Page 28 - EXTRA
P. 28
28 Djaweps 15 Febrüari 2018
BONEIRU
Famia Domacassé
di Playa Pabou
30
Pa: Bòi Antoin
Bida bou di laman èrko. Espektativanan tabata ku na fin bia ku mi ta yora. Pero, miéntras ku mi un área alehá na e parti nortwèst di
Bon mirá, e surgimentu di Boneiru di 1962, nèt promé ku temporada haltu tabata para mira nan karga e kaha di Boneiru. Nos a buska tantu for di laman
komo destinashon pa turistanan ku di turismo, e hotèl aki lo a keda kla. morto di Big Bas Marin sali for di Misa komo for di tera sin resultado. Hugo a
tabata en buska di bida bou di laman Pero e espektativa aki no a bira realidat. San Bernardo, mi wowonan a yena ku sugerí nos pa bai Kadaster, na unda nan
bunita tabata na prinsipio di dékada E trabounan a eksperensiá tardansa awa. Djis patras mi por a mira Ibu tin fotonan aéreo di e isla, ku nos a
setenta. Promé ku esei no tabatin asina basta formal. Diferente sirkunstansia a Domacassé, e promé guia di buseo di skrutiná eksitantemente. I enbèrdat,
tantu turista sambuyadó di e tipo ku pone ku e trabounan a kana ménos duru Boneiru. I ora ku m’a mir’é, mi a realisá hasiendo uso di un vergrootglas potente,
Boneiru konosé awendia. Tabatin ku loke a premirá. ku e tatanan ku a funda e industria di nos a deskubrí nos paraiso, protehá pa
sambuyadó sí, pero ku tabata bini pa Dia 1 di ougùstùs 1963 Hotel Bonaire buseo riba e isla aki, ta bayendo.” refnan pisá den laman i un mondi
harpuná piská. a habri su portanan. Gobernador “Awor ta solamente Ibu ku mi a keda impenetrabel for di tera. Aki, meimei di
Hubert (Buchi Ibu) Domacassé tabata Nicolaas (Colá) Debrot a habri e hotèl ku e memorianan di e tempu di ku- tur esaki, e vergrootglas a revelá un
hopi pegá ku Don Steward den e tempu ofisialmente “ku yabi di oro”, manera minsamentu. Basilio no tabata solamen- playa chikitu.”
di Zeebad/Flamingo Beach Club. Nan korantnan di e tempu ei a reportá. te un guia di buseo stimá pa e promé E soño di un sentro di buseo na Nu
tabata hiba e turistanan di Flamingo Ku apertura di Hotel Bonaire un pe- sambuyadónan ku a kuminsá bini Kove nunka a realisá, no opstante ku
Beach Club bai sambuyá na diferente riodo nobo a habri pa turismo boneriano. Boneiru, sino e tabata mi amigu. Huntu tur hende na Aquaventure tabata eksitá
sitio bou di laman. Prensa a dediká hopi atenshon na e nos a habri hopi sitio di buseo eksitante. ku e proyekto nobo di Nu Kove. E per-
E periodo di Don i Buchi Ibu na Fla- apertura. Entre otro tin korant ku a saka Mi sitio faborito tabata Nu Kove.” sonal di Aquaventure tabata ansioso pa
mingo Beach Club ta kore di 1963 pa edishonnan spesial pa pone atenshon nan turno yega pa hiba sambuyadónan
1972. Na 1972 Don Steward a kuminsá riba e echo importante aki. Sentro Nu Kove e portal spesial aki den ref. Despues di
haña problema ku e doñonan di e hotèl E hotèl a habri ku 24 kamber dòbel tempu a logra traha e kaminda ku ta bai
aki. Don ta papia di “my first fight with ku tres suite. Na total e hotèl por a kosta.
the new owner.” akomodá den un solo bia sesenta per- Un boto ku nos tabata yama “The
Di un dia pa otro nan a retir’é for di sona. E edifisio prinsipal tabata di tal Bull”, no asina bunita, pero si funshonal,
Flamingo Beach. Pero Don no a keda forma konstruí ku e por a risibí, entre por a sali for di Nu Kove ku gruponan di
masha tempu sin trabou. Dia promé di 80 pa 100 persona, teniendo kuenta ku ocho sambuyadó asina eksitá pa bishitá
yüni 1972 e doño di Hotel Bonaire a pidié eventual ekspanshon di e hotèl. e sitionan di buseo normalmente no
pa organisá un sentro di buseo en Un arkitekto di Colombia a bin aksesibel na e kosta di Slagbaai i
konekshon ku reapertura di e hotèl aki. diseñá e hotèl aki riba inisiativa di Julio Washington. Fásilmente nos por a rea-
Buchi Ibu a papia di e tempu ei: “E Abraham i sr. M.A. Linnartsz. P’esei lisá tres trep pa dia for di Nu Kove. Nu
idea tabata pa nos start serio ku un tambe na apertura di e hotèl a entregá Kove tabata un eksperensia eksitante,
sentro di buseo na Flamingo. Pero a bini e esposa viuda di Julio Abraham, sra. un “happening” na aña 1974, kua
yen di bululú i tur kos a kaba na ‘arroz J.C. (Da) Abraham-Craane, un asina ya- memorianan mester keda kompartí ku
con coco’. Na un sierto momentu Don má ‘oorkonde’, di kua a pone esun origi- tur hende.
