Page 23 - STAV broj 218

Šovinizam Srećka Latala,

regionalnog urednika BIRN-a

eć je odavno nekako na Balkanu najdužu tradiciju
Vpostala prihvatljiva jed- postojanja kao jedinstvena
na, blago rečeno, sasvim teritorijalna cjelina, ipak “proi-
politički nekorektna po- zvod zapadnoliberalnog siste-
java da svako sebi uzima ma”, nekakva “nova Bosna i
za pravo da Bošnjacima, Hercegovina” koja je naslije-
kao nacionalnom i politič- dila “bivšu Bosni i Hercegovi-
kom kolektivu, soli pamet nu”, što je stav koji, od riječi
i govori šta i kako trebaju do riječi, dijeli i velikosrpska
raditi, za šta se opredjelji- politika, također tvrdeći da je
vati, kako da glasaju, kakvu “stara” Bosna i Hercegovina
politiku da vode, pa čak i nestala 1992. godine, a da je
koliko i kako da njeguju “nova” Bosna i Hercegovina
vlastiti identitet. Upravo su “nastala u Daytonu”. Latal se
takve vrste i izjave Srećka žali kako je opstanak Bosne
Latala, regionalnog uredni- i Hercegovine u pitanju zato
ka BIRN-a (Balkan Investi- što nisu izgrađeni “kohezivni
gative Reporting Network), faktori” i “zajednička ideja”,
iznesene u njegovom go- pritom optužujući bošnjačku
stovanju na televiziji N1. politiku kako nije prepoznala “potrebu da
Latal je, komentirajući političku situaciju države? Latal, kao da ga je neko telepor- na sasvim drugačiji način potpomognu iz-
u Bosni i Hercegovini, između ostalog, tirao u osamdesete i kao da nije bilo ni gradnju ideje nove Bosne i Hercegovine”.
ustvrdio da je “odgovornost za situaciju agresije ni genocida, bulazni o problemu Šta je tačno taj “sasvim drugačiji način”
u Bosni i Hercegovini na predstavnici- i “ozbiljnom procesu” nekakvog “odumi- izgradnje nove Bosne i Hercegovine, La-
ma svih nacionalnih političkih elita, no na ranja” ideje Bosne i Hercegovine kao za- tal ne pojašnjava, ali se može naslutiti da
Bošnjacima najviše” te da će Bošnjaci jedničke države, kao da je to neki novi je riječ o prihvatanju kapitulantske ideje
“uskoro morati birati gdje je njihova loj- fenomen, nešto novo, kao da nije vođen da su megalomanski i separatistički za-
alnost. Da li je njihova lojalnost, njihov rat upravo u cilju uništenja Bosne i Her- htjevi srpske i hrvatske politike ako već
fokus na njihovom nacionalnom identite- cegovine i Bošnjaka kao njenog temelja. ne legalni onda ipak legitimni, da im se
tu, političkom ili državničkom identitetu, Također, Latal, spominjući projekte Velike mora izaći u susret, te da Bošnjaci moraju
koji je malo koji od njih razvio”. Nevjero- Srbije, Velike Hrvatske i Velike Albanije, napraviti još kompromisa, čak i onakvih
vatno! Ovakav granični šovinizam, kojim opetovano pokušava to razblažiti spo- koji bi zadirali u sami nacionalni identitet i
se Bošnjacima pokušava nametnuti lažna minjanjem nekakve sasvim nepostojeće pravo na političko organiziranje, okuplja-
dilema da moraju birati između očuvanja ideje i projekta Velike Bosne, koju nika- nje i djelovanje na nacionalnoj osnovi, a
vlastitog nacionalnog identiteta i politič- da niko i nigdje nije zagovarao, a da još sve da bi kao očuvali Bosnu i Hercego-
kog suvereniteta naspram opstanka dr- malo poravna i nivelira spominje i neka- vinu. Ono što Latal ne govori jeste da bi
žave, svrstava se u vjerovatno najcrnje kvu Veliku Tursku, koju je neko navodno to u suštini bila Bosna i Hercegovina bez
primjere zamjene teza. Još je gora Lata- htio praviti “tokom devedesetih”. Podjed- Bošnjaka. Šta reći na sve ove Latalove
lova izjava da je “malo ko” od Bošnjaka nako su odvratne i Latalove relativizacije gluposti? Možda bi najbolje bilo poručiti
razvio državnički identitet! Pa ko je nego agresivne velikosrpske politike i stalnih jednu jednostavnu istinu koju Latal, jed-
Bošnjaci očuvao Bosnu i Hercegovinu pretenzija prema Bosni i Hercegovini, a nako kao i njegovi istomišljenici, nikako
i ideju suživota, i to nakon agresije i ge- koju Latal amortizira infantilnim doskoči- da nauče, a to je da je Bosna i Herce-
nocida, koji su, gotovo u svakom gradu cama kako do pokušaja pripajanja manjeg govina odbranjena i sačuvana u ratu, da
ili selu, bili obilježeni i najcrnjom izdajom bh. entiteta Srbiji neće doći jer Dodik ne će, ako zatreba, opet biti odbranjena na
svojih komšija nebošnjaka? Postoje li ig- bi podnio da bude “druga violina” Vuči- isti način, da ne postoji nikakva tenzija i
dje u Bosni i Hercegovini, van bošnjač- ću u nekoj budućoj Velikoj Srbiji, čime nikakva dilema između opstanka Bosne
kih sredina, istinski primjeri multietničkog taj višestoljetni hegemonistički program i Hercegovine i opstanka Bošnjaka kao
društva, pogotovo u političkom kontekstu zbog kojeg su izginule stotine hiljada lju- politički suverenog naroda, štaviše, da je
glasanja za ljude druge nacionalnosti? di u različitim ratovima svodi na sujete to duboko šovinistička zamjena teza, te
Ima li većeg primjera zanemarivanja vla- trenutnih političara. Za Latala je Bosna da Bošnjaci nisu ginuli za državu u kojoj
stitih nacionalnih interesa zarad interesa i Hercegovina, iako ima hiljadugodišnju, ih neće biti.

Sastavio: M. D.

STAV 9/5/2019 23