Page 42 - STAV broj 425

drUŠtvo

jezički savjeti dr. sc. alena kalajdžije (34. dio)
ustaj, Mujo, na

noge laguHne

Piše: Alen KALAJDŽIJA
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik
Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u
kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama
mandatima. Njegova područja zanimanja jesu
lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno
objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne
članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno
je učestvovao na 54 domaće i međunarodne
naučne i stručne konferencije, simpozija i
okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja
od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika.
Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i
promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik
je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega
je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika, te je bio recenzent niza
različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti
bosnistike.

ko Voli rAhVAniJu hem liJepi, hem mlAdi

Ne ulazeći u kulinarske vještine izrade ovoga kolača, može Ima jedan razgovorni veznik koji vodi porijeklo iz turskog jezi-
se primijetiti da postoje raznoliki recepti. Pa ipak, zapinje za ka u koji je ušao iz perzijskog – hem. U hrvatskom i srpskom
oko da se ovaj kolač miješa s patišpanjom, iako je rahvani- jeziku u opisnim rječnicima navodi se oblik em. Naravno, bo-
ja složeniji pa bih se usudio kazati i ukusniji kolač zbog sa- sanska jezička tradicija i leksikografska praksa pokazuju vi-
stojaka kojih nema u patišpanji. Tako je makar u mojoj po- talnost u očuvanju inicijalnog h- u obliku hem. Inače, ova riječ
rodičnoj „radionici“. No, sa stanovišta jezika, tj. izraza ove u jeziku izvorniku znači „skupa, zajedno“, pri čemu je došlo
lekseme, zanimljivo je da je u srp. jezičkoj praksi i leksikogra- do njezine gramatikalizacije u bosanskom jeziku postajući
fiji ravánija, dok je u hrvatskoj rahvànija, kao u bosanskoj, vezničko sredstvo za isticanje značenja riječi koje dolaze iza
s tim da postoji razlika u akcentu, pošto se rahvànija jede nje: „Hem (što su) lijepi, hem (što su) mladi!“. Škaljić navo-
na hrvatskom, a na bosanskom se ćejfi rahvánija. Znači, u di da njezino značenje može biti „i“, „a“, „pored toga (što)“,
ovim trima jezicima različite su varijacije: bosanski i hrvat- „usto (što)“, što očito implicira mogućnost nošenja više
ski dijele zajedničko analoško -h-, dok bosanski i srpski di- gramatičkih funkcija ove lekseme. Može se pretpostaviti da
jele zajednički, dugouzlazni akcent. Kad je riječ o porijeklu, ova leksema može imati još nekih gramatičkih funkcija. Kad
Škaljić obavještava da je riječ ušla u turskom jeziku u obliku je u funkciji veznika, oblik glagola nerijetko nije eksplicitan,
revani, a da je zapravo preuzeta iz perzijskog rūġanī, odno- kako je već navedeno: Hem mladi, hem pametni! Također,
sno starijeg rewġanī i drugih oblika. Primjer ove lekseme zanimljivo je da se u strukturi javlja naporedo, odnosno da
pokazuje kako se formira analoško -h- u medijalnoj pozici- se reduplicira: Hem što su mladi, hem što su pametni. U
ji te potvrđuju, ko zna koliko puta spomenutu činjenicu, da svakom slučaju, zanimljiva gramatička riječ.
u bosanskoj jezičkoj tradiciji, pa i u normi, suglasnik h ima Na kraju, ima onaj vic o babi koja zavika: Ja ove današnje
prepoznatljiv status. omladine, hem lažu, hem kradu!

42 28/4/2023 STAV