Page 32 - Djasabra 6 oktober 2018.pdf
P. 32

32                                                                            Djasabra 6 òktober 2018
        BONEIRU


      Mínimo di eksistensia: ‘No realidat sino soño’


        KRALENDIJK – “Ku nos  Den e konsulta di Tweede  mara van Ark, ta basa esaki  sanan i e otro pará banda di  aña, gabinete hulandes a
      ta kontentu na Boneiru, no  Kamer ku a tuma lugá si-  riba un investigashon for di  dje ta bisa. E ta di opinion  pone 3 mion pa akohida pa
      ta un realidat, sino un so-  man pasá djarason, a resul-  kua a sali ku ‘na e momentu  ku no solamente salario  mucha na Hulanda Kariben-
      ño.” Esaki un mama soltero  tá ku gabinete Rutte III por  aki esaki no ta posibel’. Na  abou ta un problema, pero  se.
      ku dos yu chikitu ta bisa.  lo pronto no ta stipulá un  2020 ta bini ‘e evaluashon  tambe preis di akohida pa  E ta konta ku su hür ta
      Por mira pobresa fásilmente  mínimo sosial pa Boneiru,  real’ pa stipulá e norma pa  mucha. “Aktualmente mi ta  550 dòler pa luna. “Esaki ta
      na Boneiru, pero pa motibu  Statia i Saba. E montante  mínimo sosial, segun Van  haña 400 dòler di òndersta-  ekslusivo awa i koriente.”
      di kultura di bèrgwensa i  aki ta minimalmente nese-  Ark.         nt pa luna.”          Tambe e tin ku kumpra le-
      eskala chikitu, kasi ningun  sario pa por biba na e isla-  Djamars ta vota riba e        chi, pèmpers i kuminda. “E
      hende no ta bin dilanti to-  nan.           moshonnan ku a entregá for  ‘No ta yega!’    no ta yega!”
      kante esaki. Esaki segun un                 di e konsulta aki. Esaki mié-  E ta mustra ku e tin gana
      artíkulo di Caribisch Net-  No ta posibel   ntras na Boneiru djamars  di traha. Aunke e trabou lo  Suèldu mínimo
      werk skirbí pa Ronald Muy-  Sekretario di estado di  pasá ocho di e nuebe miem-  ta bou di su nivel. Si e bai  Segun e rapòrt di Nibud
      den.                  Asuntu Sosial i Empleo, Ta-  bronan di Konseho Insular  traha, e no tin un ret sosial  ku a sali na 2014 i ku a tra-
                                                  a akseptá un moshon pa un  pa wak su yunan. “Nan a of-  ha riba enkargo di gobièrnu
                 Dr. Rolindo Dortalina            mínimo sosial na Boneiru di  resé mi trabou di limpiesa.  di Boneiru, un mama soltero
                       Sikologo Klíniko
                                                  parti di Den Haag.     Ku esei lo mi por gana 850  ku dos yu lo mester tin un
                                                     “Ta nesesario ku salario  dòler pa luna.”  mínimo di eksistensia di
                      PATRONAN DI KOMPORTAMENTU: part. II   ta subi pa por biba di esei.  E akadémiko ta konta ku  2269 dòler pa luna pa so-
       Siman pasá nos a papia dje prome patronan  di   Pues no solamente pa suèl-  akohida pa mucha pa ún  brebibí. Aktualmente e suèl-
       komportamentu destructivo, ku tabata e kritiko negativo i e   do mínimo, pero pa real-  mucha ta kosta 375 dòler pa  du mensual mínimo ta 826
       protekshon di  mas. I  awe  mi ké kulminá  ku e otro  tres   mente por biba di esei”, e  luna. “Mi tin dos, esaki mi  dòler pa un trabou di 40 ora
       patronan destructivo. Di unda realmente e patrónan ta bini?   mama ku un yu den su bra-  no por paga.” For di otro  pa siman.
       Ate origenan: 1. Nos ta kopia i siñanan di un persona ku á
       yega di komparti bida ku nos; mayornan, abuela, tio of
       maestro di skol, enfin, di kualkier personahe importante ku  Trùknan tambe ta produsí
       nos tabatin kontacto spesífiko kune. 2. Nan ta bini tambe di
       nos propio reakshonan ku nos ta warda den nos interior. Nos      hopi stòf