a bai Hotel Bonaire. Tur kos tabata Don, nal den murayanan di e edifisio Den su promé añanan ku Aqua-ven-
Don i Don. Pero Don mes no tabata ni prinsipal. ture na Hotel Bonaire Don tabatin
un instruktor na kuminsamentu. E mes solamente un kompetidor fuerte den in-
tabata hasi kos parotin. Ta despues nan Mundu nobo dustria di buseo. Peter Hughes na Fla-
a yud’é i pone ku el a kèch e kos. Tabata na Hotel Bonaire ku un mundu mingo Beach Hotel tabata e úniko
Pasobra kon ku bo mir’é, Don gusta nobo a habri pa Boneiru den su turismo Basilio Marin, kolega di Buchi Ibu. sentro di buseo riba e isla huntu ku
broma, manera kos ku ta un artista e di buseo. E isla su bida bou di laman a Na 1974, Aquaventure, operando for Aquaventure. Segun Don, Peter no
ta. Pero nos mester atmití ku e tambe bira un atrakshon mundial grandi. di e playa di Sunset Beach Hotel, tabatin tabata un hende ku tabata enkurashá e
a hasi hopi pa Boneiru.” Turistanan di buseo a kuminsá basha un boto disel grandi yamá Coral Queen. libertat di sambuyamentu. Nu Kove
Don Steward a kombensé Buchi Ibu bin Boneiru. Kapitan di e barku aki tabata Basilio tabata pa un periodo spesial e propio
pa bin traha na Hotel Bonaire huntu Pa Buchi Ibu tambe na Hotel Bonaire Marin, un hòmber kurpa grandi i robusto. teritorio privá di Aquaventure.
kuné. Buchi Ibu a aseptá tambe. un otro mundu a habri. Einan a bira e Bas tabata kapitaniá e boto aki mayoria
operashon di Don Steward. Nan a bira bes pa e punta wèst di Boneiru, loke Habitat
Hotel Bonaire mas moderno, Aquaventure. Ken mas tabata tuma henter un dia, mirando e Sinembargo, otro operadónan di
Dia 10 di mei 1961 a pone e promé tabata traha einan? Tabatin Theodoor distansia. Tabata e mihó lugánan di buseo a bini despues, i sambuyamentu
piedra pa konstrukshon di Hotel Bonaire Martijn, Chali Engelhardt, Basilio Marin, sambuyamentu di e tempu ei. na kosta a eskalá. Na mes momentu
na Playa Lechi. Esaki despues ku a despues Ady Everts, Eddy Statia i algun Don a splika: “Sinembargo, nos no Don tabata okupá ku konstrukshon di
yega na un akuerdo ku e grupo antiano boneriano mas. por a logra kombensé Hotel Bonaire ku Habitat. Kosnan a kuminsá kambia.
ku a entamá e proyekto aki. E hotèl lo Don Steward a skirbi di Basilio Marin Basilio, na momentu ku e tabata sali Personal di Aquaventure a haña
a bin konsistí di 30 kamber dòbel ku na esaki su morto: “No ta sosodé hopi pa hiba sambuyadónan na e parti ei di atrakshonnan nobo. Buchi Ibu asina a
Boneiru, tabatin mester di e lunchboxnan yega tambe Habitat, den servisio di Don
tempran si e tabata deseá di yega bèk Steward.
promé ku anochi sera. Debí na su lucha Buchi Ibu den Herensia: “Nos mester
konstante ku Hotel Bonaire, mi a disidí a bai Habitat. Habitat tabata un lugá
di trata na buska un otro solushon.” spesial pa sambuyadó i Don tabata
Don ta sigui: “Bas”, m’a bisa un dia, ‘bezig’ ku esei. Ami tabata esun ku
“tin basta”. Nos lo kumpra un pida mester a bai sambuyá ku e turistanan.
tereno na e parti ei di Boneiru, pegá ku Tin bia for di Merka nan tabata manda
Parke Washington-Slagbaai, i traha aya un karta ku nan ta bin pa keda un siman,
un otro sentro di buseo, un restorant, pero nan tabata ke pa ami bai sambuyá
ku playa i un waf”. Nos a pensa pa yama ku nan. Lástima ku mi a pèrdè hopi karta
e soño spesial aki Nu Kove.” bunita ku mi a haña di hendenan ku mi
“Pa kuminsá ku un proyekto dje a skapa nan bida. Kon nèchi nan a
magnitut aki ta rekerí un amigu ku skirbi e karta i ofresé mi pa bai Merka,
influensia. Hugo Gerharts, un pionero di pero Merka nunka no a atraé mi. Anke
turismo boneriano, a hinka su peso den ku mi a traha bon ku e merikanonan,
e proyekto pa hala esaki pasa den e pero baimentu di Merka sí nò. Un kara
serunan di burokrasia. Basilio ku mi ta bisa: “We are very happy that you
tabata konosé e área general na unda saved our life”. Te ainda, tin hende ku
Hotel Bonaire den su tempu di gloria. por a haña Nu Kove. E mester ta den ora nan bini, nan sa bin serka mi.

