Page 32 - AWEMAINTA-1605
P. 32

6                                                                                     Djasabra 14 mei 2022


                                              Na Karibe Hulandes ku por medio mundialmente

        Superfisie di laman ta subi mas lihé






          KRALENDIJK – Super- i 2,9 milimeter  pa aña na
       fisie di laman rònt Boneiru,  St. Eustatius i Saba. Esaki
       St. Eustatius i Saba, ta subi  di mes, pasobra e superfisie
       mas lihé ku por medio mun- di laman por varia hopi re-
       dialmente, segun un rapòrt  gionalmente.  Esaki  ta  bini
       di  KNMI ku a publiká  pa un gran parti pasobra e
       djárason.                   kapanan di eis grandi na
          E  por medio  mundial- Groenland  i  Antártika  pa
       mente di superfisie di laman  medio  di  forsa  pisá  tin  un
       den e último 100 añanan a  forsa atraktivo riba oséano.
       subi ku kasi 20 centimeter,  Smèltmentu  di  un kapa  di
       di  kua  9  centimeter  den  e  eis ta minimalisá  e forsa
       último sinku añanan. E ve- atraktivo aki i ta kondusí na
       losidat di e subida durante  un repartishon di e awa den
       e último tres dékada tabata  e oséanonan.
       3,4 centimeter pa aña i se-    E subida di superfisie di
       gun  kalkulashon  lo  sigui  laman  pa  medio  di  e  awa
       subi. I esaki ta mal notisia  ku ta smèlt dor di esaki no
       pa islanan BES.             tur kaminda ta igual. Serka
         Un rapòrt nobo di KNMI  di e kapanan di eis e subi-
       ta duna di konosé ku laman  da  di  superfisie  di  laman
       rònt di e islanan aki proba- ta  ménos,  mas  leu  neta-
       blemente  lo subi algu mas  mente mas. Asina e subida
       lihé ku e superfisie por me- di  superfisie  di  laman  na
       dio mundialmente.           Hulanda ta mas haltu ku e  mente  asina  leu  di  ámbos  mundial di subida por me-     uridat di laman dor di mas
         Midimentu ta mustra ku  por medio mundialmente  kapa  di  eis  ku  ta  influen- dio. Solamente  un kambio  biaha evitá estado di laman
       e subida di superfisie di la- momentu ku e eis smèlt na  siá e repartishon di e awa  supstansial den koriente di  ekstremo, eroshon di kosta
       man  na  Karibe  Hulandes  Antártika,  pero  netamente  di  oséano  riba  e  superfisie  oséano por kambia esaki.  tambe tin hopi impakto riba
       den pasado tabata  kompa- mas abou momentu ku e eis  di laman.  Ta spera tambe           En todo kaso, tur isla tin  turismo. Turismo ta fuerte-
       rabel ku e subida por me- smèlt na Groenland.            ku  e  superfisie  di  laman  molèster di e konsekuensi-  mente  dependiente  riba
       dio mundialmente, 3,3 mi-      Sinembargo na  islanan  na islanan BES den futuro  anan di subida di superfisie  playa  ku gradualmente  ta
       limeter  pa aña na Boneiru  BES  nan  ta  keda  presisa- tambe lo sigui e tendensia  di  laman. Banda di  e sig- disparsé den laman.


                                                Polítikonan tradishonal ku ròl di lider sindikal


        Polítikonan payaso












          KRALENDIJK – James  di nan siguidónan  pa par-        deskriminashon ta kuminsá  pasobra ta Den Haag ta di-     Uní ta ku Hulanda  mester
       Finies di Nos ke Boneiru  tisipá na e manifestashon  ku demokrasia real i poder  sidí i ku ta nenga di siña di  informá kada aña na Asam-
       bèk (NKBB) ta kuestioná  ku di ningun manera yega  pa disidí riba bo isla. E  nos  historia kolonial, pero  blea General di Nashonnan
       e echo ku e mesun polí- na nivel di esun di mani- lidernan polítiko úniko kos  pa kabesura ta kontinuá e  Uní tokante  e avansenan
       tikonan   tradishonal   ku festashon di penshon i na  ku nan mester ta voto i un  mesun polítika  tradishonal  ekonómiko,  sosial,  polí-
       múltiple ròl komo lider sin- final a resultá den un kam- trabou  i awor a kuminsá  establesé  pa  Den  Haag  ku  tiko,  edukativo i  kultural
       dikal, presentadó den me- paña di spichnan polítiko.     usa derecho igual pa gara  a destruí  Antia i ku a di-    di Boneiru. Institushon i fi-
       dia, tabata dilanti hasiendo   Finies:  “Ku  aserkamen- e votonan di Hulandesnan  vidí e pueblo Boneriano na  nansiamentu di Nashonnan
       yamada riba e mesun hen- tu  di  e  elekshon  di  2023,  ku ta keda invadí Boneiru  lugá di solushon na nivel  Uní lo yega direktamente
       denan ku nan a engañá den  nos tin ku atvertí e pueblo  ku derecho di vota i komo  internashonal  di Nashon- pa Boneiru i supervishon
       lastu protesta di penshon  Boneriano ku e partidonan  ku e Bonerianonan  a bira  nan Uni, un alternativa  pa  di tur  aktividat  ku ta  kon-
       i awor a keda fòrsá pa bai  i lidernan polítiko pro Hu-  minoria kaba i inevitable-   unifiká den nos trayektorio  dusí na gobernashon propio
       den vários media pa purba  landa i otro oportunistanan  mente  lo  disparsé  den  e  pa pone Boneiru riba lista  di Boneiru. E pueblo, kul-
       distansia nan mes di bisa  aki, ku e mesun narativo  dékadanan  benidero  i  nan  di teritorionan sin propio  tura i identidat di Boneiru,
       ku no ta polítika. Altamente  di  e plan  Hulandes  nobo  votonan lo no ta nesesario  gobernashon di Nashonnan  lo haña protekshon di e
       kontradiktorio,  pasobra ku  aki  di  no-deskriminashon  den futuro.                  Uní.                         invashon Hulandes, kon-
       kasi tur lider polítiko ta pre- i  derecho  igual  kaminda   NKBB, di akuerdo ku         Algun prinsipal bentaha  forme artíkulo 73 di e karta
       parando pa elekshon a mo- ku Den Haag ta keda di- Finies, ta reta tur e lidernan  ora inkluí  Boneiru den e  magno  di Nashonnan Uní,
       bilisá pa purba haña algun  sidí.  Derecho  igual  i  no- polítiko, ku no tin poder  lista  TSPG  di  Nashonnan  Finies ta trese dilanti.
   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37