Page 28 - EXTRA
P. 28

28                                                                           Djaweps 15 Febrüari 2018
        BONEIRU


                                          Famia Domacassé


                                                   di Playa Pabou

                                                                            30

                                                                                                     Pa: Bòi Antoin

            Bida bou di laman    èrko. Espektativanan tabata ku na fin  bia ku mi ta yora. Pero, miéntras ku mi  un área alehá na e parti nortwèst di
        Bon  mirá, e surgimentu di Boneiru  di 1962, nèt promé ku temporada haltu  tabata para mira nan karga e kaha di  Boneiru. Nos a buska tantu for di laman
      komo destinashon pa turistanan ku  di turismo, e hotèl aki lo a keda kla.  morto di Big Bas Marin sali for di Misa  komo for di tera sin resultado. Hugo a
      tabata en buska di bida bou di laman  Pero e espektativa aki no a bira realidat.  San Bernardo, mi wowonan a yena ku  sugerí nos pa bai Kadaster, na unda nan
      bunita tabata na prinsipio di dékada  E trabounan a eksperensiá tardansa  awa. Djis patras mi por a mira Ibu  tin fotonan aéreo di e isla, ku nos a
      setenta. Promé ku esei no tabatin asina  basta formal. Diferente sirkunstansia a  Domacassé, e promé guia di buseo di  skrutiná eksitantemente. I enbèrdat,
      tantu turista sambuyadó di e tipo ku  pone ku e trabounan a kana ménos duru  Boneiru. I ora ku m’a mir’é, mi a realisá  hasiendo uso di un vergrootglas potente,
      Boneiru konosé awendia.  Tabatin  ku loke a premirá.   ku e tatanan ku a funda e industria di  nos a deskubrí nos paraiso, protehá pa
      sambuyadó sí, pero ku tabata bini pa  Dia 1 di ougùstùs 1963 Hotel Bonaire  buseo riba e isla aki, ta bayendo.”  refnan pisá den laman i un mondi
      harpuná piská.             a habri su portanan. Gobernador  “Awor ta solamente Ibu ku mi a keda  impenetrabel for di tera. Aki, meimei di
        Hubert (Buchi Ibu) Domacassé tabata  Nicolaas (Colá) Debrot a habri e hotèl  ku e memorianan di e tempu di ku-  tur esaki, e vergrootglas a revelá un
      hopi pegá ku Don Steward den e tempu  ofisialmente “ku yabi di oro”, manera  minsamentu. Basilio no tabata solamen-  playa chikitu.”
      di Zeebad/Flamingo Beach Club. Nan  korantnan di e tempu ei a reportá.  te un guia di buseo stimá pa e promé  E soño di un sentro di buseo na Nu
      tabata hiba e turistanan di Flamingo  Ku apertura di Hotel Bonaire un pe-  sambuyadónan ku a kuminsá bini  Kove nunka a realisá, no opstante ku
      Beach Club bai sambuyá na diferente  riodo nobo a habri pa turismo boneriano.  Boneiru, sino e tabata mi amigu. Huntu  tur hende na Aquaventure tabata eksitá
      sitio bou di laman.        Prensa a dediká hopi atenshon na e  nos a habri hopi sitio di buseo eksitante.  ku e proyekto nobo di Nu Kove. E per-
        E periodo di Don i Buchi Ibu na Fla-  apertura. Entre otro tin korant ku a saka  Mi sitio faborito tabata Nu Kove.”  sonal di Aquaventure tabata ansioso pa
      mingo Beach Club ta kore di 1963 pa  edishonnan spesial pa pone atenshon           nan turno yega pa hiba sambuyadónan
      1972. Na 1972 Don Steward a kuminsá  riba e echo importante aki.  Sentro Nu Kove   e portal spesial aki den ref. Despues di
      haña problema ku e doñonan di e hotèl  E hotèl a habri ku 24 kamber dòbel          tempu a logra traha e kaminda ku ta bai
      aki. Don ta papia di “my first fight with  ku tres suite. Na total e hotèl por a   kosta.
      the new owner.”            akomodá den un solo bia sesenta per-                       Un boto ku nos tabata yama “The
        Di un dia pa otro nan a retir’é for di  sona. E edifisio prinsipal tabata di tal  Bull”, no asina bunita, pero si funshonal,
      Flamingo Beach. Pero Don no a keda  forma konstruí ku e por a risibí, entre        por a sali for di Nu Kove ku gruponan di
      masha tempu sin trabou. Dia promé di  80 pa 100 persona, teniendo kuenta ku        ocho sambuyadó asina eksitá pa bishitá
      yüni 1972 e doño di Hotel Bonaire a pidié  eventual ekspanshon di e hotèl.         e sitionan di buseo normalmente no
      pa organisá un sentro di buseo en  Un arkitekto di Colombia a bin                  aksesibel na e kosta di Slagbaai i
      konekshon ku reapertura di e hotèl aki.  diseñá e hotèl aki riba inisiativa di Julio  Washington. Fásilmente nos por a rea-
        Buchi Ibu a papia di e tempu ei: “E  Abraham i sr. M.A. Linnartsz. P’esei        lisá tres trep pa dia for di Nu Kove. Nu
      idea tabata pa nos start serio ku un  tambe na apertura di e hotèl a entregá       Kove tabata un eksperensia eksitante,
      sentro di buseo na Flamingo. Pero a bini  e esposa viuda di Julio Abraham, sra.    un “happening” na aña 1974, kua
      yen di bululú i tur kos a kaba na ‘arroz  J.C. (Da) Abraham-Craane, un asina ya-   memorianan mester keda kompartí ku
      con coco’. Na un sierto momentu Don  má ‘oorkonde’, di kua a pone esun origi-      tur hende.
      a bai Hotel Bonaire. Tur kos tabata Don,  nal den murayanan di e edifisio             Den su promé añanan ku Aqua-ven-
      Don i Don. Pero Don mes no tabata ni  prinsipal.                                   ture na Hotel Bonaire Don tabatin