       ta graba  i wardanan ora di  satisfase nos  mes of  nó e   KRALENDIJK -- No sola-  djaweps mainta a bai e área  unda e krùshernan ta in-
       nesesidat i deseonan; manera e diverso reakshonan frente e
       hamber, set, kontacto, kompañia, afecto, siguridat i   mente e krùshernan ta pro-  di Santa Clara pa opservá e  stalá.
       protekshon,  etc. Tur esakinan ta  keda  wardá den nos   dusí hopi stòf, poniendo ku  situashon, despues di a  Reportero di Extra a kore
       interior, den nos kurason, pa un dia nan  wordu utilisá na   famia Beukenboom mester a  tuma nota di kontenido di e  tras di e trùknan aki i asina
       kualkier momentu. Ban wak e otro patronan destructivo:    bandoná nan kas di kunu-  programa di televishon  a mira klaramente ku e
       I. Rebelde: esaki te persona ku ta oponé tur autoridat, i tur   ku. E trùknan tambe ku ta  KASSA. E trùknan, pa ku-  trùknan su dilanti tabata
       reglá, norma i regulashonan. É no ta laga bo kuidé, ni soru   hiba i buska material na e  minsá, ta kore hopi duru, si-  kore entre 70 pa 80 kilome-
       pé, paso é no ta aseptá konseho ni sugerensia.  É ta   krùshernan ta produsí ma-  gur mas ku 60 kilometer ri-  ter, loke mester ta un señal
       mantene su actitut di ta sabi den su  propio opinión. Su   sha hopi stòf mes.  ba e karetera ku ta kondusí  pa polis kuminsá tira bista.
       konducta predominante ta  agresividat, violensia i e   Reporteronan di Extra  pa Santa Clara, e área na
       aislamentu. Su emoshon preferí ta e rabia. II. Servil: esaki
       tesun ku ta kere ku tur hende pé ta fasil pa dominá, é ta
       actuá según loke ku é ta kere di ekspectativas di otronan, pé
       komplase, gana afecto,  aseptashon i respet di nan.  E ta
       anda spantá, insigur, débil i ta depresivo. E ta mantene su
       kreensia i actitut di pésimo i derotá. Tur ora é ta negativo i
       no ta kompronde obra di Dios, ni ta interesá pa utilisá  e
       rekursonan ku Dios ta manda pé pa su propio protekshon i
       desaroyo.  III. Vengativo:  esaki tesun ku ta paga bon  ku
       malú, i ku ta warda renkor. Ta kosté hopi pé siña pordoná,
       paso tur ora é ta korda loke ku hende á bisé, hasié of laga di
       hasié. Semper é ta kultivá vengansa, rabia i e resintimentu
       kontra otronan. Por ehempel: un biá un yu homber chikitu a
       lanta foi soño, sali foi su kamber i kore bai serka su tata pa
       bisé: papi mi tabatin un mal soño, papi ké bin ku mi un ratu
       den mi kamber? Pero e tata á bira pushé un banda, i á
       responde bisando: no hasi  manera  muhé, no molestiami
       awor´ki, mucha homber bo ta of ta kiko? E ekspreshonan di
       insulto i rechaso ei, é pober mucha á bisa den su mes, lo mi
       wardanan den mí, pa ora mi bira grandi, un dia mi por ripiti
       nan ku otro mucha of ku mi yunan dia ku nan tambe aserka
       mi pa pidimi apoyó, kalor i kompañia frente un situashon ku
       ta produsi miedu tambe pa nan. Esaki te rason exacto dikon
       hopi hoben ta delinkuente  awen´dia, debi di á wordu
       rechasá, i maltratá di nan propio mayornan, i ku ta generá
       agresividat, i ku ta pone nan pensa ku pa vía di violensia,
       nan ta solushoná tur problema. Paso tur loke e mucha mira,
       siña i tende, tesei ta loke é ta lanta hasi. Pesei e siman aki,
       mi ta urgí tur mayor pa buska ayudo profeshonal pa siña kon
       trata bon ku e yunan; orientá i guíanan pa mayan nan lanta
       tene un futuro briyante. Otro siman lo mi skirbi dje otro tipo di
       patronan di konducta, pero konstructivo. God bless you.
   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37