Page 65 - STAV broj 336

“Iznenađenje je bilo tako potpuno na njegovoj strani, kako je riječ o vjer- “Sa dahom Božije osvete na vrho-
da niko od njih nema vremena izvući nicima, kršćanima i muslimanima koji vima svojih mačeta progone, uništava-
pištolj. Ako pobunjenik zapuca, njegovi su se suprotstavili ateistima, republikan- ju, ubijaju i pijana od krvi napreduje
su meci smrtonosni, budući da je meta cima, komunistima i anarhistima. Oko kolona.” Tako isusovac Alberto Risco
na vrlo bliskoj udaljenosti. Temprano i 8.000 Marokanaca prešlo je Gibraltarski opisuje u svojoj knjizi Ep o Alcázaru iz
Franco predali su se Božijoj milosti. No moreuz u njemačkim avionima i čam- Toleda ulazak u grad trupa pukovnika
u tom trenutku, samo sekundu prije nego cima kako bi se borili pod Francovom Mohammeda Mizziana 29. septembra
što je neprijatelj pritisnuo obarač, čuo se komandom. Zna se da su im u Španiji 1936. godine. John Whitaker, američki
hitac koji je zagrmio i njih dvojica vide tolerirali pljačku i otimačinu, a posto- novinar i historičar, u oktobru 1942. u
kako napadač pada na tlo”, piše Lopez, je i podaci kako su Francovi oficiri na- listu Foreign Affairs objavljuje svoje raz-
nastavljajući: “Ovaj neočekivani spasitelj mjerno poticali zločine tokom građan- govore s oficirima španske vojske koji
bio je kapetan Mizzian...”, zaključuje do- skog rata. Gradovi i sela koje su držali priznaju da su ljudi pod Mizzianovom
pisnik lista. republikanci napadani su, a nakon zau- komandom ubili ranjene republikance
Ipak, Franco i Mizzian nisu se upo- zimanja su uništavani. Iza Mizzianovih u bolnici “San Juan Bautista” u Toledu.
znali tu, u mjestu Abada. Postoje dokazi trupa ostajali su krvavi tragovi silova- Piše o silovanjima i bordelima specijal-
da su se poznavali barem tri godine rani- nja i pokolja. no otvorenim za marokanske vojnike.
je. Marokanski kapetan Mizzian ranjen Jedan od zločina o kojima se i danas Treba napomenuti da su mnoga zvjer-
je u bici kod Annuala 1921. godine, u ko- govori bio je onaj u Toledu, iz septem- stva počinili također i republikanci. Po-
joj se zajedno sa Špancima borio protiv bra 1936. godine. Umjesto da krene ka bili su brojne svećenike širom Španije,
El-Krimovih ljudi. Franco ga je posjetio Madridu, Franco je donio odluku koja uništavali crkve i samostane, a 1937. go-
u bolnici Melilla, a Madridski institut za je promijenila tok rata. Odustao je od dine, usred Madrida, strijeljano je bez
vojnu historiju i kulturu čuva fotografiju marša na Madrid kako bi otišao u Toledo presude 400 zarobljenih Marokanaca po
tog sastanka. da pomogne snagama koje su tamo bile naređenju Valentína Gonzáleza.
Mizzian je bio još jednom ranjen, ovaj u okruženju u tvrđavi Alcazar. Nakon Sedamdeset i koju godinu kasnije
put metkom u nogu, 19. septembra 1936. što je Alcazar oslobođen, grad je treba- Leila Mizzian, jedna od šest generalo-
godine, pored rijeke Manzanares, ispred lo “očistiti od crvenih”. vih kćeri, presjekla je svečano vrpcu u
Madridskog univerziteta. Tu su borbe Kako tvrde španski historičari, pu- mjestu Beni Ensar, blizu Melille, špan-
bile posebno žestoke, a spasio ga je jedan kovnik Mohammed Mizzian pustio je ske enklave u Maroku, gdje je otvoren
od njegovih ljudi, Mohamed el-Ousruti, svoje vojnike da čine što im je volja. Tvr- muzej posvećen njenom ocu. Muzej je
kojeg je pronašao historičar Francisco di se i da su njihov vandalizam i barbar- postavljen u kući koju mu je Franco da-
Sánchez Ruano. Svjedočanstvo vojnika stvo tada zgrozili cijeli svijet. Nije bilo rovao, u gradu u kojem je Mizzian i ro-
o tom događaju objavio je u knjizi Islam zarobljenika, strijeljali su na svakom uglu đen. Na zidovima, između ostalih, vise
i španski građanski rat. Toleda. Nije bila pošteđena ni bolnica, fotografije diktatora i generala Mizziana.
“Spasio sam mu život”, ispričao mu je u kojoj je bilo oko 200 ranjenih republi- Marokanski historičar Bahia Si-
Ousruti, “skrivajući ga pored tenka; zatim kanaca. Prvo je granatirana, a kasnije su mou opisao je na otvaranju muzeja ge-
smo ga automobilom odvezli u Valmojado, preživjeli pobijeni bajonetima. nerala Mizziana kao “poveznicu koja
a oni su ga operirali u gradu Talavera de Francovi falangisti i njihovi ma- ujedinjuje sudbine Maroka i Španije”,
la Reina.” Ovaj put Franco ga nije došao rokanski suborci koristili su silovanje tvrdi da je Mizzian “amblematski lik
posjetiti u bolnicu. kao ratno oruđe. Sistematska silovanja marokanske i španske vojske koji je
bila su dio namjernog plana širenja te- nanio teške udarce republikancima u
OPTUŽBE ZA ZLOČINE rora. Trupe su imale dva sata slobode u bitkama kod Teruela i Ebra”. Otvara-
Franco je godinama tvrdio, govoreći osvojenim gradovima ili selima, a žene nju je prisustvovala visoka delegacija
o razlozima zašto su se Marokanci borili su bile dio plijena. španske vojske. n

STAV 13/8/2021 65