      un instruktor na kuminsamentu. E mes                                               solamente un kompetidor fuerte den in-
      tabata hasi kos parotin. Ta despues nan  Mundu nobo                                dustria di buseo. Peter Hughes na Fla-
      a yud’é i pone ku el a kèch e kos.  Tabata na Hotel Bonaire ku un mundu            mingo Beach Hotel tabata e úniko
      Pasobra kon ku bo mir’é, Don gusta  nobo a habri pa Boneiru den su turismo  Basilio Marin, kolega di Buchi Ibu.  sentro di buseo riba e isla huntu ku
      broma, manera kos ku ta un artista e  di buseo. E isla su bida bou di laman a  Na 1974, Aquaventure, operando for  Aquaventure. Segun Don, Peter no
      ta. Pero nos mester atmití ku e tambe  bira un atrakshon mundial grandi.  di e playa di Sunset Beach Hotel, tabatin  tabata un hende ku tabata enkurashá e
      a hasi hopi pa Boneiru.”   Turistanan di buseo a kuminsá basha  un boto disel grandi yamá Coral Queen.  libertat di sambuyamentu. Nu Kove
        Don Steward a kombensé Buchi Ibu  bin Boneiru.       Kapitan di e barku aki tabata Basilio  tabata pa un periodo spesial e propio
      pa bin traha na Hotel Bonaire huntu  Pa Buchi Ibu tambe na Hotel Bonaire  Marin, un hòmber kurpa grandi i robusto.  teritorio privá di Aquaventure.
      kuné. Buchi Ibu a aseptá tambe.  un otro mundu a habri. Einan a bira e  Bas tabata kapitaniá e boto aki mayoria
                                 operashon di Don Steward. Nan a bira  bes pa e punta wèst di Boneiru, loke  Habitat
             Hotel Bonaire       mas moderno, Aquaventure. Ken mas  tabata tuma henter un dia, mirando e  Sinembargo, otro operadónan di
        Dia 10 di mei 1961 a pone e promé  tabata traha einan? Tabatin Theodoor  distansia. Tabata e mihó lugánan di  buseo a bini despues, i sambuyamentu
      piedra pa konstrukshon di Hotel Bonaire  Martijn, Chali Engelhardt, Basilio Marin,  sambuyamentu di e tempu ei.  na kosta a eskalá. Na mes momentu
      na Playa Lechi. Esaki despues ku a  despues Ady Everts, Eddy Statia i algun  Don a splika: “Sinembargo, nos no  Don tabata okupá ku konstrukshon di
      yega na un akuerdo ku e grupo antiano  boneriano mas.  por a logra kombensé Hotel Bonaire ku  Habitat. Kosnan a kuminsá kambia.
      ku a entamá e proyekto aki. E hotèl lo  Don Steward a skirbi di Basilio Marin  Basilio, na momentu ku e tabata sali  Personal di  Aquaventure a haña
      a bin konsistí di 30 kamber dòbel ku  na esaki su morto: “No ta sosodé hopi  pa hiba sambuyadónan na e parti ei di  atrakshonnan nobo. Buchi Ibu asina a
                                                             Boneiru, tabatin mester di e lunchboxnan  yega tambe Habitat, den servisio di Don
                                                             tempran si e tabata deseá di yega bèk  Steward.
                                                             promé ku anochi sera. Debí na su lucha  Buchi Ibu den Herensia: “Nos mester
                                                             konstante ku Hotel Bonaire, mi a disidí  a bai Habitat. Habitat tabata un lugá
                                                             di trata na buska un otro solushon.”  spesial pa sambuyadó i Don tabata
                                                                Don ta sigui: “Bas”, m’a bisa un dia,  ‘bezig’ ku esei. Ami tabata esun ku
                                                             “tin basta”. Nos lo kumpra un pida  mester a bai sambuyá ku e turistanan.
                                                             tereno na e parti ei di Boneiru, pegá ku  Tin bia for di Merka nan tabata manda
                                                             Parke Washington-Slagbaai, i traha aya  un karta ku nan ta bin pa keda un siman,
                                                             un otro sentro di buseo, un restorant,  pero nan tabata ke pa ami bai sambuyá
                                                             ku playa i un waf”. Nos a pensa pa yama  ku nan. Lástima ku mi a pèrdè hopi karta
                                                             e soño spesial aki Nu Kove.”  bunita ku mi a haña di hendenan ku mi
                                                                “Pa kuminsá ku un proyekto dje  a skapa nan bida. Kon nèchi nan a
                                                             magnitut aki ta rekerí un amigu ku  skirbi e karta i ofresé mi pa bai Merka,
                                                             influensia. Hugo Gerharts, un pionero di  pero Merka nunka no a atraé mi. Anke
                                                             turismo boneriano, a hinka su peso den  ku mi a traha bon ku e merikanonan,
                                                             e proyekto pa hala esaki pasa den e  pero baimentu di Merka sí nò. Un kara
                                                             serunan di burokrasia. Basilio ku mi  ta bisa: “We are very happy that you
                                                             tabata konosé e área general na unda  saved our life”. Te ainda, tin hende ku
                   Hotel Bonaire den su tempu di gloria.     por a haña Nu Kove. E mester ta den  ora nan bini, nan sa bin serka mi.
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33