Page 34 - STAV broj 425

drUŠtvo

Zemaljski ustav, takozvani Štatut, koji
je 17. februara 1910. godine oktroisao car
Franjo Josip I, značio je ozakonjenje ko-
lonijalne politike koju je Austro-Ugarska
Monarhija provodila u Bosni i Hercegovini.
Zajedno s ustavom doneseni su i najnužniji
zakoni za njegovo sprovođenje. U Sarajevu
je poslije proglašenja Bosne i Hercegovine
ustavnom zemljom, u kojoj je bilo zagaran-
tirano udruživanje i okupljanje radnika,
Vladin povjerenik za grad Sarajevo Franjo
Brodnik zabranio prvomajsku povorku i
nošenje crvenih zastava. Ne osvrćući se
na ovu zabranu, više od 3.000 sarajevskih
radnika učestvovalo je povorci.
Pripreme za majsku proslavu 1914.
godine vršene su već od polovine aprila
i radništvo je nastojalo još jednom doka-
zati svoju snagu i svoje jedinstvo u borbi
za ostvarenje svojih zahtjeva. Prvog maja
sarajevski radnici obustavili su rad u ve-
ćini fabrika i preduzeća. Oko 5.000 radni-
ka sakupilo se pred Radničkim domom,
bosanskohercegovačkih gradova, a u Ze- Kako je stotinjak godina kasnije pi- odakle su, poslije obilaska centra grada,
nici je bilo i mrtvih demonstranata. Četiri sao lokalni portal, tog je dana počeo veli- krenuli na Čengić-Vilu, gdje je održana
radnika su ubijena, peti je podlegao ranama ki štrajk duhanskih radnika, a završen je skupština.
u bolnici, a na desetine je ljudi ranjeno. četiri dana kasnije, kada su lokalne vla- Osim sarajevskih radnika, u povorci
Radnici banjalučke pivare, pilane, sti štrajkašima obećale određene ustup- je učestvovalo i oko 40 seljaka s područja
rudnika uglja, elektrane, ciglane, Fabri- ke. Nakon toga, slijedila je dugotrajna sreza i neki strani radnici mađarske, itali-
ke duhana i Fabrike mahrama imali su istraga o štrajku u Ljubuškom, o čemu je janske i njemačke narodnosti. Poslije odr-
niske nadnice, radili po dvanaest sati, i upute dao car Franjo Josip. Smijenjen je žane skupštine, koja zbog velikog broja
to su bili samo neki od razloga zbog kojih kotarski predstojnik Paulić, uhapšeno je policajaca i žandara, kao i njihovih čestih
su 1906. godine, uprkos policijskoj zabra- oko pedeset ljudi, ali organizatori štrajka prekidanja govornika, nije dugo trajala,
ni, organizirali prvomajsko okupljanje, a ostali su nepoznati. Sumnjalo se na srpske radništvo se vratilo u centar grada i nave-
onda nekoliko dana kasnije stupili u ge- trgovce Vitkoviće, muslimane Tančice i čer održalo zabavu u Radničkom domu.
neralni štrajk. Prema pisanju Banjalučkih Dalipagiće, pa i na samoga humačkoga Odmah po izbijanju rata većina radnika
novina, oko 700 radnika Fabrike duhana, gvardijana fra Božu Ostojića. bila je mobilisana u vojsku i samo manji
građevinaca, rudara i zanatlija ulogorilo dio radnika ostao je na poslu. Uprkos za-
se u naselju Petrićevac, gdje su ostali če- prVi mAJ pred sVJetski rAt brani svake aktivnosti radničkih organi-
tiri dana dok nisu dobili povećanje pla- Majska proslava 1908. godine, za ra- zacija, na dan radničkog praznika 1915.
ća. Burno je bilo i u Ljubuškom 17. maja zliku od ranijih godina, imala je izrazito godine, jedna manja grupa radnika u Sa-
1906, kada je tadašnji Duhanski otkupni politički karakter, dok je na prvomajskoj rajevu organizirala je proslavu. Bojeći se
ured bio mjesto sukoba koji je odjeknuo proslavi 1909. godine u Sarajevu više od mjera režima, radnici se nisu usudili iza-
sve do Beča, poprište događaja koji je 2.000 radnika manifestiralo gradskim ći na ulice i ova proslava nije imala neki
uznemirio monarhiju, pa i samoga cara ulicama noseći crvenu zastavu Glavnog značajniji karakter
Franju Josipa. radničkog saveza. Već sljedeće, 1916. godine austrougar-
ska okupaciona uprava, osjetivši da bi mo-
glo doći do nemira i demonstracija, bila je
prisiljena da odobri održavanje proslave
1. maja. Pred 1. maj 1917. godine radnici
su u Sarajevu zatražili dozvolu da mogu,
kao i ranijih godina do izbijanja rata, pro-
slaviti 1. maj, međutim, jedino im je bilo
odobreno održavanje skupštine u Radnič-
kom domu. Sve manifestacije i povorke
bile su zabranjene. Na proslavi u Sarajevu
bilo je, prema izvještaju Zemaljske vlade,
oko 1.400 osoba, a s ove proslave poslano
je pozdravno pismo ruskom proletarija-
tu, koji je zbacio carizam u Rusiji. Prvog
maja 1918. godine radnici su u Sarajevu
napustili svoja radna mjesta i njih oko
2.000 održalo je zbor u bašti Radničkog
doma. Vlasti su bile bespomoćne, a sav
privredni život u gradu obustavljen. n

34 28/4/2023 STAV