Page 37 - STAV broj 425

amila akagić, profesorica na
elektrotehničkom fakultetu u
sarajevu, kaže da je mnogo
toga što ne razumijemo. da
bismo razumjeli umjetnu
inteligenciju, objašnjava
ona, moramo prije svega
definirati neke stvari i
odgovoriti na važna pitanja.
Moramo prvo definirati
znanje, inteligenciju,
svjesnost… Može li vještačka
inteligencija imati svijest ili
je to odlika isključivo ljudi.
šta je znanje?

ubrzava razvoj drugih tehnologija, te na nešto treba regulirati, onda je ono super njime ne upravlja, ruke mu nisu na vola-
kraju pretjerano oslanjanje na UI. važno, „super mainstream“. nu, a napravi saobraćajnu nesreću, da li je
U ovom posljednjem profesor s Filozof- „Inovatori inoviraju, a mi pravnici prvo čovjek kriv ili je kriva tehnologija. Imamo
skog fakulteta u Sarajevu Mario Hibert vidi moramo nešto razumjeti pa tek onda re- sad i dileme u pogledu autorskih prava, je
možda i najveći problem jer smo „mi, kao gulirati, moramo napraviti pravni i etički li ‘ChatGPT’ autor ili su autori ljudi čije
ljudska bića, prepustili mašinama da odlučuju okvir. Prvo trebamo usaglasiti koje su to znanje koristi, kako zaštititi autorska prava
umjesto nas, i to korporacijskim mašinama“. vrijednosti koje trebamo zaštiti. u takvom svijetu“, kaže Muftić.
Hiber, ističući staru marketinšku krilaticu Ali postoji nešto oko čega se svi slaže- Ovaj nagli skok u razvoju tehnologi-
„kada nešto dobijete besplatno, vi ste roba“, mo – nepovjerljivi smo prema UI, ona je za je natjerao nas je da ponovo, kao ljudska
kaže da su onoliki podaci prikupljeni jer smo nas sada crna kutija, još je ne razumijemo bića, promišljamo svoju poziciju i ulogu u
godinama trenirani da koristimo društvene dovoljno. Razloga za nepovjerenje itekako svijetu, ali i da promišljamo načine kako
mreže – „mi smo tu i proizvod i medij i, što ima, postoji historija dokaza da je umjetna ovu novu tehnologiju integrirati i staviti
je najgore, mi smo tu prije svega resurs, ne- inteligencija diskriminatorna prema žena- u okvir društvenih normi.
plaćeni digitalni radnici korporacija“. ma i Afroamerikancima, primjera radi, do- Potrebno nam je 20 godina da obrazujemo
kazano je da je Amazonov algoritam za eva- jednog čovjeka, a „ChatGPT“ za šest mjeseci
morAlne dileme luaciju uposlenih ženama davao značajno nauči da bude na zavidnom nivou inteligen-
Prema njegovim riječima, tehnologija manje ocjene nego muškarcima, u nekim cije. To je nevjerovatan skok. Gledajući iz te
nije neutralna, ona prenosi namjere i ci- drugim slučajevima Afroamerikanci su bili perspektive, ne bi nam trebalo biti čudno
ljeve njenih kreatora. „Podaci su nafta 21. sistematski niže ocjenjivani. Onda su tu i da vodeći ljudi u tehnološkom sektoru, ali i
stoljeća“, zaključuje on. pitanja morala. Šta kada vještačka inteli- brojni naučnici, apeliraju da se razvoj umjet-
Nasir Muftić s Pravnog fakulteta u Sa- gencija mora donijeti moralnu odluku ili ne inteligencije zaustavi na neko vrijeme. To
rajevu naglašava da umjetna inteligencija kada imamo moralnu odgovornost – neko zagovaraju ljudi koji vide malo dalje od nas.
nije nova, ali postaje mainstream, a kada se vozi u autonomnom automobilu, iako „Blizu smo tačke u kojoj ćemo se inte-
grisati u sistem umjetne inteligencije koji
je možda inteligentniji od nas samih. Go-
dina 2029. označena je kao ta tačka“, kaže
profesorica Akagić.
Danas živimo u eri pametne tehnologi-
je imajući iluziju da svime upravljamo. Za
svaki društveni problem imamo aplikaci-
ju. Postali smo „platformizirano“ društvo
koje još nije svjesno da živi u eri digital-
nog kapitalizma čija se pažnja monetizira
i gdje smo mi besplatni digitalni radnici.
Ipak, ne treba na sve gledati defetistički.
Ako shvatimo da je umjetna inteligencija
samo alat koji nam može olakšati i pomoći
u našim poslovima, a ne nešto što će nas
zamijeniti i donositi odluke umjesto nas,
bit će nam lakše da je prihvatimo. Izbora,
očito, nemamo. n

STAV 28/4/2023 37