Page 61 - STAV broj 336

Muslimanskom stanovništvu koje nije
prešlo u katoličku vjeru bilo je dopušteno
da napusti to područje i ono je to uradilo
krećući se uglavnom uprema Trebinju i
dalje prema unutrašnjosti Hercegovine ili
prema jugu u drugim dijelovima Osman-
skog Carstva. Tako je zabilježen podatak
da je za Bar otplovilo 2.100 muslimana,
dok su ostali prešli u Trebinje, Bileću,
Klobuk i druga mjesta Hercegovine.
Devet hercegnovskih porodica naselilo
se u Mrkojeviće kod Bara. Muslimani iz
Risna iselili su se u Korjenić, iz Novog
u Nikšić, Podgoricu, Bar, Bijelo Polje, a
dio njih iselio se prema Bosni.
Muslimanska bratstva koja su živjela
na području Boke Kotorske, a iselila se
nakon što je 1687. godine Mletačka Re-
publika zauzela Boku od Osmanlija broj-
na su, a ovom prilikom izdvajamo neka:
Abaze, Agići, Alagići, Alajbegovići, Aleč-
kovići, Arslanagići, Bajramovići, Bajro-
vići, Balići, Bašići, Bijedići, Busuladžići,
Čelebići, Čomići, Dautovići, Dizdarevići,
Drljevići, Durakovići, Fazlagići, Isakovi-
ći, Isovići, Jaganjci, Kasumovići, Krese,
imenu otkriva svog graditelja, ali nje- bio pomorska vojna baza Osmanskog Kurbegovići, Ovčine, Pervani, Pirići, Pi-
gov osnivač jeste bosanski kralj Tvrtko Carstva od 1482. do 1687. godine. vodići, Pizovići, Pospanići, Redžepovići,
I Kotromanić, koji 1382. godine podi- Četvrto poglavlje knjige posvećeno Resulbegovići, Resulovići, Serdarevići,
gao grad koji je nazvao Sveti Stefan, je infrastrukturi i u njemu su obrađene Temimi, Temimovići...
ali je ovo ime rijetko korišteno. Svoje fortifikacije (Forte Mare, Kanli kula – Autorica je obradila i historijske po-
današnje ime, Herceg-Novi, dobio je u Krvava kula, Citadela, Španjola, Grad datke o džamijama u Herceg-Novom:
vrijeme vladavine nasljednika Sandalja Kumbor – Vrbanj, Kortine i bastione Džamija sultana Mehmeda II Fatiha,
Hranića Kosače, hercega Stjepana Vu- trase) i vjerski objekti. sultana Bajazita II, Sinan-pašina džamija,
kčića Kosače, kada je grad doživio naj- Murteza-pašina džamija, Novošeherlijina
veći procvat i razvoj. Kasnije su Her- ISELJAVANJE MUSLIMANA džamija, mesdžid Sulejman-age Ramovi-
ceg-Novim vladale Osmanlije, Španci, U poglavlju o stanovništvu i društve- ća, hadži Abdulah-agin mesdžid, džamija
Austrijanci, Francuzi te je na kraju ušao nom uređenju najzanimljiviji je dio koji u Sutorini, džamija u Bijeloj.
u sastav Crne Gore. obrađuje iseljavanje muslimana iz Boke. Autorica u osmom poglavlju donosi
Knjiga Marije Sarap donosi histo- Prva masovna iseljavanja muslima- hronološki pregled osnivanja islamskih
rijski pregled razvoja Herceg-Novog od na s područja današnje Crne Gore za- institucija od 1932. do 2020. u Herceg-No-
njegovog osnivanja 1382. godine, preko počela su poslije mletačkog zauzimanja vom: Prva Plava džamija na Jadranu –
dolaska Osmanlija u Boku Kotorsku, Risna 1684. i Novog 1687. Cjelokupno Topla, Herceg-Novi 1932, hronologija
mletačko-osmanskih ratova, mletačke muslimansko stanovništvo s područja razvoja mesdžida u Kumboru (2014.-
prevlasti nad Bokom Kotorskom, morej- Boke Kotorske vremenom se raselilo u 2021.) te zapise o vjerskim programi-
skog rata i požarevačkog mira. Autorica više pravaca. Herceg-Novi je nakon nje- ma i izgradnji objekata u Herceg-No-
je posebno obradila razvoj Herceg-No- govog zauzeća od strane Mlečana, 30. vom i Tivtu.
vog za vrijeme Osmanlija, kada se pro- septembra 1687. godine, napustilo oko Ova je knjiga dostojanstveno svjedo-
širuje Gornji grad, jer je Herceg-Novi 2.200 lica, među njima i 700 vojnika. čenje o skoro pet i po stoljeća prisustva
islamske civilizacije u Herceg-Novom
Muslimanska bratstva koja su živjela na području Boke na osnovu koje je moguće graditi bolju
i uspješniju budućnost. Ova knjiga dola-
Kotorske, a iselila se nakon što je 1687. godine Mletačka zi u vrlo teškom periodu za Crnu Goru,
Republika zauzela Boku od Osmanlija brojna su, a ovom njene manjine, odnosno Bošnjake i mu-
slimane, pa zbog toga je njena vrijednost
prilikom izdvajamo neka: Abaze, Agići, Alagići, Alajbegovići, mnogo izraženija.
Nadamo se da će ova knjiga biti do-
Alečkovići, Arslanagići, Bajramovići, Bajrovići, Balići, Bašići, bar motiv drugim istraživačima da na
Bijedići, Busuladžići, Čelebići, Čomići, Dautovići, Dizdarevići, sličan način obrade historiju drugih
Drljevići, Durakovići, Fazlagići, Isakovići, Isovići, Jaganjci, crnogorskih gradova, ali i mnogih mje-
sta u Hercegovini koji su u proteklom
Kasumovići, Krese, Kurbegovići, Ovčine, Pervani, Pirići, ratu preživjeli urbicid. Potrebna nam je
Pivodići, Pizovići, Pospanići, Redžepovići, Resulbegovići, nova generacija istraživača Hercegovi-
ne koji će nastaviti gdje je stao Hivzija
Resulovići, Serdarevići, Temimi, Temimovići... Hasandedić. n

STAV 13/8/2021 61