Page 32 - AWEMAINTA-1605
P. 32
6 Djasabra 14 mei 2022
Na Karibe Hulandes ku por medio mundialmente
Superfisie di laman ta subi mas lihé
KRALENDIJK – Super- i 2,9 milimeter pa aña na
fisie di laman rònt Boneiru, St. Eustatius i Saba. Esaki
St. Eustatius i Saba, ta subi di mes, pasobra e superfisie
mas lihé ku por medio mun- di laman por varia hopi re-
dialmente, segun un rapòrt gionalmente. Esaki ta bini
di KNMI ku a publiká pa un gran parti pasobra e
djárason. kapanan di eis grandi na
E por medio mundial- Groenland i Antártika pa
mente di superfisie di laman medio di forsa pisá tin un
den e último 100 añanan a forsa atraktivo riba oséano.
subi ku kasi 20 centimeter, Smèltmentu di un kapa di
di kua 9 centimeter den e eis ta minimalisá e forsa
último sinku añanan. E ve- atraktivo aki i ta kondusí na
losidat di e subida durante un repartishon di e awa den
e último tres dékada tabata e oséanonan.
3,4 centimeter pa aña i se- E subida di superfisie di
gun kalkulashon lo sigui laman pa medio di e awa
subi. I esaki ta mal notisia ku ta smèlt dor di esaki no
pa islanan BES. tur kaminda ta igual. Serka
Un rapòrt nobo di KNMI di e kapanan di eis e subi-
ta duna di konosé ku laman da di superfisie di laman
rònt di e islanan aki proba- ta ménos, mas leu neta-
blemente lo subi algu mas mente mas. Asina e subida
lihé ku e superfisie por me- di superfisie di laman na
dio mundialmente. Hulanda ta mas haltu ku e mente asina leu di ámbos mundial di subida por me- uridat di laman dor di mas
Midimentu ta mustra ku por medio mundialmente kapa di eis ku ta influen- dio. Solamente un kambio biaha evitá estado di laman
e subida di superfisie di la- momentu ku e eis smèlt na siá e repartishon di e awa supstansial den koriente di ekstremo, eroshon di kosta
man na Karibe Hulandes Antártika, pero netamente di oséano riba e superfisie oséano por kambia esaki. tambe tin hopi impakto riba
den pasado tabata kompa- mas abou momentu ku e eis di laman. Ta spera tambe En todo kaso, tur isla tin turismo. Turismo ta fuerte-
rabel ku e subida por me- smèlt na Groenland. ku e superfisie di laman molèster di e konsekuensi- mente dependiente riba
dio mundialmente, 3,3 mi- Sinembargo na islanan na islanan BES den futuro anan di subida di superfisie playa ku gradualmente ta
limeter pa aña na Boneiru BES nan ta keda presisa- tambe lo sigui e tendensia di laman. Banda di e sig- disparsé den laman.
Polítikonan tradishonal ku ròl di lider sindikal
Polítikonan payaso
KRALENDIJK – James di nan siguidónan pa par- deskriminashon ta kuminsá pasobra ta Den Haag ta di- Uní ta ku Hulanda mester
Finies di Nos ke Boneiru tisipá na e manifestashon ku demokrasia real i poder sidí i ku ta nenga di siña di informá kada aña na Asam-
bèk (NKBB) ta kuestioná ku di ningun manera yega pa disidí riba bo isla. E nos historia kolonial, pero blea General di Nashonnan
e echo ku e mesun polí- na nivel di esun di mani- lidernan polítiko úniko kos pa kabesura ta kontinuá e Uní tokante e avansenan
tikonan tradishonal ku festashon di penshon i na ku nan mester ta voto i un mesun polítika tradishonal ekonómiko, sosial, polí-
múltiple ròl komo lider sin- final a resultá den un kam- trabou i awor a kuminsá establesé pa Den Haag ku tiko, edukativo i kultural
dikal, presentadó den me- paña di spichnan polítiko. usa derecho igual pa gara a destruí Antia i ku a di- di Boneiru. Institushon i fi-
dia, tabata dilanti hasiendo Finies: “Ku aserkamen- e votonan di Hulandesnan vidí e pueblo Boneriano na nansiamentu di Nashonnan
yamada riba e mesun hen- tu di e elekshon di 2023, ku ta keda invadí Boneiru lugá di solushon na nivel Uní lo yega direktamente
denan ku nan a engañá den nos tin ku atvertí e pueblo ku derecho di vota i komo internashonal di Nashon- pa Boneiru i supervishon
lastu protesta di penshon Boneriano ku e partidonan ku e Bonerianonan a bira nan Uni, un alternativa pa di tur aktividat ku ta kon-
i awor a keda fòrsá pa bai i lidernan polítiko pro Hu- minoria kaba i inevitable- unifiká den nos trayektorio dusí na gobernashon propio
den vários media pa purba landa i otro oportunistanan mente lo disparsé den e pa pone Boneiru riba lista di Boneiru. E pueblo, kul-
distansia nan mes di bisa aki, ku e mesun narativo dékadanan benidero i nan di teritorionan sin propio tura i identidat di Boneiru,
ku no ta polítika. Altamente di e plan Hulandes nobo votonan lo no ta nesesario gobernashon di Nashonnan lo haña protekshon di e
kontradiktorio, pasobra ku aki di no-deskriminashon den futuro. Uní. invashon Hulandes, kon-
kasi tur lider polítiko ta pre- i derecho igual kaminda NKBB, di akuerdo ku Algun prinsipal bentaha forme artíkulo 73 di e karta
parando pa elekshon a mo- ku Den Haag ta keda di- Finies, ta reta tur e lidernan ora inkluí Boneiru den e magno di Nashonnan Uní,
bilisá pa purba haña algun sidí. Derecho igual i no- polítiko, ku no tin poder lista TSPG di Nashonnan Finies ta trese dilanti.