Page 32 - Djasabra 6 oktober 2018.pdf
P. 32
32 Djasabra 6 òktober 2018
BONEIRU
Mínimo di eksistensia: ‘No realidat sino soño’
KRALENDIJK – “Ku nos Den e konsulta di Tweede mara van Ark, ta basa esaki sanan i e otro pará banda di aña, gabinete hulandes a
ta kontentu na Boneiru, no Kamer ku a tuma lugá si- riba un investigashon for di dje ta bisa. E ta di opinion pone 3 mion pa akohida pa
ta un realidat, sino un so- man pasá djarason, a resul- kua a sali ku ‘na e momentu ku no solamente salario mucha na Hulanda Kariben-
ño.” Esaki un mama soltero tá ku gabinete Rutte III por aki esaki no ta posibel’. Na abou ta un problema, pero se.
ku dos yu chikitu ta bisa. lo pronto no ta stipulá un 2020 ta bini ‘e evaluashon tambe preis di akohida pa E ta konta ku su hür ta
Por mira pobresa fásilmente mínimo sosial pa Boneiru, real’ pa stipulá e norma pa mucha. “Aktualmente mi ta 550 dòler pa luna. “Esaki ta
na Boneiru, pero pa motibu Statia i Saba. E montante mínimo sosial, segun Van haña 400 dòler di òndersta- ekslusivo awa i koriente.”
di kultura di bèrgwensa i aki ta minimalmente nese- Ark. nt pa luna.” Tambe e tin ku kumpra le-
eskala chikitu, kasi ningun sario pa por biba na e isla- Djamars ta vota riba e chi, pèmpers i kuminda. “E
hende no ta bin dilanti to- nan. moshonnan ku a entregá for ‘No ta yega!’ no ta yega!”
kante esaki. Esaki segun un di e konsulta aki. Esaki mié- E ta mustra ku e tin gana
artíkulo di Caribisch Net- No ta posibel ntras na Boneiru djamars di traha. Aunke e trabou lo Suèldu mínimo
werk skirbí pa Ronald Muy- Sekretario di estado di pasá ocho di e nuebe miem- ta bou di su nivel. Si e bai Segun e rapòrt di Nibud
den. Asuntu Sosial i Empleo, Ta- bronan di Konseho Insular traha, e no tin un ret sosial ku a sali na 2014 i ku a tra-
a akseptá un moshon pa un pa wak su yunan. “Nan a of- ha riba enkargo di gobièrnu
Dr. Rolindo Dortalina mínimo sosial na Boneiru di resé mi trabou di limpiesa. di Boneiru, un mama soltero
Sikologo Klíniko
parti di Den Haag. Ku esei lo mi por gana 850 ku dos yu lo mester tin un
“Ta nesesario ku salario dòler pa luna.” mínimo di eksistensia di
PATRONAN DI KOMPORTAMENTU: part. II ta subi pa por biba di esei. E akadémiko ta konta ku 2269 dòler pa luna pa so-
Siman pasá nos a papia dje prome patronan di Pues no solamente pa suèl- akohida pa mucha pa ún brebibí. Aktualmente e suèl-
komportamentu destructivo, ku tabata e kritiko negativo i e do mínimo, pero pa real- mucha ta kosta 375 dòler pa du mensual mínimo ta 826
protekshon di mas. I awe mi ké kulminá ku e otro tres mente por biba di esei”, e luna. “Mi tin dos, esaki mi dòler pa un trabou di 40 ora
patronan destructivo. Di unda realmente e patrónan ta bini? mama ku un yu den su bra- no por paga.” For di otro pa siman.
