Page 40 - STAV broj 320
P. 40

POLITIKA



          Blokada je okončana zahvaljujući nasto-
          janju Abu Dhabija i Rijada da se približe
          novoj Bidenovoj administraciji u Washin-
          gtonu. Katar nije udovoljio ni jednom od
          nametnutih uvjeta za ukidanje blokade.
            Neki su analitičari međuarapski su-
          kob u okviru GCC-a okarakterizirali kao
          arapski hladni rat. Ova organizacija osno-
          vana je 25. maja 1981. godine u Abu Dha-
          biju kao zajednički arapski odgovor na
          Islamsku revoluciju u Iranu, koja je tada
          predstavljala veliku ideološku i politič-
          ku prijetnju monarhističkim sistemima
          u arapskom svijetu, ali se ipak pokazala
          neefikasnom jer nije uspjela spriječiti Sa-
          damovu invaziju i okupaciju Iraka 1990.
          godine. Unatoč nedavnom približavanju i
          ukidanju blokade Kataru, još nije došlo do
          normalizacije odnosa unutar GCC-a. Tome
          svjedoči i potpuno različit odnos kada je
          riječ o normalizaciji odnosa s Izraelom.
          Emirati i Bahrein pristupili su Abraham
          sporazumu, ali se Saudijska Arabija još
          dvoumi. Kuvajt i Oman nisu pristupili.
            Među zemljama članicama GCC-a ri-
          valstvo i nadmetanje su u usponu. Tome   arenu geopolitičke borbe. Kao strateški   monarhije i Turska već dobrano pozicio-
          doprinosi i rivalstvo Turske i Saudijske   najznačajniju tačku ovog novog poligo-  nirane kao aktivni igrači u zemljama na
          Arabije. Rivalitet između Katara i Turske   na i kao odskočnu dasku prema ostatku   Rogu Afrike, njihovo međusobno rivalstvo
          kao saveznika naspram UAE i Saudijske   Afrike, oba tabora vide u bazenu Afrič-  kao suprotstavljenih ideoloških blokova
          Arabije primijeti se i izvan Arabijskog po-  kog roga, koji im omogućuje najpovolj-  također sa sobom nosi rizik intenzivne
          luotoka. Naime, ova dva bloka u potrazi   niji geostrateški i geopolitički položaj i   borbe za primat u ovom dijelu Afrike.
          za strateškom dubinom već neko vrije-  prednost ne samo za kasniji trgovinski   Njihov teret političkog i ideološkog ri-
          me pokušavaju ostvariti utjecaj i prido-  prodor u Afriku već i kao dugoročnu   valstva mogao bi se prenijeti na postoje-
          biti nove saveznike i partnere izvan regi-  platformu za pozicioniranje kao ozbilj-  će politike zemalja domaćina i partnera
          je. Najbolji primjer koji to jasno ilustrira   nih regionalnih sila. Uloga i angažman   i time uplesti u opasne postojeće sukobe
          jeste njihov aktivizam u Africi, preciznije   spomenutih arapskih zemalja nadilazi   koji opterećuju ovaj dio Afrike.
          na istoku Afrike, prvenstveno u regiji Cr-  ulogu medijatora u tamošnjim oružanim   Postojeće rivalstvo i suprotstavljene
          venog mora. Afrika se za njih čini ideal-  sukobima, naprimjer, izuzetno uspješna   ideološke pozicije arapskih tabora (Ka-
          nom destinacijom. Ona se u novije vrijeme   posrednička uloga Abu Dhabija u skla-  tar je u ovom slučaju blizak Turskoj)
          ubrzano razvija, ogromno je potencijalno   panju primirja između Etiopije i Eritre-  već polahko usmjeravaju neke afričke
          tržište koje dugoročno obećava mnogo u   je 2018. godine. Sličnu pozitivnu ulogu   zemlje da se orijentiraju u smjeru slije-
          ekonomskom pogledu.               ima Turska u iniciranju pregovora i me-  đenja interesa suprotstavljenih blokova.
                                            dijaciji sukoba na relaciji centralne vla-  Jedan od domena u kojem se ovi bloko-
          BITKA ZA AFRIKU                   de Somalije u Mogadishu s regionalnim   vi duboko razilaze jeste pitanje političke
            Osim toga, rivalski arapski tabori u   vlastima njene autonomne regije poznate   demokratske mobilizacije. Dok Rijad i
          koridoru Crvenog mora prepoznaju novu   kao Somaliland. Pored toga što su arapske   Abu Dhabi s podozrenjem gledaju na
                                                                               masovne društvene pokrete i preferira-
                                                                               ju njihovu kontrolu kako se ne bi desilo
                                                                               da nepoželjne političke ili vjerske ideje,
                                                                               naprimjer ideologija “Muslimanske bra-
                                                                               će” ili šiizma, puste korijenje u Africi,
                                                                               Katar i Turska ili, pak, Iran u ovim po-
                                                                               kretima vide mogućnost emancipacije
                                                                               masa čiji bi dolazak na vlast predstav-
                                                                               ljao potencijalni oslonac i u konačnici
                                                                               štitio njihove interese. U tom kontek-
                                                                               stu, spomenuti ideološki rivalitet afrič-
                                                                               ke zemlje na Rogu usmjerava ne samo
                                                                               da akomodiraju suprotstavljene interese
                                                                               svojih sponzora već ih primorava na teš-
                                                                               ku odluku zauzimanja strana u odnosu
                                                                               na navedene ideološke blokove. Stoga se
                                                                               ovo nadmetanje može posmatrati i kao
                                                                               stanoviti hladni rat ili borba za duše i
                                                                               srca afričkih zemalja.



         40  23/4/2021 STAV
   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45