Page 54 - STAV broj 218
P. 54
DRUŠTVO
Piše: Adem MEHMEDOVIĆ
o sela Kutuzero od Srebrenice
treba autom dobrih sahat vre-
mena, dijelom asfaltom, a dije-
Dlom po lošem makadamskom
putu. U ovom selu je prije rata živjelo
oko 300 osoba, a danas desetak poro-
dica. Među povratnicima su i braća Povratnička priča braće Ajšić
Ajšić s porodicama.
Halil, Muhamed i Murat s poro-
dicama žive u Kutuzeru. Bave se sto-
čarstvom i poljoprivredom, a odskoro ĆUMUR IZ
i proizvodnjom ćumura. Majka Zejna
Ajšić rodila je šestericu sinova. Amira,
blizance Muju i Halila, Murata, Mu-
hameda i Ramu. Amir i Mujo ubijeni
su tokom rata, a ostala braća Ajšić su
se 2003. godine vratila u svoje selo. KUTUZERA
“Ja sam se 2003. godine vratio u
svoje selo. Živim ovdje sa suprugom.
Imam dvoje djece. Jedna kćerka se
udala, a druga ide još u školu”, pri- “Mi imamo čovjeka iz Tišće koji dolazi svako mjesec dana ovdje
ča najstariji brat Halil. Braća Ajšić su
vrijedni, a bave se stočarstvom i poljo- i odvozi ćumur. Bude to u prosjeku jedan veći kamion ćumura.
privredom. Imaju oko 200 ovaca, dva- Posla ovdje ima ko hoće da radi”, priča Halil. Povratnika kao što
deset koza i krave, a odskoro su počeli
da proizvode ćumur. su braća Ajšić priličan je broj u srebreničkim selima. Oni koji su
“Vidjeli smo da ljudi rade i proi-
zvode ćumur, pa smo mislili i odlučili vrijedni, hoće raditi, ponekad i naporno kao Ajšići, žive solidno
da probamo i mi. Tako je krenulo. Nas od svog rada
trojica braće to sad radimo. Kupili smo
ćumuranu, ona je od lima. Kažu, ko
god je koristio, da je ovaj ćumur kva-
litetan. Sve zavisi od ljudi koji prave
ćumur kakav će biti. Proces je sljedeći.
Dovučemo drva, iscijepamo, složimo
u ćumuranu i zapalimo. Nije to neka
velika procedura. Potrebno je oko 24
sata da proces prođe i da ćumur bude
spreman. Svaka ćumurana ima cugove
i mi po njima pratimo dokle je proces
stigao. Pravljenje ćumura se isplati
zato što se može koristiti razno drvo,
i onaj otpad, i one kvrge, i stabla koja
54 9/5/2019 STAV