Ate origenan: 1. Nos ta kopia i siñanan di un persona ku á
yega di komparti bida ku nos; mayornan, abuela, tio of
maestro di skol, enfin, di kualkier personahe importante ku Trùknan tambe ta produsí
nos tabatin kontacto spesífiko kune. 2. Nan ta bini tambe di
nos propio reakshonan ku nos ta warda den nos interior. Nos hopi stòf
ta graba i wardanan ora di satisfase nos mes of nó e KRALENDIJK -- No sola- djaweps mainta a bai e área unda e krùshernan ta in-
nesesidat i deseonan; manera e diverso reakshonan frente e
hamber, set, kontacto, kompañia, afecto, siguridat i mente e krùshernan ta pro- di Santa Clara pa opservá e stalá.
protekshon, etc. Tur esakinan ta keda wardá den nos dusí hopi stòf, poniendo ku situashon, despues di a Reportero di Extra a kore
interior, den nos kurason, pa un dia nan wordu utilisá na famia Beukenboom mester a tuma nota di kontenido di e tras di e trùknan aki i asina
kualkier momentu. Ban wak e otro patronan destructivo: bandoná nan kas di kunu- programa di televishon a mira klaramente ku e
I. Rebelde: esaki te persona ku ta oponé tur autoridat, i tur ku. E trùknan tambe ku ta KASSA. E trùknan, pa ku- trùknan su dilanti tabata
reglá, norma i regulashonan. É no ta laga bo kuidé, ni soru hiba i buska material na e minsá, ta kore hopi duru, si- kore entre 70 pa 80 kilome-
pé, paso é no ta aseptá konseho ni sugerensia. É ta krùshernan ta produsí ma- gur mas ku 60 kilometer ri- ter, loke mester ta un señal
mantene su actitut di ta sabi den su propio opinión. Su sha hopi stòf mes. ba e karetera ku ta kondusí pa polis kuminsá tira bista.
konducta predominante ta agresividat, violensia i e Reporteronan di Extra pa Santa Clara, e área na
aislamentu. Su emoshon preferí ta e rabia. II. Servil: esaki
tesun ku ta kere ku tur hende pé ta fasil pa dominá, é ta
actuá según loke ku é ta kere di ekspectativas di otronan, pé
komplase, gana afecto, aseptashon i respet di nan. E ta
anda spantá, insigur, débil i ta depresivo. E ta mantene su
kreensia i actitut di pésimo i derotá. Tur ora é ta negativo i
no ta kompronde obra di Dios, ni ta interesá pa utilisá e
rekursonan ku Dios ta manda pé pa su propio protekshon i
desaroyo. III. Vengativo: esaki tesun ku ta paga bon ku
malú, i ku ta warda renkor. Ta kosté hopi pé siña pordoná,
paso tur ora é ta korda loke ku hende á bisé, hasié of laga di
hasié. Semper é ta kultivá vengansa, rabia i e resintimentu
kontra otronan. Por ehempel: un biá un yu homber chikitu a
lanta foi soño, sali foi su kamber i kore bai serka su tata pa
bisé: papi mi tabatin un mal soño, papi ké bin ku mi un ratu
den mi kamber? Pero e tata á bira pushé un banda, i á
responde bisando: no hasi manera muhé, no molestiami
awor´ki, mucha homber bo ta of ta kiko? E ekspreshonan di
insulto i rechaso ei, é pober mucha á bisa den su mes, lo mi
wardanan den mí, pa ora mi bira grandi, un dia mi por ripiti
nan ku otro mucha of ku mi yunan dia ku nan tambe aserka
mi pa pidimi apoyó, kalor i kompañia frente un situashon ku
ta produsi miedu tambe pa nan. Esaki te rason exacto dikon
hopi hoben ta delinkuente awen´dia, debi di á wordu
rechasá, i maltratá di nan propio mayornan, i ku ta generá
agresividat, i ku ta pone nan pensa ku pa vía di violensia,
nan ta solushoná tur problema. Paso tur loke e mucha mira,
siña i tende, tesei ta loke é ta lanta hasi. Pesei e siman aki,
mi ta urgí tur mayor pa buska ayudo profeshonal pa siña kon
trata bon ku e yunan; orientá i guíanan pa mayan nan lanta
tene un futuro briyante. Otro siman lo mi skirbi dje otro tipo di
patronan di konducta, pero konstructivo. God bless you.