Page 32 - Djaweps 13 september 2018.pdf
P. 32

32                                                                         Djaweps 13 Sèptèmber 2018
       INTERNASHONAL

       Haitianonan ta piki kosnan di




         balor den sushi pa sobrebibí




        PORT-AU-PRINCE (AP).-  Originalmente e tabata
     Changlair Aristide ta gana  mira e trabou aki komo un
     su pan di kada dia for di  forma pa e bira riku den e
     un aria ku ta hole stinki  pais di mas pober aki. Un
     i den un di e paisnan di  60 porshento di e kasi 10.5
     mas pober di hemisferio  mion hendenan di Haiti ta
     oksidental. Meskos ku  trata di biba ku $2 pa dia
     míles di otronan, e tata di  òf ménos, i un rapòrt ku
     nuebe yu aki ta sobrebibí  a Sali i ku a ser trahá dor
     dor di buska kualke kos ku  di e Agensia Merikano pa
     a keda i ku tin un tiki balor  Desaroyo Internashonal a
     den landfill na nort di Cite  revelá ku mitar dje pais ta
     Soleil, ku ta un aria notorio  sufri di mal nutrishon.
     den e kapital di Haiti.   For di e loke el a generá
        T’asina ku trùknan di  di e landfill Aristide a
     sushi ta yega e aria aki  kumpra dos porko i a traha
     24 ora pa dia lagando  su kas for di plachinan di
     komo 100.000 tonelada  metal. Aki e ta biba ku su
     di sushi tur luna riba e  kasá i tres di su yunan.
     200 hèktar. Tin huma  Kada dia e ta buska meimei
     pretu a bai den aire komo  di sushi durante oranan, i
     resultado di ophetonan ku  tin biaha te anochi e ta logra   ...Changlair Aristide su famia tin di biba for di loke e kolektá den sushi...
     ta ser kimá. Pero tambe  yena un saku di material ku
     sa tin situashonnan di  e ta bende den bisindario.
     violensia na momentu ku  “Mi ta buska tur tipo di kos   Pareha a muri den hotèl
     hendenan ta bringa ku otro  pa bende pa asina kuida mi
     pa haña e kosnan di balor.  famia pasobra lo mi no ke
     Desesperashon i miseria  pa mi yunan sigui mi den
                            “Tin biaha Dios ta ku mi.  dor di infekshon ku e-coli
     ta kita kualke sentido di  e trabou aki”, el a bisa.
     optimismo.
        “E kos aki ta manera  MI  yega di topa ku bon kos
     fièrnu na mundu”, asina  meimei di sushi, manera   CAIRO (AP).- Pruebanan  un hotèl na Egipto “Red Sea  Susan Cooper a muri dia 21
     Aristide (36) ta bisa i kende  ham, keshi, lechi, aros,  a demonstrá ku e bakteria di  Resort” na Hurghada, esei  di ougùstùs despues ku nan
     a bin ta buska kos di balor  pan, biña, shampaña, ko’i  e-coli tabata kousa di morto  di akuerdo ku un fiskal e  a bira malu den nan kamber
     meimei di sushi for di 1994.  hunga”.        di dos turista Britániko den  siman aki. E deklarashon  di e hotèl di sinku strea.
                                                                         aki di fiskal Nabil Sadek a   Tèstnan forénsiko a
                                                                         bini un siman despues ku  mustra ku John Cooper (69)
          Dama Hudiu ta rekuperá                                         un agensia di biahe Thomas  a sufri disenteria intestinal
                                                                         Cook a duna di konosé ku lo  agudo kousá dor di e-coli,
                                                                         tin un grado haltu di e-coli i e  i Susan Cooper (64) a sufri
      pintura hòrtá dor di Nazinan                                       bakteria di ‘staphylococcus’  di un síndrome peligroso,
                                                                         na Steigenberger Aqua  probablemente tambe dor
                                                                         Magic Hotel kaminda John i  di e e-coli, segun Sadek.
        NEW YORK (AP).- E nieta
     di un kolektor di obranan                                           Nicolas Maduro ta bai
     di arte Hudiu kende su
     pinturanan a ser hòrtá dor
     di Nazinan den Segundo                                              China pa hasi negoshi
     Guera Mundial a tene un
     reunion di famia e siman
     aki. Den e enkuentro ei el                                            C A R A C AS (AP).-  di Venezuela, dunando
     a presentá un di e obranan                                          Presidente di Venezuela,  esaki fiansa, kèsh, i
     despues di kasi ocho                                                Nicolas Maduro, ta  invershonnan den e último
     dékada, ku ta un piesa                                              bayendo China riba un  dékada ku a totalisá mas
     impreshonante di Pierre-                                            biahe ku e intenshon di  ku $65 mil mion.
     Auguste Renoir. T’asina                                             estrechá e lasonan ku e   Ta masha resien ku
     ku Sylvie Sulitzer a mira                                           partido aki. Promé ku el  Maduro a lansa un kantidat
     “Dos Muhé den Hardin” pa                                            a subi avion Presidente  di medida ekonómiko den
     promé biaha den e Museo di   ...Sylvie Sulitzer, huntu ku e obra ku kasi 80 aña pasá   Maduro  duna di konosé  kuadro di reforma na kas pa
     Herensianan Hudiu na New   Nazinan a hòrta di su abuelonan....      ku su agènda ta inkluí  asina e por kambia e rumbo
     York despues di a desvelá                                           akuerdonan komersial  ekonómiko di su pais, ku ya
     esaki den n seremonia ku a   “Mi ta hopi agradesido di  su posishon pa un periodo   adelantá, tambe riba tereno  tin un inflashon ku ta bai
     inkluí ofisialnan di hustisia  mustra mi famia kerí, unda  relativamente kòrtiku,   di energia i finansa. E  alkansá un mion porshento
     representando entidatnan  ku nan por ta, ku despues  ya ku probablemente e lo   sosten finansiero di China  e aña aki. E medidanan aki
     ku a yuda pa rekuperá e  di loke nan a pasa aden,  bende esaki pa e por kubri   ta krusial pa e gobièrnu di  ta inkluí un moneda nobo,
     pintura pe. E ta e úniko  tabatin hustisia”, asina  gastunan ku el a hasi pa   Maduro.    oumento di suèldu mínimo
     desendiente ku a sobrá di  Sulitzer a bisa yorando. Pero  por a rekuperá e obra di   E gigante Asiátiko ta  ku mas di 3.000 porshento
     su abuelonan.          e pintura aki lo keda den  arte aki.         un di e kreditornan mayor  i hisa belasting.
   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37