Page 29 - Djarason 7 november 2018.pdf
P. 29

Djarason 7 Novèmber 2018                                                                       29

                                                                                                       BONEIRU


                            EDITORIAL








       Protesta innesesario!


         !  !A.A.BA.$A/
            "   !#$ $!   .$!?
      %$!$&'()
*  !!
/$?CC$
      +!,#-!.%+  9$*E.CC
/$?
      !
                                            ++F!+
         #/3453%!4#$6  !+$?+
/$?G.G!
      9:$;<  
==+
      =!9=  E9  % !   ! !$.
 E
      !$&'()
                        +$C!=.!G:-G$
         /=9!$!$  /)!AECC
      $!!!  %
@"+/)
      >#$
$?  #/=9
      !=!$!>$  F%C!-!!+!
      !!>-=.$+  3&
)9
      
@!+=%  =;#
)
      !?!
  >!
         )!++.
                                 Gezaghebber Rijna na apertura di prizòn nobo
      Un bon prizòn no ta luho



        KRALENDIJK – ‘Un bon                      di residivismo un tarea hopi  mas dushi di nan bida den  nos prizòn nobo komo un
      prizòn no ta luho. Tin hende                importante. Pasobra ken  e prizòn aki. Hopi bia, pri-  bon ehèmpel kon un sistema
      mester ta den prizòn. Pa                    finalmente ta e víktimanan  zònnan ta yen di hende ku  di prizòn mester ta. Ku pro-
      ami, kastigu, kitamentu di                  di e residivismo aki. Ta e  problema, gezaghebber  yektonan manera ban pa
      nan libertat, no ta palabra                 wela ku nan ta kibra drenta  Rijna a bisa.   kambio, nos ta bai tambe pa
      malu. Nos prioridat mas                     su kas òf e hóben ku nan ta  Gezaghebber Rijna a  kambio. Si nos hasi tur kos
      grandi semper mester ta e                   atraká. Ta importante pa e  menshoná, tene kuenta ku  bon, nos por kambia bida di
      víktimanan di krímen. Mi no                 detenido mes tambe. E no  un dia 99% di nan ta sali li-  hende, mehorá siguridat
      ta irealístiko. No ta tur                   mester tin e sintimentu ku  ber. Bèk den nos komunidat.  públiko i duna speransa na
      hende ta mustra duele i no                  nos komunidat ta lag’é na  Hustamente pa esei nos  esnan ku a pèrdè esaki.
      ta tur hende ta buska solu-                 kaya.                  mester ta sigui ku prizòn ta  Hasiendo esei, nos prizòn
      shon. Pero si mi ta hopi kon-                  E bunita prizòn nobo aki,  un lugá kaminda ta reformá  nobo no solamente ta mas
      vensí ku nos mester ofresé                  kontrali na loke tin bia ta  detenidonan na un manera  seif, pero lo sostené deteni-
      detenidonan oportunidat pa                  bisa, no ta un hotèl pa  positivo. Asina nos por  donan tambe pa hasi bon i
      kambia. Yuda hendenan ku                    detenidonan. Un prizòn no  minimalisá e posibilidatnan  nos ta spera bira lomba pa
      a faya, pa bolbe subi e  tiva na detenidonan. Den  ta un kampamentu di fa-  di residivismo i maksima-  krímen pa semper. Esei ta
      kaminda korekto’, gezag-  algun palabra, un sistema di  kansi. No ta asina ku de-  lisá nan posibilidatnan pa  nos mishon. Laga nos pone
      hebber Edison Rijna a bisa  prizòn ku no ta mira deteni-  tenidonan di un òf otro ma-  un mihó bida.  man na obra’, gezaghebber
      na okashon di apertura ofi-  donan komo un obligashon,  nera ta bai pasa e tempu di  ‘P’esei mi ta mira tambe  Rijna a trese dilanti.
      sial di prizon nobo ayera  sino komo hende ku des-
      mainta.               pues di nan kastigu por hasi
        Gezaghebber Rijna a bi-  un kontribushon potensial
      sa, dos di e tareanan prinsi-  na nos komunidat.
      pal di JICN ta prevenshon di  E promé mandatario a
      residivismo i ofresé perspek-  bisa e ta haña prevenshon
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34