Page 63 - STAV broj 336

odgovorio: “Kapetan.” Tri godine kasnije vojsku. Mizzian odlazi u Madrid zatra-
kralj je stipendirao njegov upis u Vojnu žiti dobrovoljni otpust od Franca i on
akademiju u Toledu. Da bi se u nju upi- mu je, na njegovu žalost, to odobrio, ali
sao musliman, morali su izmijeniti broj- je odlučio da mu doživotno isplaćuje ge-
ne školske propise. Do tada su je mogli neralsku penziju.
upisati samo kršćani. Kada je upisan u Mizzian ne samo da je organizirao
akademiju, bio je to društveni događaj marokanske Oružane snage već ih je i
bez premca, pa su o njemu izvještavale predvodio u nekim akcijama. U doku-
naslovnice dnevnih novina. mentima se spominje da je 1957. i 1958.
Bilo je to vrijeme kada su špansku godine zajedno s budućim kraljem Ha-
vojsku činile trupe iz španskih koloni- sanom II učestvovao u nemilosrdnom
ja u Africi, tačnije Maroka. Bila je to ta- gušenju ustanka u Rifu kada je tamošnje
kozvana Afrička vojska ili Garda Mora stanovništvo napao napalmom.
i imala je važnu ulogu u vanaskom ratu I u privatnom je životu također bio
i represiji kojom je Franco podvrgnuo nemilosrdan. Oženio se 1925. za Fadelu
poražene nakon pobjede. Afrička vojska Amor. Imao je šest djevojčica, a sedmo
nastala je kao odgovor na otpor plemena dijete mu je bio sin Mustafa, koji je po-
iz Rifa, odnosno sjevernog marokanskog ginuo tokom školovanja na Vojnoj aka-
područja, u španskom protektoratu izme- demiji. Još je živa priča o slučaju u čijem
đu 1912. i 1958. godine. je središtu bila jedna od njegovih kćeri.
Nakon što je okončao školovanje na Njeno vjenčanje izazvalo je incident koji Mizzian i Franco
akademiji, raspoređen je u Afričku voj-
sku, gdje je dvije godine kasnije unapri-
jeđen u čin poručnika. Tokom rata u Rifu
(1921–1926) Mizzian se, kao zapovjed-
nik marokanskih trupa odanih Španiji,
borio protiv svog bivšeg učitelja, vođe
pobune u Rifu, Abda el-Krima. U masa-
kru koji će u historiji ostati zapisan kao
“Annual”, imao je čin kapetana, a nedu-
go nakon toga sprijateljio se s Francis-
com Francom.
Nekoliko godina kasnije planuo je
građanski rat u Španiji, što je bila prilika
dvojici starih prijatelja da ponovo ratuju
zajedno. Kada je već imao čin pukovni-
ka, Mizzian je 17. jula 1936. bio jedan od
prvih vojnika koji su izveli svoje ljude na
ulicu u Segaganu, blizu Melille, stavivši se
na Francovu stranu u građanskom ratu.
Nakon rata, Franco ga je imenovao ko-
mandantom Ceute, a 1953. godine Fran-
co ga postavlja za generalnog kapetana
pokrajine Galicije, u vrijeme kada je ta
dužnost značila de facto apsolutnu vlast
u rukama. Marokanci u Madridu
Mizzian je bio sunit, posvećen vjernik,
pa su neke situacije iz perioda njegove
vladavine ostale anegdota do danas. Svaki
put kada je iz bilo kojeg razloga posjetio
Santiago de Compostelu, jedno od najvaž-
nijih mjesta za kršćane Evrope, lokalne
su vlasti morale pokriti cvijećem sve ki-
pove. Mizzian je jeo meso samo zaklanih
životinja, ali kako u La Coruñi, sjedištu
kapetanije, nije postojala mesnica koja bi
klala životinje po islamskim propisima,
on bi sam išao i lično klao janjad.
Bio je zapovjednik na Kanarskim oto-
cima godinu dana, što je bio njegov po-
sljednji zadatak u Španiji. Godine 1956.
Mizzian prima poziv od Mohammeda
V. Marokanski kralj traži od njega da se
vrati u Maroko, koji je tek postao neza-
visna država, i da formira marokansku

STAV 13/8/2021 63