haltu,  kontribuí  na esei.          Polushon di tera, aire i la-  minsá traha  - ku sakrifi-  tika’ sa hasi di su outoridat.
       tosamentu, doló muskular       E tráfiko aéreo intensivo                              Despues di basta aña
       i di garganta, siguí pa kan-  entre pais a kousa temor pa
       Pashèntnan sa pèrdè  asina  nsianan di e grip spañó.  Rúbrika ‘Kos p’awe’ bèk
       sansio  ekstremo i desmayo.  un ripitishon di e konsekue-

       hopi energia ku no por a ni  P'esei a para mayoria parti
       kome ni bebe mas. Respi-    di  e  tráfiko  aéreo  den  un                       den korant
       rashon sa bira mas difí-    fase tempran, miéntras ku
       sil i dentro di  algun dia  e  riba dje a minimalisá e kon-  KRALENDIJK -- En-        Extra, a sigui den pasonan  nobo di e kolumna. E rúbri-
       pashènt sa fayesé.          taktonan entre  siudadano  trante awe den BONERIA-        di su tata ku skirbimentu.  ka aki a bira hopi popular.
                                   te na un mínimo. Hopi pais  NO ta sali bèk, despues di  For di mucha di 14 aña kaba       Franklin a skirbi tambe
             Mucha i ansiano       literalmente a bai literal-  hopi aña, e rúbrika òf ko-   el a skirbi su promé 'stori-  un buki titulá 'E último
          E populashon mas afek-   mente 'na yabi’.             lumna 'Kos p'awe', skirbí pa  anan' den edishonnan di  buelo', ku ta bai tokante un
       tá tabata esun entre 20-40                               Franklin Antoin. E rúbrika  Pasku di Extra.               aksidente di avioneta ku a
       aña. Pero mucha i ansiano           Supestimashon        aki a sali durante un peri-     Despues el a kuminsá  sosodé masoménos 20 aña
       tambe sa bira víktima. E       Di mes e maneho aki a  odo largu den Extra den  skirbi un kolumna den e ko-         pasá na Kòrsou.
       plamamentu rápido tabata  kousa hopi krítika. E kon-     pasado.                      rant aki bou dje título 'Kos    'Kos p'a awe' ta sali riba
       spesialmente konsekuensia  sekuensianan di un ekono-        Franklin, yu mayó di Bòi  p'awe', ku ta e nòmber ku el  djarason den BONERIA-
       di  e  tráfiko  intensivo    di  mia tranká  lo kousa mas  Antoin di BONERIANO  i  a mantené tambe pa e seri  NO.
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22